U podmorju uvale Pržna u Krtolima kod Tivta, pronađeni su ostaci većeg drvenog plovila, ali i materijal koji datira iz vremena od antike do srednjeg vijeka, pa je Crna Gora sasvim nenadano, dobila možda i najvrijedniji do sada hidroarheološki lokalitet koji je potrebno ozbiljnije ispitati, piše Boka News.

Ostatci drvenog broda pronađeni su sasvim slučajno u zapadnom dijelu uvale Pržna na mjestu gdje je proteklih nekoliko dana građevinska kompanija „Gugi Commerce“ iz Budve, bagerom bespravno kopala sitni morski pijesak iz plićaka i onda taj materijal damperom transportirala do plaže i kupališta Plavi horizont, gdje je pijesak potom razastiran po plaži. Radove čiji je investitor kompanija Qatari Diar Hotel & Property Investment“ iz Tivta koja je vlasnik velikog zemljišnog kompleksa u zaleđu ove plaže, u međuvremenu je obustavila Ekološka inspkecija, a reagiralo je i samo poduzeće Morsko Dobro koje je priopćilo kako nikada nije dalo suglasnost za ovakvo kopanje pijeska iz inače vrlo plitke uvale Pržna.

Devastacija podmorja međutim, neočekivano je rezultirala jednim od najvećih hidroarheoloških otkrića posljednjih godina u Crnoj Gori, jer su se ispod slojeva uklonjenog pijeska ukazali ostaci kostura za sada nepoznatog drvenog plovila. Ronioc iz Hratske koji je ovdje ronio par dana nakon što je bager „Gugi Commercea“ izašao iz mora, primijetio je ostatke debele drvene koblice, pramčane ili krmene statve, te jakih rebara nepoznatog plovila, u čijoj je blizini našao još i veći broj sitnijih artifakata – antičkog novca, ostataka hladnog oružja, ali i jedan manji srednjevjekovni brodski signalni top. Po dimenzijama drvenih greda koje čine kobilicu i rebra nepoznatog plovila izvjesno je da se ne radi o nekoj manjoj barci, već o ozbiljnijem brodu. Na snimkama lokaliteta, naslućuje se čak i nekoliko očuvanih madijera (trenica drvene oplate) pri samom dnu i kobilici broda koji još uvijek leže manje-više zakopani u pijesku.

Nalazištu koje je na samo nešto preko metar dubine mora, sada međutim, prijete brojne opasnosti i izazovi zbog kojih je neophodna hitna i adekvatnija reakcija nadležnih državnih orana i službi – prvenstveno Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore koje su odmah obaviještene o epohalnom arheološkom nalazu na Pržnoj.

O svemu je obaviješten i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru čiji je kustos pomorsko–tehničke zborke, Ilija Mlinarević, potrdio da im je ronioc iz Hrvatske predao sve artifakte koje je pronašao na novootkrivenom lokalitetu u mirnoj uvali na obali zaljeva Trašte.

„Artifakte je pregledao kotorski arheolog Miloš Petričević i sada očekujemo od nadležnih državnih organa da adekvatno postupe, zaštite i istraže ovaj hidroarheološki lokalitet. Naša ustranova u granicama svojih mogućnosti maksimalno će podržati i pomoći ovu akciju jer se radi o maritimnoj i kulturno-povijesnoj baštini od izuzetne vrijednosti, jer imamo indikacija da je ovo višeslojno arheološko nalazište s ostacima koji datiraju ne samo iz iz antike, već i iz srednjevjekovnog perioda.“- kazao je Mlinarević.

Specijalist za arheologiju antičke Grčke i Rima, Miloš Petričević iz Područnoj odjeljenja u Kotoru Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, kazao je da se u Pržnoj radi o izuzetno vrijednom i višeslojnom arheološkom lokalitetu na što ukazuju do sada otkriveni ostaci broda i drugi artifakti s ove lokacije.

„Pronađeni su primjerci rimskog novca – tzv. sestercije koje sam, po obliku i promjeru, grubo datirao na period iz I. stoljeća naše ere. Međutim, sami ostaci broda, odnosno način na koji su rebra spajana s kobilicom i četvrtasti metalni klinovi koji su za to korišteni, ukazuju da se najvjerovatnije, radi o dosta mlađem, ali također vrlo vrijednom plovilu iz srednjeg vijeka. Na ovo ukazuje i mali brodski signalni top koji je također nađen u blizini olupine. U svakom slučaju, riječ je o izuzetno vrijednom i važnom otkriću koje potvrđuje da se uvala Pržna od najstarijih vremena koristila kao pomoćno pristanište, odnosno mjesto gdje su još i antički pomorci, na meki, sitni pijesak namjerno nasukavali i onda iz mora izvlačili svoje brodove tokom većih nevremena, jer im je to svakako bilo jednostavnije i sigurnije nego da brodove drže na sidrištu obližne uvale Bigova gdje bi riskirali da ih valovi bace na stjenovitu obaklu i razbiju ih. Ovo je još jedan nalaz koji govori u prilog tezi o tome da se izgubljeni antički grad Acruvium možda nalazio na obali Donjeg Grbnlja – oko današnje Bigove, jer za njega znamo da je bio važna luka“- kazao je Petričević dodajući da ga brine to što, kako je kazao, Crne Gora nema gotovo nikakve kapacitete da adekvatno zaštiti, istraži i prezentira ovaj vrijedni arheološki nalaz u Pržnoj.

„Najmanje što se može i mora učlinuti je da se uzorci drveta sa ostataka broda datiraju metodom C14, a onda da se ovaj lokaliutet potpuno istraži i na najadekvatniji način zaštiti jer se nalazi u uvali koja je popularno kupalište i na vrlo maloj dubini mora“-kazao je Petričević dodajući da nije optimističan da će nadležne dravne institucije znati na pravi način pristupiti ovom poduhvatu „jer je Odjeljenje za podvodnu arheologiju Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore na Cetinju, a ne na primorju, a mi doslovno nemamo nikakve tehničke kapacitete kako bismo obavili daljnja potrebna iskopavanja i uklanjanja velikih količina pijeska oko nalazišta, niti da sutra iz mora eventualno izvadimo ostatke broda, adekvatno ih konzerviramo i prezentiramo u nekom muzeju“.

Vrijenost neočekivanog arheološkog nalaza u podmorju Pržne potvrdio nam je i podvodni arheolog Darko Kovačević. On je predavač na sveučilištu u Malti, na programu pomorske arheologije i suradnik Općine Budva na projektu BlueMedplus, a trenutno je angažiran kao stručni suradnik na Pomorskom fakultetu u Kotoru na projektu “Zaštita podvodnog naslijeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL.

“Uvala Trašte je bila antičko sidrište jer je idealno zaštićena od jačih udara mora. Pijesak u uvali je pokrio sve što se ovdje tokom vjekova, “nataložilo” kao materijalni ostatak tih vremena i pomorsko-trgovačkih aktivnosti. Problem je međutim, što se nitko u Crnoj Gori ne bavi podvodnom arheologijom na pravi način i ne razumije u dovoljnoj mjeri ono što se zove site formation process – proces fiormiranja jednog arheološkog nalazišta. Ovdje se nitko nije zapitao gdje je bila antička obalna linija i kakvo je onda bilo morsko dno, u stvari nitko nikada nije studirao i proučavao obalu. Na žalost, malo je onih koji razumiju more i njegovu dinamiku, ali kad se neočekivano i pod spletom sretnih okolnosti dođe do ovakvih otkrića kao što je to sada slučaj u uvali Pržna, onda je dužnost svih nas, a države prije, svega, da ih adekvatno istražimo, zaštitimo i prezentiramo javnosti.”- rekao je Kovaćević.