Portal Slobodna Dalmacija je razgovarao s kapetanom Ivanom Pavlovićem, direktorom splitskog “Jadroplova”. Intervju prenosimo u nastavku.
Krećete snažno u investicijsku fazu poslije mnogo godina: u pripremi je dokapitalizacija, nakon odustajanja od sličnog pokušaja bivše uprave jesenas. Kako će izgledati novo prikupljanje kapitala?
– Provest će se izdavanjem novih dionica tvrtke javnom ponudom te uplatom uloga u novcu i uvrštenjem nove emisije na Zagrebačku burzu, uz prethodno odobreni prospekt izdanja dionica javnom ponudom i uvrštenja papira na zagrebačko tržište kapitala. Vrijednost dokapitalizacije bit će između 150 i 350 milijuna kuna, pri čemu će se konačna cijena dionice utvrditi prije pokretanja postupka javne ponude. Postupak javne ponude proveo bi se u više krugova, pri čemu bi u prvom krugu pravo na upis dionica imali postojeći dioničari društva.
Konačnu odluku o dokapitalizaciji donijet će Glavna skupština, po prijedlogu Uprave i odobrenju Nadzornog odbora, pri čemu će Glavna skupština donijeti i glavne smjernice provođenja postupka. Izabrat će se pravni financijski savjetnici koji će dalje voditi proces. Prvi zadatak bit će im izrada prospekta koji će objasniti kako bi “Jadroplov” trebao izgledati ubuduće, poslovni plan i povrat kapitala.
Kada bi sve trebalo završiti?
– Kompletan proces, računamo, do konca lipnja. Potpuno je javan i smatrat će se uspješnim ako prikupimo barem 150 milijuna kuna, iako računamo na puno veći iznos kapitala.
Koliki je sada temeljni kapital, a koliki bi trebao biti poslije?
– Sada iznosi 16 milijuna kuna. Poslije dokapitalizacije bit će uvećan za novoprikupljeni kapital. U zadnjih deset godina “Jadroplov” je izgubio oko 572 milijuna kuna temeljnog kapitala.
Hoće li biti promjena u odnosu dioničkih snaga: može li se govoriti o privatizaciji “Jadroplova”, jer je sada država pretežiti vlasnik?
– Sukladno planu restrukturiranja, koji je odobrila Europska komisija još 2018. godine, država ima obvezu smanjiti svoj vlasnički udio, nakon čega bi trebala postati manjinski vlasnik. “Jadroplov” je jedini brodar u Hrvatskoj koji se bavi pomorskim prijevozom tereta, a da je u većinskom vlasništvu države, stoga ona mora izići iz većinskog vlasništva.
Što planirate s prikupljenim kapitalom?
– Uglavnom obnoviti i diversificirati flotu koja bi se temeljila na mogućim dugoročnim ugovorima, bez obzira na vrstu brodova. Ulagat ćemo u brodove koji će, po predviđanju brokera i nas, ubuduće dati najbolji financijski rezultat. Želimo i smanjiti dugove, posebno po nepovoljnim kamatama. Primjerice, postojeće kredite plaćamo po 4,5 do 5 posto.
A kakav je poslovni rezultat za 2021. godinu?
– Nažalost, to najprije moramo objaviti na Burzi, ali možemo reći da je bio dobar. Najbolji od 2008. godine!
Koliko je brodova u floti, pomoraca i zaposlenika u uredu?
– Pet brodova, oko 220 pomoraca i 36 zaposlenika u uredu.
Najavljujete širenje flote i moguću nabavu dvaju tankera za prijevoz kemikalija iz “Brodotrogira”: zašto su vam zanimljivi baš ti brodovi, koliko su stari, kolika im je nosivost i kolika bi im mogla biti cijena?
– Zanimljivi su zato što su predviđanja Clarksona, najvećeg svjetskog brodskog brokera, da će u idućih pet godina potražnja za kemikal tankerima rasti po stopi od 5 posto, a rast flote bit će ispod jedan posto. Jedan brod izgrađen je 2015., a drugi 2016. godine. Radi se o relativno novim brodovima, koji su u vremenu gradnje bili proglašeni brodovima godine. Nosivosti su po 49.500 tona. Zanimljivi su i zato što će većina financiranja biti preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak na dulji rok.
A cijena?
– Određena je temeljem Clarksonovih informacija za brodove toga tipa i starosti, umanjena za neophodne popravke, prije svega tankova i ostalih stvari koje su potrebne na brodu, poput dokovanja, pregleda stroja, klase, vraćanja zastave s Maršalovih Otoka na hrvatsku zastavu i davanje hrvatskih imena brodovima.
Onda, je li povoljna cijena?
– Realna.
Odustajete li od brodova za sipke terete, stare “Jadroplovove” niše?
– Ne, nego mislimo da danas nije vrijeme po postojećim tržišnim cijenama kupovati brodove za sipke terete te da je potrebno disperzirati flotu. Smatramo da se brodovi kupuju kad su za određeni tip brodova vozarine niske, a time i cijena brodova niža.
Velika novost i golem iskorak trebala bi biti gradnja feribota na električni pogon: kako ste se odlučili za taj potez?
– U svijetu se događaju velike promjene u smislu pogoršanja vremenskih uvjeta i zatopljenja Zemlje, a jedan je od glavnih uzročnika, uz termoelektrane na ugljen, transport, gdje je brodarstvo zastupljeno u najvećoj mjeri. Kako “Jadroplov”, kao lokalna kompanija u Splitu, vodi računa da cijela regija živi većinom od turizma, za koji je bitan čist okoliš, razmišljalo se što napraviti kako bi trajekti koji povezuju Split sa srednjodalmatinskim otocima smanjili emisiju štetnih plinova. S firmom “Classis” počeo je razvoj tog projekta te je odnedavno postalo razvidno da je izgradnja takvog trajekta moguća kod nas, čime će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja na tom polju.
Također, ministri Oleg Butković i Tomislav Ćorić daju potporu cijelom projektu, što daje i nadu “Jadroplovu” da ćemo ga uspješno završiti.
Kolika bi mu mogla biti cijena, kojim linijama bi mogao biti prilagođen, gdje bi se gradio i kada bi mogao zaploviti?
– Cijena će biti usuglašena s brodogradilištem i očekujemo da neće bitno odstupati od cijene takvoga trajekta na klasični pogon. Projekt je fleksibilan i može održavati redovne linije iz Splita s bilo kojim srednjodalmatinskim otokom, uključujući i one najudaljenije. Namjeravamo ugovoriti gradnju s nekim od domaćih brodogradilišta i s rokom isporuke u 2024. godini.
Koliko putnika i vozila bi prevozio?
– Tisuću putnika i 156 automobila.
Je li to prvi hrvatski feribot na struju, u kojoj je fazi izrada projektne dokumentacije i tko ga je projektirao?
– Da, to je prvi hrvatski feribot na struju, u odmakloj je fazi izrade ugovorne dokumentacije, a projektant je splitska tvrtka “Classis”.
Kako ste ih pronašli i na temelju čega ste im ukazali povjerenje?
– Projektirali su trajekt za “Jadroliniju”, a “Jadroplov” s njima surađuje dugi niz godina na raznim projektima. Tvrtka je u vlasništvu dr. sc. Predraga Čudine, brodskog projektanta s četrdeset godina iskustva.
Gdje bi feribot punio baterije i kolika je ušteda na tom energentu u odnosu na klasično gorivo?
– Punio bi ih noću, u lukama u kojima bi boravio, a punjenje bi trajalo najviše osam sati. Procjene govore da bi cijena tog energenta bila četiri puta niža u odnosu na trajekte koji sada održavaju te linije.
Koliki su “Jadroplovovi” akumulirani gubici iz proteklih godina?
– Oko 700 milijuna kuna u posljednjih deset godina.
Je li konačno došlo vrijeme da se o “Jadroplovu” ponovno govori kao o kompaniji koja je okrenuta rastu, ulaganjima i razvoju?
– Nadamo se! Kao što se nadamo i da su prošla vremena povezana s propadanjem i brzim smanjivanjem flote, neispunjavanjem obveza prema pomorcima i svim drugim negativnim. Naravno, puno će ovisiti o stanju na svjetskom tržištu, zbog čega i idemo u disperziju flote, kako bi rizici za poslovanje “Jadroplova” bili manji. A budućnost će ovisiti i o uspjehu ove dokapitalizacije.
Za PSD piše Damir Tolj.
