O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 400

FOTO: Porsche ‘Project 356 World Rally Tour: Antarktika’: spremni za led i debele minuse

0
porsche
Foto:Porsche/Autoportal.hr

Renée Brinkerhoff i njen Porsche 356 na skijama će osvajati i prolaziti teške uvjete na Antarktici; piše autoportal.hr

Nakon gotovo dvije godine odgode, Renée Brinkerhoff se priprema za završnu fazu Project 356 World Rally Toura, sa svojim vjernim Porscheom 356 A iz 1956. Amaterska reli vozačica već je jurila s klasičnim sportskim automobilom na šest kontinenata, na svim vrstama teren – ekstremni izazov pothvat bi bio za svakog pojedinca, ali 65-godišnja vozačica ide u izazov puna uzbuđenja. Ona sada želi odraditi kopnenu pustolovinu stavljajući Porsche na ultimativni test, prešavši 587 kilometara – 356 milja – na Antarktiku.

Filantropski ogranak trkaćeg tima, Valkyrie Gives, pomaže ženama i djeci u opasnosti, s posebnim naglaskom na zaustavljanje trgovine djecom.

Iako smo iznimno ponosni što smo završili svaki reli izdržljivosti na kojem smo sudjelovali, naša je prava misija bila da našim trkaćim naporima postanemo svjetska vizualna slika koja podržava našu glasovnu potragu za okončanjem trgovine djecom”, kaže Brinkerhoff.

“Imali smo cilj razbiti barijere i postaviti nove rekorde i nadamo se da će naša antarktička ekspedicija učiniti upravo to.” I mi se nadamo, želimo sreću Valkyrie Gives ekipi i dojmljivoj Renee.

Dubrovnik: Za 2022. najavljeno čak 365 dolazaka kruzera

0
Foto: Pixabay

Turizam je i tijekom pandemijske 2021. godine pokazao vitalnost i otpornost. Iako su učinci netom minule turističke sezone na krajnjem jugu Hrvatske, zbog činjenice da je riječ o pretežito aviodestinaciji, slabiji nego su zabilježeni na srednjem ili sjevernom Jadranu, može se reći kako će turistički djelatnici s znatno manje zebnje čekati sezonu 2022. godine nego su strahovali još koncem lipnja, piše Dubrovački vjesnik.

Kako god je osjetljiv u odnosu na okolnosti zdravstvene sigurnosti, turizam se dokazao kao izuzetno vitalni segment gospodarstva. Oporavak bilježi i segment kruzinga, o čemu priča i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Prezadovoljan sam ovogodišnjom kruzing sezonom koja još traje te do kraja godine očekujemo dolazaka još 15-ak kruzera. Naime, kapaciteti su “plovećih hotela” bili ograničeni i svaki brod je dolazio s tek 50-60 posto kapaciteta s obzirom na maksimalno dozvoljeni COVID kapacitet. Sve to je daleko od idealnog, ali smo zadovoljni, jer se prošle godine ostvarilo svega 25 ticanja uz dolazak ukupno samo 4.323 putnika te dolaske brodova radi repatrijacije posade, lay-up privremenog mirovanja u luci.

Također, bilo je i tzv. tehničkih ticanja. U tom je kontekstu ovogodišnje ostvarenje dolaska 123 kruzera s ukupno 102.326 putnika u dubrovačkoj luci Gruž do 29. listopada ogroman iskorak. Valja reći da se do kraja godine očekuje još 15 dolazaka i oko 7.500 putnika, čime će konačni učinak sezone 2021. biti 138 ticanja i dolazak 110 tisuća putnika na kružnim putovanjima.

Smatram da smo pokazali da kruzing turizam ima budućnost i partnera u nama te da se i uvim uvjetima može voditi sigurno kruzing poslovanje. S optimizmom očekujemo sezonu 2022. kada je, uz povećanje prometa u predsezoni i posezoni, najavljeno čak 365 dolazaka kruzera. Koristim priliku pohvaliti se da smo, zahvaljujući odgovornom i marljivom djelovanju, u suradnji s ostalim dionicima, proglašeni vodećom kruzing destinacijom u Europi u 2021. koju nam je dodijelio World Travel Awards. To priznanje potvrđuje izniman status Dubrovnika koji u velikoj mjeri doprinosi ukupnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao kruzing destinacije u međunarodnim okvirima, ističe Pezo.

Povratak kruzera utjecao je na prepoznatljivi “šušur” Dubrovnika koji je s putnicima s kruzera ponovno prepoznatljive vedute. Dosad pristiglih nešto više od sto tisuća kruzing-putnika sa samo 13,3 posto s 26,25 posto ticanja brodova u odnosu na rekordnu 2019. godinu, Grad je ipak iznova pretvorilo u turističku Meku.

Pezo naglašava i to kako su u Lučkoj upravi prezadovoljni povratkom vodećih kruzing kompanija, kao i da se luka Gruž i dubrovačka Lučka uprava ponose aktivnim sudjelovanjem u projektu gradske uprave Dubrovnika “Respect the City” kojim nastoje osigurati održivost dubrovačkog turizma te nizom mjera i rješenja unaprijediti pozitivne i smanjiti njegove negativne učinke turizma.

Izradili su novi Pravilnik o uvjetima i kriterijima za prihvat i dodjelu vezova brodovima na kružnim putovanjima u 2023. godini u kontekstu održivog razvoja destinacije, primjenom kojega se u dogovoru s brodskim kompanijama ulažu dodatni napori u smislu ravnomjernije raspodjele ticanja po mjesecima, danima u tjednu i terminima boravka brodova u destinaciji. Gruž je zapravo jedina i najveća putnička luka u Hrvatskoj koja je dominantno kruzerska.

Kako se tržište krenulo oporavljati, od početka lipnja 2021. smo bili prvi izbor za dolazak u Hrvatsku jer je Dubrovnik svima poželjan i zanimljiv. Kruzing sezona započela je s dolascima brodova na redovnoj bazi, i to “La Belle de l’Adriatique” od 10.-11. lipnja te MSC Orchestra 11. lipnja ove godine, dok najave govore kako kruzing sezona završava s posjetom broda “Artemis” koji će u luci Dubrovnik boraviti od 28.-31. prosinca 2021., zadovoljno ističe Pezo.

Naravno, dosta toga ovisi o tijeku pandemije, ali se već zna kako je za sljedeću sezonu 2022. godine najavljeno čak 365 dolazaka brodova s oko 570 tisuća putnika, što je potpuno usklađeno s planovima održivog turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine bit će 4.000 putnika istovremeno.

Uz te limite, tijekom iduće sezone se i dalje očekuje povećanje prometa u predsezoni i posezoni te smanjenje prometa u srpnju i kolovozu kao vršnim mjesecima turističke sezone, čime je očekivani broj putnika i brodova u srpnju i kolovozu 2022. smanjen u odnosu na isto razdoblje predpandemijskih godina. Uz sve navedeno, sezona kruzinga 2022. ipak će biti biti produžena i trajati od početka ožujka do kraja prosinca, čime će se produžiti ukupna turistička sezona u destinaciji.

Snaga u tebi

0
Foto: Unsplash

Kada je moj pomorac stigao u posljednju zračnu luku iz koje je krenuo na novo putovanje, na izlazu su ga zaustavili policajci. Zureći sa (urođenom) sumnjom čas u njegov prepun kovčeg, čas u njegovo lice, pitali su ga prilično strogo kuda ide. Odgovorio je da ide na ukrcaj na brod. Kao da je taj odgovor bio posljednji kojeg su očekivali, podignuli su s nevjericom obrve i pitali ga što točno nosi u kovčegu. Kada je rekao da nosi nešto slatkiša i orašida, dosta kozmetike i štiva, nasmijali su se, pogledavajući se međusobno, i uputili mu retoričko pitanje: Ideš li ti na brod ili u zatvor!? Nasmijao se i on, iako s gorčinom, jer u odgovor ni sam nije bio siguran.

Dok je bio kući, radili smo na pokušaju da ponovni odlazak učinimo što lagodnijim, čineći sve što su nam okolnosti i vrijeme dozvoljavali kako bi se odmorio, napunio baterije, najeo kvalitetnih namirnica koje obećavaju dobar imunitet, opustio, ali i osnažio, tjelesno i mentalno. Tjelesno je uvijek lakše, pa su bicikliranje, vježbanje i san osigurali odlično stanje, ali za mentalno, koje smo “vježbali” razgovorom, druženjem i tišinom, nismo mogli sa sigurnošću procijeniti. Ne iz razloga što nismo bili sigurni koliko je staložen, smiren, jak i spreman na sve, već iz razloga što nismo mogli pretpostaviti kakve će ga sve okolnosti na brodu dočekati. Jedino što smo mogli je bilo vjerovati.

Dva tjedna izolacije nakon ukrcaja. Izazov koji nije toliko opasan sam po sebi. Mnogi su ga već nekoliko puta prošli, kući ili na brodu, pa su na neki način naviknuti. Ali i oni najviše naviknuti, oni koji “znaju što ih čeka” u brodskoj sobi, ponekad izgube kompas i ne znaju bi li radije spavali, vježbali, lupali glavom o zid ili naučili meditirati. Ovo potonje možda je i najvažnije. Možda bi i zapadna civilizacija trebala uvesti meditaciju kao nužnost, kao svojevrsnu duhovnu pripremu za ostati smiren i sposoban ne izgubiti cilj iz vida, bez obzira na okolnosti na koje nas život primora.

Biti sam sa sobom nekima je nezamislivo. Pomisao na izolaciju i samoću tjera ih u očaj. Mnogi upravo iz tog osjećaja biraju biti s određenim (pogrešnim) partnerom, prijateljem, nepoznatima, stalno bježeći od društva samoga sebe. Eto još jedna nužnost koju bismo trebali odgojiti od malih nogu: kako uspješno biti sam sa sobom. Upoznati sebe, pa si pomoći, voljeti se, opraštati si, razgovarati sam sa sobom, osnažiti se samo sa svojim društvom, čuvati samoga sebe.

Nije važno na koji način provesti brodsku ili kućnu izolaciju, ali je važno ne zapustiti se dok ona traje. Odmarati, vježbati, pisati pisma onima koje volimo ili dnevnički zapis onoga što prolazimo (i kada je podnošljivo i kada nije – jer sve je normalni dio procesa), meditirati (ili se moliti – razlika je samo u semantici), iskoristiti vrijeme za upoznati i voljeti samoga sebe, neke su od smjernica koje su korisne za pratiti u to vrijeme. Možda onda i ne bi izišli iz te izolacije slomljeni, već upravo suprotno, spremni. 

Boravak na brodu na kojem si zatvoren s određenim brojem ljudi koji su u istoj situaciji kao i ti, a koji se s njom nose svatko na svoj specifičan način, bez mogućnosti da ijednom za trajanja ugovora (ma koliko god dugo ili kratko on trajao) izađeš s tog istog broda i prošetaš po kopnu, najveći je izazov. Onaj najvažniji. Brod nudi dovoljno izvora da se mentalno okupiraš s popravcima ovoga ili onoga, improvizacijama izazvanima nedovoljnom količinom alata ili rezervnih dijelova, prilično izazovnima i opasnim mjestima za kakve tjelesne vježbe. Može ga se iskoristiti za napredak, mentalni i fizički. Može, ako nam se zvijezde poslože, ako nas fortuna imalo pogleda i ako smo spremni.

Nekada je sve protiv nas i ne uspijevamo se iščupati crnim mislima, strahovima, tjeskobama i zlim slutnjama, zamorenosti i malodušnosti – one nas progutaju, oduzimajući nam snagu i magleći nam fokus. Moj pomorac pričao mi je o ljudima koji nisu mogli izdržati sve te izazove. Nekome mogu izgledati daleko i banalno, nerealno i nimalo zastrašujuće, dok su nekima nepremostiva prepreka tek kada im se zaista dogode. Možemo li pomoći? U obitelji, na radnom mjestu, kući, na brodu, u društvu. Čeka li nas odgovor na ove nepoznate okolnosti u kojima smo se u pandemiji svi redom našli, u promjeni razmišljanja, obrazovanja? Mislim da da. Osnažiti se od malih nogu, vježbajući spremnost na dijalog i na tišinu. Osnažiti se fizički i mentalno, radeći na empatiji i razumijevanju, prihvaćajući realno sebe i druge, pomagati, praštati, griješeći kako bismo naučili, šireći um prema budućoj nepoznatoj, ali ne nužno i zastrašujućoj nepoznanici. Osnažiti se.

Kada su izazovi savladani, pred nama je slavodobitan i spasonosni povratak kući. Tada se mom pomorcu pojavio nenadani izazov. Naime, kriza u brodarskoj industriji ne znači samo ekonomske probleme uzrokovane zatvaranjima i restrikcijama pojedinih zemalja, već i probleme smjene pomoraca. Mnogi su se odlučili prekinuti plovidbu i zamijeniti je drugim zanimanjem. Mnogi su odlučili iscijediti do kraja kakvu ušteđevinu i čekati dok se “situacija ne smiri” pa zaploviti kada plovidba bude sličila onoj ranijoj, što čini smjenu problematičnom, uzevši u obzir i sva pravila koja se moraju ispoštovati da bi osoba uopće krenula na brod (od cjepiva, preko opširnih liječničkih pregleda, do testova u točno zakazanom roku prije letova).

Trebalo je prihvatiti činjenicu da, iako si kartu “imao u ruci” (trenutak koji cijela obitelj slavi kao nešto sveto u svakoj plovidbi), kući nećeš jer ti smjene nema. Mislim da je to bio najteži trenutak. Jer umor je već učinio svoje, netko ti je (nehotice, ali ipak realno) poremetio cilj koji te je cijelo vrijeme držao spremnim, osjećaš se izgubljen, tužan, nemoćan, frustriran. Tada je potrebno izvući svaki atom snage, svaku molekulu racija, svako sjećanje na mekani poljubac i topli zagrljaj i odlučiti (samostalno, jer druge ti nema) da to nije najgora stvar koja ti se može desiti, da se havarija nije dogodila, da si i dalje živ i da ćeš uspjeti. Uspjet ćeš jer druge opcije nemaš.

Stisnut u kut, shvatiš koliko snage imaš i kada siđeš s broda (bez obzira je li to nakon dva ili tri ili četiri tjedna), ponosan si, iako iscrpljen i smožden. Ali ponosan si, izdržao si sve izazove bez da su te pobijedili. Ti si pobijedio njih. Tako rastemo. Svaki put spremniji i spremniji.

U tom periodu kada je moj pomorac proživljavao nadu povratka i nemoć nove odgode, nećak moje prijateljice kretao je na svoje prvo brodsko putovanje. I pitao me, kao onu koja živi s pomorcem i zna za njegove uspone i padove, kada već njega nije bilo tu, što mislim što je potrebno da se ugovor uspješno odradi.

Dugo sam samo razmišljala, sasvim nesposobna da tom mladom čovjeku dam kakav savjet. Kada je tišina postala neugodna, rekla sam mu samo da vjeruje u sebe, da je jedino vjera potrebna. Vjeruj u sebe i …

Enna Kovač

VIDEO: Amsterdam uvodi autonomna plovila za prijevoz putnika, robe i otpada

0
nizozemska autonomna plovila
Foto: Screenshot/Youtube/Morski.hr

Prizor autonomnog, samovozećeg broda veličine automobila koji tiho krstari amsterdamskim kanalima prevozeći putnike, robu ili otpad, uskoro bi mogao biti još jedan uobičajen i prepoznatljiv simbol najpoznatijeg nizozemskog grada isprepletenog drevnim plovnim kanalima. 

U probnu vožnju uskoro će biti pušten “Roboat” automatizirano plovilo na električni pogon koji bi trebao riješiti ionako prezagušeni promet u Amsterdamu; piše Morski.hr

Pojačao nam se cestovni promet zbog e-trgovine i dostava pa logistika doslovce zatrpava male ulice unutar grada. To postaje neizdrživo. S druge strane, diljem grada imamo vode i plovnih puteva u izobilju pa smo kreirali ovakav tip prijevoza/transporta – izjavio je Stephan van Dijk, direktor inovacija na amsterdamskom Institutu za napredna urbana rješenja, koje je dizajniralo i projektiralo Roboat skupa s američkim MIT-em.

Testiranje je trajalo 4 godine, a javnosti su ovaj tjedan predstavljena prva dva plovila Roboat čiji će prvi zadatak biti – prikupljanje i prijevoz otpada, odnosno plovila će služiti kao plutajući kontejneri za smeće.

Plovilo je opremljeno kamerama i GPS-om, a njime se upravlja daljinski iz kontrolne sobe.

Roboat bi u bliskoj budućnosti mogao služiti i kao teglenica, pomoćni most pa čak i kao plutajuća platforma za koncerte, a vide ga i kao “pomagača” u čišćenju naftnih mrlja u moru nakon ekoloških incidenata.

BITKA KOD LEYTE: najveća pomorska bitka u povijesti

0
najveća pomorska bitka u povijesti
Foto: Povijest.hr

U toj su bitci sudjelovali na japanskoj strani i slavni bojni brodovi Yamato i Musashi (najveći na svijetu ikada napravljeni). 

Dana 23. listopada 1944. godine započela je po mnogim mjerilima najveća pomorska bitka u povijesti ratovanja

Bitka kod zaljeva Leyte. – Ta se bitka dogodila na pacifičkom bojištu u Drugom svjetskom ratu, a u njoj su se borili Japanci protiv udruženih američkih i australskih snaga. Po Guinnessovoj knjizi rekorda Bitka kod zaljeva Leyte najveća je pomorska bitka u povijesti po broju brodova i zrakoplova.

Zaljev Leyte nalazi se u Filipinskom otočju, a otvara se prema Filipinskom moru i Tihom oceanu. Bitka je uključivala je čak 34 američka nosača zrakoplova (osam velikih, osam lakih i 18 eskortnih). Japanci su imali znatno manja nosača u toj bitki – samo četiri, što ih je stavljalo u lošu poziciju. Na obje strane bile su u bitku uključene čak 44 krstarice i 21 bojni brod. Dakako, bojni brodovi bili su najjače oklopljeni površinski brodovi ikada proizvedeni u povijesti, a imali su i najteže topove od svih plovila.

U Bitci kod zaljeva Leyte sudjelovali su na japanskoj strani i slavni bojni brodovi Yamato i Musashi (najveći na svijetu ikada napravljeni). Divovski Musashi u toj je bitki i potopljen, unatoč svom metalnom oklopu debljine i do 65 centimetara (pogođen je s čak 19 torpeda i 17 bombi tijekom te bitke).

VIDEO: Kako izgleda instalacija LNG tanka na novom kruzeru Royal Caribbeana

0
Foto: Screenshot Youtube

U sklopu svojih napora, koji uključuju izgradnju novih brodova, programe energetske učinkovitosti i razvoj alternativnih goriva kako bi se postigli ciljevi nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine, kompanija Royal Caribbean Group pružila je kratki pogled na izgradnju LNG sustava pogona za svoj prvi kruzer na LNG pogon, piše The Maritime Executive.

Royal Caribbean International i Meyer Werft proslavili su početak gradnje nove klase kruzera tradicionalnom ceremonijom rezanja čelika u lipnju 2021. u Meyer Turkuu u Finskoj. Klasu naziva Icon predvodit će kruzer u izgradnji imena Icon of the Seas.

Detalji o novom Icon of the Seas, koji bi trebao početi s plovidbom na jesen 2023. godine, trenutačno su pomno čuvani, ali tvrtka ističe da će to biti njihov prvi kruzer koji će za pogon koristiti LNG. Jedini nagovještaj o veličini plovila je njegov kapacitet od 5 600 putnika. Još dva sestrinska broda trebala bi se izgraditi do 2025. i 2026. godine.

U kratkom videu prikazana je instalacija LNG spremnika, od kojih je svaki navodno dugačak 27,5 metara i težak 307 tona. Izgradnja je u tijeku u Meyer Neptunu u istočnoj Njemačkoj, gdje se grade sve komponente strojarnice. Nakon završetka, blokovi će biti prebačeni u Finsku gdje će se brod sastaviti.

Kruh sa 7 kora: Nevidljive rane života pomoraca

0
Foto: Unsplash/@Evelyn Cespedes/

Robija na valovima

Premda sam svoju medicinsku karijeru posvetio ljudima od mora, onima koji žive i trpe za more i zbog njega, rade na moru, u bespućima plave ravnice, nikad nisam saznao odgovor na pitanje svih pitanja – koja je od sedam kora pomoračkog kruha najteža, najtvrđa, najgorča. Možda je najbolji odgovor sazdan u retoričkom pitanju kojeg sam čuo ovih dana.

A zar ima i takve kore, zar nisu sve jednako tvrde i gorke?, upitao me nedavno prijatelj iz djetinjstva. Rijetko ga viđam jer on svoj život živi na moru, u nekom procjepu između obitelji koju istovremeno ima i nema i dužnosti bez koje, čini se, više ne može živjeti, koja mu je već u krvi.

Na brodu sretniji

Čini mi se ponekad da mi je na brodu bolje, da sam tamo sretniji, – povjerio mi se jednom. Jasno, u dugim mjesecima bez obitelji, daleko od djece u najvažnijim trenucima njihova odrastanja i odgoja, bez prave prilike da se sa suprugom čestito porazgovara, a po potrebi i pošteno posvađa, postao je stranac u vlastitom domu, osoba koju često ne razumiju ni njegovi najbliži.

Shvatio sam iz tih riječi da je on na moru već ostavio život, ne samo najbolje godine svog života, već cijeli život. Nisu rane samo one koje krvare. Možda su od onih oku vidljivih, koje krvare i peku, gore rane na duši, koje niti vidimo niti lako prepoznajemo, ali koje na poseban način čine život pomorca teškim i zahtjevnim.

Moderna robija

Kad će doma…

Nakon četvrt stoljeća na palubi, moj se prijatelj promijenio. Nema više onog mladića koji je o moru i plovidbi pričao kao o romantičnoj avanturi. U pomoračkom zanimanju već odavno nema romantike. Život pomorca je postao svojevrsnom modernom robijom. Nažalost, o psihološkim opterećenjima koja danas prate život i rad modernog pomorca se ponekad još uvijek nedovoljno razmišlja…

Organizacija života na brodu se po svojim karakteristikama može usporediti samo s onom u vojskama, zatvorima ili psihijatrijskim ustanovama. Možda kao sve ovo zajedno?

Strogo je definirana uloga svakog pojedinca na brodu i piramida radne hijerarhije, a strogo su definirane i dužnosti i odgovornosti. Demokracije ima malo…

Vlastita uloga u brodskom kolektivu se nikad niti smije niti može zaboraviti, što ne čini baš sve pomorce presretnim.

Časnik i mazač

Odlaskom s posla, odlaskom koji to niti nije, okolnosti odnosa među članovima posade koji su definirani radnom hijerarhijom se ne mijenjaju, časnik ostaje časnik, a mazač ostaje mazač. Mnogi pomorci zbog toga duboko i iskreno pate.

Ponašanje pomoraca je vrlo često karakterizirano krajnje pojednostavljenim manirima, pri čemu se zanemaruju mnoge društvene norme. Zbog toga pomorcima obično treba nekoliko dana prilagodbe po dolasku na kopno, među svoje. Tome treba dodati i svojevrstan stil ponašanja i unutarnje komunikacije kojeg ima skoro svaka brodska kompanija, sadržan u nekad pisanom, a nekad nepisanom kodeksu ponašanja koji se može naučiti samo na težak način pokušaja i pogrješaka.

Česti razvodi

U stroju je (ne)ugodno toplo…

Priče o ovlastima zapovjednika broda koji nediscipliniranog pomorca može i mora iskrcati u prvoj sljedećoj luci i uputiti kući, koji ima ovlast vjenčati vas, koji ima moć skrenuti brod s plovidbene rute ako je to u skladu s njegovom najboljom procjenom, koji ima snagu odrediti pritvor za kakvog opasnog putnika, nisu tek urbana legenda.

U eri interneta, elektronske pošte i mobilnih telefona, život na brodu je drugačiji nego li prije dvadesetak godina. No, bez obzira na mogućnost svakodnevne komunikacije, koja više ne ovisi o pismu koje čeka u sljedećoj luci s vijestima starim dva ili tri tjedna, nedostaju one prave informacije, pogled na suprugu ili dijete, stvarna uloga i mjesto u razgovoru i životu, jer tata je jednostavno daleko. Razvodi brakova među pomorcima su česti, a nekad supružnici niti ne znaju zbog čega se razdvajaju, jednostavno više ne pripadaju jedno drugome. Djeca pomoraca češće se odlučuju za pomoračko zanimanje i također se češće razvode.

Foto: Unsplash/@mar28mar

Zastave pogodnosti

Naizgled paradoksalno, ali mnoge nama nepoznate i male zemlje čudnih imena imaju ogromne flote. Ponudivši vlasnicima brodova izvjesne pogodnosti u svezi s registracijom brodova, taksama i porezima, ponekad čak i tehničkim zahtjevima ili lakoćom dobivanja zdravstvenih svjedodžbi za pomorce, takve zemlje lijepo dohoduju. Skovan je izraz zastave pogodnosti (engl. flags of convenience) za zastave zemalja koje viju brodovi koji im ne pripadaju.

Nažalost, bilo je primjera da su i neki hrvatski brodari posegnuli za zastavama pogodnosti kao rješenjem za izlaz iz problema. Položaj pomoraca na brodovima pod zastavama pogodnosti je stoga općenito nesigurniji. No, manji troškovi i mogućnost jednostavnijeg poslovanja očito se važniji od nacionalnog ponosa koji nalaže da brod vije zastavu svoje zemlje.
Tečajevi, ispiti…

U borbi sa valovima i vjetrom

Dužnost pomorca na suvremenom brodu duge ili, kako bi se danas reklo, neograničene plovidbe, zahtijeva stalno usavršavanje u struci, poznavanje novih uređaja i opreme, stalno obnavljanje nekakvih certifikata, potvrđivanje starih vještina i usvajanje novih, pohađanje tečajeva i polaganje ispita.

Sve to predstavlja golemi teret za pomorca koji u takvom zahtjevnom sustavu kao da nikada nema svoju diplomu, svoje čvrste kvalifikacije i zanimanje jer se stalno mora dokazivati polaganjem nekakvih novih ispita, certifikata, tečajeva…

Čini se da diploma pomorske škole ima tek privremenu vrijednost i da se pomorcu izdaje tek kao potvrda o nekakvoj početnoj osposobljenosti.

Brod je pomorcu i mjesto rada i mjesto života. Nakon smjene, on jednostavno nema gdje drugdje otići.

Uvijek ista lica

Tijekom službe gledat će uvijek ista lica i slušati iste priče, ukoliko uopće bude prilike za razgovor. Neke članove posade pomorac nikada neće upoznati, jednostavno stoga što su uvijek u smjeni koja radi dok se on odmara. Ukoliko se i upoznaju, bit će to tek površna poznanstva, puna nepovjerenja i rezerviranosti.

A zamislite, ti isti ljudi će možda biti u prilici, u pogibelji koja brodu prijeti, dati jedan za drugog svoj život!

Ozljede vrebaju


Na mnogim je modernim brodovima posadi osiguran iznimno komforan smještaj, ali najčešće nije tako. Skučeni životni prostor, malo ili nimalo privatnosti, pravilo da se ne kuca na vrata niti ulazi u kabinu ukoliko vrata nisu otvorena, čine rijetke sate odmora još tužnijim. Pomorac nema pravog odmora. Buka motora, pa makar to bila i ona tiha, podmukla buka koju proizvode brodski agregati, ima onaj nesnošljivi, dodijavajući učinak, uvlači se u svaki kutak i u svaki trenutak svakog sata dana i noći.

Strmo, usko i sklisko stepenište, ljuljanje broda na valovima, raznovrsni uređaji i oprema, cijevi, kablovi, kilometri žica pod naponom, instrumenti, posude pod tlakom, lako zapaljivi, eksplozivni, opasni i otrovni teret, vitla i sajle … – sve su to prilike koje pogoduju ozljeđivanju pomoraca.

Prema nekim statistikama, ozljede predstavljaju čak oko 35 posto svih razloga za privremenu nesposobnost za rad pomoraca.

Opasnost u stroju i na palubi

Pri tome, u istraživanjima koja bi mogla razjasniti mnoge razloge, okolnosti i pravilnosti obolijevanja i ozljeđivanja pomoraca, nije moguće primjenjivati uobičajene epidemiološke metode budući da se brodske posade stalno izmjenjuju pa su predmet istraživanja uvijek neke nove osobe, neke nove skupine.

Oko 90 posto svih ozljeda se dogodi na palubi ili u stroju, pri čemu se ozljede podjednako učestalo javljaju u članova posade palube i stroja, samo su izravne okolnosti i uzroci različiti. Tek se svaka deseta ozljeda dogodi negdje drugdje na brodu. Na broj, vrstu i težinu ozljeda utječe i vrsta broda pa nije isto plovi li se na putničkom brodu, tankeru, kemikalcu ili brodu za rasuti teret, prevoze li se kontejneri ili balvani, rudača ili automobili.

Za Otvoreno more piše prof. dr. sc. Nadan M. PETRI,
dr. med., Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu Split

Potopljen najveći bojni brod na svijetu – 1944.

0
Musashi
Foto: Musashi/Povijest.hr

Samo porinuće broda uzrokovalo je tsunami koji je potopio neke kuće u obližnjoj luci.

Dana 24. listopada 1944. godine u Drugom svjetskom ratu uspjeli su Amerikanci potopiti najveći bojni brod u povijesti – japanski Musashi. Taj moćni brod pripadao je klasi Yamato i sagrađen je u Mitsubishijevom brodogradilištu u Nagasakiju; piše Povijest.hr

Musashi je svojedobno služio kao admiralski brod zapovjednika kombinirane japanske flote – slavnog admirala Isorokua Yamamota.

Dimenzije tog broda nikada kasnije u povijesti nisu nadmašene u klasi bojnih brodova. Dužina mu je iznosila 263 metra, a istisnina do 73.000 tona. Oklop je na mjestima dosezao debljinu od nevjerojatnih 65 centimetara čelika. Glavno oružje činilo je 9 topova kalibra 460 milimetara. Bili su to najveći topovi ikada ugrađeni u neko plovilo. Ispaljivali su granate od 1.360 kilograma (teške kao prosječni automobil srednje klase) na daljinu od 42 kilometra. Svaki od 9 topova bio je težak oko 147 tona (kao nekoliko tenkova). Paluba je bila prekrivena slojem drveta debelim 4 metra. Samo porinuće broda uzrokovalo je tsunami koji je potopio neke kuće u obližnjoj luci.

Brod je imao pogonski stroj od 150.000 konjskih snaga, što mu je omogućavalo maksimalnu brzinu od gotovo 27,5 čvorova (50,86 km/h). Brod Musashi jednom prilikom je posjetio i sam japanski car Hirohito. Posada broda brojila je oko 2.400 ljudi.

VIDEO: Bizarni deponij skupe američke vojne opreme iz Drugog svjetskog rata postao ronilačka atrakcija

0
Million dollar point
Foto: Million dollar point/YTscreenshot

Na Espiritu Santu, otoku u oceanijskoj državi Vanuatu, za vrijeme Drugog svjetskog rata bili su ne samo smješteni štabovi mornaričkih i kopnenih snaga SAD angažiranih u borbama na Pacifiku, nego je to s 40 tisuća vojnika bila najveća američka vojna baza u Tihom oceanu poslije Havaja.

Po završetku rata američka se vlada susrela s pitanjem što učiniti s svim vojnim materijalom na tom otoku: transport u SAD bio bi skup, a prioritet je bio povratak vojnika svojim kućama.

Ponudili su Francuzima i Britancima u čijim je rukama otok bio da otkupe sav taj vojni materijal, ali su oni to odbili. Pretpostavili su da će ga Amerikanci, da se ne izlože velikim troškovima repatrijacije, ionako ostaviti na otoku, pa će ga dobiti besplatno.

Amerikanci su prozreli tu igru, pa su sva svoja vozila, tenkove, bagere, namještaj, uniforme, konzerviranu hranu, alate i rezervne dijelove iz radionica za popravke aviona i brodova bacili u more na tridesetak metara dubine, nedaleko od Espiritu Santu otoka. Danas je Million Dollar Point ronilačka atrakcija otočja Vanuatu.

VIDEO: Hrvatski pomorac snimio prekrasne prizore igre dupina

0
igra dupina
Foto: Joke Zindović/Morski.hr

Hrvatski pomorac iz Splita Joke Zindović snimio je jučer fascinantne prizore igre dupina ispred pramca kontejnerskog broda Asiatic Island na kojem trentno radi. Plovili su na južnoj strani grčkog otoka Krete; piše Morski.hr

Brod je išao brzinom od 17 čvorova, odnosno 31,4 km na sat i unatoč toj brzini, dupini su punih 45 minuta skakali ispred pramca broda.

Baš na izmjeni kursa od punte otoka Kreta prema Siciliji . Oko 45 minuta sam s prove uživao, gledao i slušao dupine. Njih 5 je bilo različitih veličina – kazuje Joke Zindović.

Iako mnogi nautičari kažu da su doživjeli ovakvu situaciju, pitamo ga, koliko je to učestala pojava kad su veći brodovi u pitanju.

Pa ne baš prečesto. Rijetko ih se može uhvatiti ovako u igri. Meni je ovo u 20 godina tek drugi put da uživam, izuzimajući delfinarijume po svijetu gdje platiš da ih vidiš – pojašnjava Joke i dodaje da je čak i njegova supruga s njim zajedno uživala uz kavicu.

Kao i svi pomorci, posljednjih tjedana, uslijed poremećaja teretnog prometa i nestašice svega po svijetu, tako i Jokina posada ima puno posla. Dvotjedno putovanje ide rutom Fos,Genova, Napoli, Ashdod, Haifa, a naš pomorac nam priča da će kući za mjesec dana. Pojasnio nam je i što pomorcima u današnje vrijeme znače ovi prizori.

Meni kao old fashion tipu koji poštuje “seamanship practice” ovakav prizor znači ljudski i emocionalno, jer većina pomoraca danas samo hvata signal i radi da odradi posao – zaključuje razgovor.