O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 402

U protivnom otkaz: Pomorci na LNG terminalu od 1. studenog moraju biti cijepljeni

0
Foto: Novi list

Pomorci na brodu LNG Croatia, plovećoj jedinici za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU) LNG terminala u Omišlju, morat će se cijepiti ukoliko žele nastaviti raditi na terminalu, odluka je norveške tvrtke Golar putem koje se zapošljavaju pomorci na LNG terminalu. Na ovakvu odluku kompanije redakciju Novog lista upozorio jedan od pomoraca s broda LNG Croatia, a informaciju su provjerili kod Hrvoja Krhena, direktora tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom, javlja Novi list.

Iz tvrtke Golar smo dobili informaciju da svi pomorci koje ukrcavaju na brodove moraju biti cijepljeni. Prvom dozom cjepiva najkasnije do 1. studenoga ove godine, a drugom najkasnije do 1. siječnja iduće godine. U protivnom, kompanija im više neće garantirati zaposlenje, rekao je Krhen, kazavši da je i dosad praksa na LNG terminalu, po pitanju zaštite od zaraze COVID-19, bila striktna.

Od obaveze cijepljenja bit će izuzeti jedino pomorci koji su preboljeli COVID u zadnjih šest mjeseci i imaju valjanu potvrdu o preboljenju.

Ni dosad na terminal, pa tako ni na brod, nije mogao ući nitko tko nema COVID-potvrdu. Dakle, i pomorci su morali, prilikom svakog ukrcaja, imati potvrdu da su cijepljeni ili negativan COVID-test ili potvrdu da su preboljeli COVID-19. Ovo je ozbiljan posao u kojemu ne možemo riskirati da se posada zarazi te da u pitanje dođe opskrba tržišta prirodnim plinom, kaže Krhen.

Na pitanje koliko je pomoraca s broda LNG Croatia dosad cijepljeno, odgovara da je cijepljen veći dio, te da vjeruje da će se i ostali cijepiti. Podsjećamo, na FSRU brodu rade isključivo hrvatski pomorci, sukladno ugovoru o sufinanciranju projekta iz fondova Europske unije.

O obavezi cijepljenja za pomorce s LNG Croatie iz Novog lista pitali su i Marija Zorovića, predsjednika Hrvatskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca, putem čije agencije Zorović Maritime Services je zaposlen dio posade broda. Zorović odgovara da se očekuje da će većina velikih brodarskih kompanija uskoro uvesti obavezno cijepljenje protiv COVID-19, bez kojeg neće biti moguć ukrcaj na brod.

Dosad je već nekoliko velikih kompanija, poput Stene i Hoegh LNG-a, uvelo obavezu cijepljenja za sve svoje pomorce. Moram istaknuti da je većina pomoraca obavezu cijepljenja prihvatila, a dobar dio ih je već cijepljen. Primjerice, od 200 pomoraca, koliko ih zapošljavamo na brodovima Hoegh LNG-a, samo je jedan odbio cijepljenje, rekao je Zorović, ponovivši da u CROSMA-i očekuju da će velika većina brodarskih kompanija slijediti primjer onih koje su već uvele obavezu cijepljenja te da će dosadašnje preporuke o cijepljenu uskoro prerasti u obavezu.

Prema podacima CROSMA-e, od oko 17 tisuća hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, od kojih čak 77 posto čine časnici na brodovima, protiv COVID-19 cijepljeno je njih tek nešto više od 50 posto. No, u Udruzi očekuju da će ta brojka značajno narasti sad kad su kompanije počele uvoditi obavezno cijepljenje kao uvjet za dobivanje ili zadržavanje radnog mjesta. Obavezno cijepljenje za sve članove posade uskoro se očekuje u prvom redu na kruzerima i putničkim brodovima, čiji su pomorci u stalnom kontaktu s putnicima.

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Neven Melvan, ističe da uvođenje obaveze cijepljenja ne bi smjelo biti u domeni odlučivanja brodarskih tvrtki, već bi se o tome trebalo odlučivati na razini Svjetske pomorske organizacije (IMO).

Sindikat pomoraca Hrvatske i ITF (Međunarodna federacija transportnih radnika, op. a.) već duže vrijeme promoviraju i podržavaju cijepljenje pomoraca. Smatramo, međutim, da o tome ne bi smjele odlučivati samo i isključivo brodarske tvrtke, već u prvom redu IMO i države iz kojih pomorci dolaze.

Smatram da će cjepivo protiv COVID-19 postati obavezno u knjižici cijepljenja pomoraca, ali se to ne bi trebalo događati na ovakav način, rekao je Melvan.

VIDEO: AIDAcosma dostavljena u Nizozemsku, slijedi završna faza izgradnje

0
Foto: The Maritime Executive

Meyer Werft dostavio je svoj 115. brod za krstarenje iz Papenburga u Njemačkoj u Eemshaven u Nizozemskoj u subotu, 23. listopada. Putovanje od 40-ak kilometara kako bi se obavila isporuka broda trajalo je otprilike 18 sati, a veliki kruzer morao je proći kroz nekoliko uskih prolaza na rijeci Ems, piše The Maritime Executive.

AIDAcosma je deveti kruzer kojeg je Meyer izgradio za AIDA-u, podružnicu Carnival Corporationa koja je prvenstveno orijentirana na zemlje njemačkog govornog područja. Uz to, AIDAcosma je drugi brod za krstarenje na LNG pogon kojeg je izgradila Meyer Group za AIDA-u i treći LNG kruzer izgrađen u brodogradilištu u Papenburgu.

Foto: The Maritime Executive

AIDAcosma od 185 200 bruto tona otplovio je iz Papenburga u subotu, 23. listopada, oko 1:00 sat po lokalnom vremenu, uz pomoć dva tegljača. Kao što je to bio slučaj i kod drugih Meyerovih velikih kruzera, brod je putovao unatrag niz rijeku, pošto to omogućuje bolju manevarsku sposobnost.

Najteži dio isporuke završen je do poslijepodneva, a brod dužine 337 metara i širine 42 metra, dovezen je na pristanište u Nizozemskoj oko 18:00 sati. AIDAcosma ima 20 paluba, na koje će moći primiti 5 228 putnika i 1 551 člana posade.

Foto: The Maritime Executive

Gradnja ovog kruzera započela je u kolovozu 2019. godine. Prva faza izgradnje izvodila se u njemačkom brodogradilištu Meyer Neptune u Warnemundeu. Opremanje i prvo bunkeriranje kruzera bit će obavljeno u Eemshavenu. Zatim će u studenom kruzer otploviti u Bremerhaven i prije konačne isporuke obaviti testnu plovidbu.

Neke zanimljivosti na AIDAcosmi za putnike uključuju zid za penjanje, vodeni tobogan i bazen, ‘infinity’ bazen te 17 restorana i 23 bara. Također je jedan od energetski najučinkovitijih kruzera. Uz glavni LNG motor i spremnike koje je izgradio Caterpillar, brod je opremljen sustavom za povrat topline, električnim motorima, LED rasvjetom, sustavom automatizacije te posebnim ostakljenjem i bojom za smanjenje potrošnje energije.

Iskustvo našeg pomorca: Cijepljenje van Hrvatske i COVID potvrde

0
Foto: Unsplash

Nakon niza članaka o apsurdima vezanima uz birokratske zavrzlame pri izdavanju COVID potvrda za pomorce u Hrvatskoj koje smo objavili tijekom prošlog mjeseca, činilo se da ima malo nade da pomorci uspiju izbjeći probleme prilikom pribavljanja COVID dokumentacije.

Međutim, u redakciju nam se jučer javila jedna gospođa koja nam je ispričala pozitivno iskustvo svog supruga, pomorca na jednoj kruzing kompaniji. Njezinu poruku prenosimo u cijelosti:

Poštovani, evo da vam se javim vezano za Covid potvrde za naše pomorce koji su cijepljeni van Hrvatske na svojim brodovima.

Moj suprug je jedan od tih za koje je njegova kompanija (NCL) organizirala cijepljenje u Grčkoj. Nakon druge doze dobili su plastificirani karton sa svim podacima o cijepljenju – vrsta cjepiva, broj doze i datumi. Isto mu je uneseno u žutu knjižicu.

Danas smo s tim podacima otišli kod naše obiteljske liječnice. Ona je sve podatke unijela u sustav. Suprug je nakon toga otišao u ljekarnu i uz svoj OIB predigao Covid potvrdu bez ikakvog problema. Sve riješeno u 10 minuta.

S obzirom na sve priče o situacijama s kojima su se naši pomorci susretali tijekom pandemije, iskustvo koje nam je prepričala supruga pomorca zaista je lijepa vijest.

Vezana vijest: Hrvatska cijepi strane pomorce: Što ih očekuje pri povratku kući?

Dragi pomorci, pozivamo Vas da se i dalje javljate u redakciju sa svojim upitima i pričama. Uvijek ćemo Vam rado izići u susret i pomoći, onoliko koliko je to u našoj moći.

Mirno more želi Vam redakcija portala Pomorac.hr.

Gvinejski zaljev: Napadnut MSC-ov kontejneraš, spasila ga ruska mornarica

0
Foto: The Maritime Executive

Kontejnerski brod MSC LUCIA napadnut je u Gvinejskom zaljevu u jutarnjim satima u ponedjeljak, 25. listopada. Kako izvještava The Maritime Executive, brod ruske mornarice uspješno je obranio MSC Luciu od napadača.

Kontejneraš MSC Lucia prošlog tjedna pristao je u luku San Pedro u Obali Bjelokosti, a zatim je 22. listopada stigao u Lome, Togo. Krenuo je iz Lomea u jutarnjim satima 24. listopada prema jugoistoku preko Gvinejskog zaljeva. U ponedjeljak, 25. listopada, oko 09:00 GMT ujutro, na poziciji oko 150 Nm sjeverozapadno od otoka Sao Tome, MSC Lucia je usporio i konačno se zaustavio, na temelju AIS podataka koje je dostavio Pole Star.

Kako javlja gCaptain, Dryad Global objavio je da se na MSC Luciu ukrcao nepoznat broj napadača otprilike 86 Nm jugozapadno od priobalnog naftnog terminala Agbami, koji se nalazi otprilike 70 Nm jugozapadno od delte Nigera.

FleetMon prenosi da je kontejnerašu prvo prišao opskrbni brod ruske mornarice AKADEMIK PASHIN, koji je, uz razarača klase Udaloy VICE-ADMIRAL KULAKOV i tegljača, bio dio flote ruske mornarice koja je prolazila ovim područjem.

Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je razarač Vice-Admiral Kulakov primio signal za pomoć s MSC Lucie, uz informaciju da su se naoružani napadači približili gliserom i popeli se na brod. Posada MSC Lucie zatim se povukla u strojarnicu radi sigurnosti.

Foto: The Maritime Executive

S Kulakova je zatim upućen helikopter Kumov Ka-27PS prevozeći skupinu ruskih marinaca. Nakon što su uočili helikopter koji se približavao, pirati su pobjegli s MSC Lucie, ‘ušli u brzi čamac i punom brzinom krenuli prema obali’, priopćilo je ministarstvo.

Prema posljednjim dostupnim podacima, MSC Lucia je trenutno na putu prema svom odredištu, luci u kamerunskom gradu Douala, uz pratnju ruske mornarice.

MSC lucia je kontejnerski brod od 1 951 teu, dužine 189 metara, u vlasništvu Mediterranean Shipping Company. Izgrađen je 1985. godine i trenutno plovi pod zastavom Paname. Nije poznato koliko je ljudi bilo na brodu u trenutku napada, objavio je The Maritime Post.

Foto: The Maritime Executive

Podsjetimo, najnovije izvješće o piratstvu ICC Međunarodnog pomorskog ureda (IMB) pokazalo je da je na svjetskoj razini broj prijavljenih incidenata piratstva i oružanih pljački brodova pao na najniže razine u posljednjih nekoliko desetljeća.

U Gvinejskom zaljevu, IMB izvještava o samo 28 incidenata piratstva i oružanih pljački u prvih devet mjeseci 2021. godine, u usporedbi s 46 u istom razdoblju lani. U Nigeriji su zabilježena samo četiri incidenta u prvih devet mjeseci 2021. godine, u odnosu na 17 u 2020. i 41 u 2018. godini. U trećem kvartalu 2021. samo je jedan član posade otet, u usporedbi s 31 članom posade u pet odvojenih incidenata tijekom istog razdoblja u 2020. godini.

Pozdravljamo smanjenje broja slučajeva piratstva i oružanih pljački u Gvinejskom zaljevu i napore koje su poduzele vlasti u regiji, rekao je Michael Howlett, direktor IMB-a. Međutim, potrebno je uložiti trajne napore kako bi se osigurala stalna sigurnost pomoraca koji plove ovim područjem.

Foto: The Maritime Executive

Prekinuta potraga za hrvatskim pomorcem koji je nestao u Japanskom moru

0
Foto: Marine Traffic

Prekinuta je potraga za hrvatskim pomorcem koji je nestao u subotu sa broda Atlantske plovidbe Miho Pracat u akvatoriju Japanskog mora, u plovidbi iz ruske luke Shakhtersk prema Kini, javlja Slobodna Dalmacija.

Neslužbeno se doznaje da je nestao pomorac iz Metkovića te da je na brodu radio u kuhinji. Pretpostavlja se da je nesretno pao sa broda u hladno more. Posada je u vrlo kratkom vremenu primijetila da je pomorac nestao te su pretražili brod, no nisu ga našli.

Zatim je prema važećim međunarodnim procedurama započela akcija potrage, kojom je rukovodio Centar za traganje i spašavanje (MRCC) Vladivostok. Potraga nije dala nikakvih rezultata. Za hrvatskim pomorcem su tragali još i zrakoplov, brod specijaliziran za traganje i spašavanje (SAR) te ribarski brod koji se zatekao u blizini mjesta događaja.

Nažalost, traganje na moru nije dala rezultate pa je potraga i službeno obustavljena. More je bilo iznimno hladno, na tek petnaestak stupnjeva, i u takvim uvjetima mogućnost preživljavanja oko 26 sati je vrlo mala, pa je potraga prekinuta, priopćili su iz Atlantske plovidbe, izražavajući sućuti obitelji nestalog pomorca.

Iskusni pomorci sa kojima su iz Slobodne porazgovarali smatraju da je prema raspoloživim informacijama potraga za nestalim pomorcem kvalitetno odrađena.

Međutim, Centar za potragu i spašavanje donosi odluke na licu mjesta: nastaviti ili zaključiti potragu za nestalom osobom. Naime, presudna je temperatura mora. Ako je more hladno, onda će i potraga kraće trajati, uz uvažavanje činjenica o tome je li nestala osoba bila primjereno odjevena za boravak u moru te je li imala čamac za spašavanje.

Sve to utječe na potragu, koja je u ovom konkretnom slučaju prekinuta. Ipak, za pretpostaviti je da se povlače helikopteri te da će brodovi koji plove tim područjem nastaviti osmatranje.

Atlantska plovidba i dalje nije željela iznositi nikakve detalje o ovom slučaju.

U Japanskom moru nestao hrvatski pomorac s broda Atlantske plovidbe

0
Foto: Marine Traffic

Dubrovački brodoprijevoznik “Atlantska plovidba d.d.” izvijestio je jučer da je u subotu, 23. listopada, oko 9 sati po lokalnom vremenu primijećen nestanak člana posade broda “Miho Pracat” koji plovi u sastavu flote dubrovačkog brodara, prenosi Dubrovački vjesnik.

Brod se trenutačno nalazi u akvatoriju Japanskog mora, u plovidbi iz ruske luke Shakhtersk prema Kini. Kako stoji u priopćenju javnosti, brod je odmah okrenut u suprotnom smjeru i sukladno važećim međunarodnim procedurama započela je akcija potrage kojom rukovodi Centar za traganje i spašavanje (MRCC) Vladivostok.

U međuvremenu je brod pretražen i nestali član posade nije pronađen na brodu. Kako Dubrovački vjesnik neslužbeno doznaje, riječ je o hrvatskom državljaninu koji je s područja Dubrovačko- neretvanske županije. Navodno je riječ o pomorcu s područja Metkovića.

Uz posadu našeg broda, u potragu su uključeni i jedan zrakoplov, jedan brod specijaliziran za traganje i spašavanje (tzv. SAR plovilo) te jedan ribarski brod koji se našao u blizini mjesta događaja. Akcija traganja i dalje je u tijeku i o svim daljnjim saznanjima “Atlantska plovidba” će pravovremeno izvijestiti javnost.

Inače, m/b.”Miho Pracat je izgrađen 2008. godine u kineskom brodogradilištu Jiangsu Eastern Shipyard, plovi pod hrvatskom zastavom. Dug je 229, a širok 32 metra. Ima sedam skladišta za rasute terete, nosivost od 79964 dwt i postiže brzinu od 14 čvorova.

ITF koordinator i voditelj dubrovačkog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske Romano Perić nam je u ovom trenutku mogao reći samo to kako je i sindikat dobio obavijest o nestanku hrvatskog pomorca: Mogu potvrditi kako je potraga za njim uveliko u tijeku. Okolnosti nesreće su još uvijek nepoznate.

Za zagađenje mora i plaža u Kaliforniji odgovoran je kontejneraš MSC Danit – iscurilo 3000 barela

0
MSC Danit
Foto_ MSC Danit / Vesselfinder

Početkom listopada je došlo do velikog zagađenja u akvatoriju Orange Countya u Kaliforniji kada je 3000 barela nafte iscurilo iz podvodnog naftovoda; piše Otvoreno More

Istraga po tom pitanju je trajala neko vrijeme, sve dok američka Obalna straža nije pred par dana objavila kako je kontejneraš MSC Danit tijekom oluje vukao po dnu svoje sidro i slučajno napravio rupu na podvodnom naftovodu.

Do tog su zaključka došli nakon AIS analize ekološke udruge Skytruth prema kojoj se vidi da je baš MSC Danit bio u blizini podvodnog naftovoda za vrijeme oluje.

VIDEO: Otvoren veliki povijesni podmorski park u spomen Bitke na Galipolju

0
bitka za Galipolje
Foto: Povijesni podmorski park Gallipolje/Morski.hr

CANAKKALE – Ratni brodovi koji su potonuli prije 106 godina uz Povijesni poluotok Galipolje, mjestu gdje se odvijao rat u Dardanelima, otvoreni su za turizam kao Povijesni podmorski park Gallipoli. Canakkale, turski grad u regiji Mramor, bio je bojno polje nadaleko poznate bitke za Galipolje u Prvom svjetskom ratu. Tijekom kampanje, savezničke sile borile su se i izgubile protiv Osmanskog carstva, s nekoliko brodova koji su potonuli na ovom području; piše Morski.hr

Turska vlada je povodom proslave stote godišnjice moderne države otvorila novi povijesni podmorski muzej, koji je smješten uz obalu malog sela Seddulbahir na poluotoku Gallipoli. Iako je ronjenje na ovoj lokaciji i prije bilo dozvoljeno, za njega je bilo potrebno ishoditi posebnu dozvolu.

Donedavno je na ovom području bilo zabranjeno ronjenje, a čuvala ga je turska vojska jer je još bilo krcato eksplozivom zaostalim tijekom Galipoljske kampanje, 1915. godine. Tursko ministarstvo kulture i turizma dobilo je mandat za upravljanje ovim područjem, a Uprava ministarstva za povijesna mjesta Gallipoli od 2018. godine radi na otkrivanju, dokumentiranju i uklanjanju eksploziva kako bi to područje pretvorilo u siguran podmorski park.

Područje je nekad bilo namijenjeno isključivo roniocima s posebnim dozvolama, poput vojnog osoblja ili istraživača. Sada, kad su eksplozivi koji su predstavljali prijetnju onemogućeni i uklonjeni, ronioce od početka listopada dočekuju u novom Povijesnom podmorskom parku Gallipoli u Canakkaleu.

Dvanaest potopljenih brodova otvoreno je za ronilačke aktivnosti, kao i stijene Bebek gdje ronioci mogu promatrati koraljne grebene i morski svijet.

Na području podmorskog parka Gallipoli trenutno se nalazi 16 velikih brodova i podmornica, od kojih se ističu britanski HMS Majestic (1895), najveći od devet bojnih brodova Kraljevske mornarice koji je potopljen od strane podmornice i zajedno s njim na dno poslala 49 ljudi, i HMS Louis (1913), ratni ratni brod L klase Kraljevske mornarice koje je potopilo osmansko topništvo.

Ronjenja se odvijaju pod vodstvom profesionalnih vodiča certificiranih od strane Turske federacije podvodnih sportova. Povijesni podvodni park Gallipoli pogodan je za ronioce svih razina, a ljudi će također imati priliku proći obuku ronjenja. Ronilačka mjesta nalaze se na svim razinama, s potopljenim brodovima od 3 do 350 metara pod morem. Zbog veće sigurnosti ronilaca, park usko surađuje i s obalnom stražom.

Zlosretna Bitka na Galipolju odnijela je živote oko 130.000 vojnika.

Zadnji vojni brod austro-ugarske mornarice nalazi se u Hrvatskoj

0
brod sveti Marko
Foto: HRT screenshot

BROD Sveti Marko jedini je preostali drveni brod austro-ugarske ratne mornarice. Nalazi se u jednoj Uljanikovoj hali; piše Index.hr

Izgrađen je negdje na Jadranu prije stotinjak godina, za vrijeme Austro-Ugarske. Točnu godinu ne znamo, ali u svakom slučaju prije 1. svjetskog rata.

Za jednog stogodišnjaka u dosta dobrom je stanju jer je građen od kvalitetnih materijala s hrastovinom i mahagonijem, što je dosta atipično za tradicionalnu brodogradnju, ali ovo je bio vojni brod i mornarica je koristila najbolje resurse što je mogla“, rekao je Marko Uhač, konzervator Ministarstva kulture, za HRT-ovu emisiju More.

Građen je s dvostrukom oplatom, a nalazio se na palubi velikog ratnog broda.

Prešao cijeli Jadran

Godine 1928. otkupila ga je jedna obitelj na Cresu, a sedamdesetih godina brod je opet prodan. Kupio ga je čovjek iz Splita, a koristio ga je za ribolov.

Stari vlasnik tada je novom otkrio da je brod Sveti Marko bio dio vojnog broda Viribus Unitis. Stoga je Svetoga Marka zbog njegovog značaja ove godine otkupio Arheološki muzej Istre.

Ideja je da u jednom trenutku sljedeće godine bude postavljen u pulskoj luci, da bude plovan, da ga svi naši građani, putnici namjernici mogu pogledati i da isto tako njime mogu i zaploviti po pulskoj luci”, rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Oplovio je Sveti Marko velik dio Jadrana. Prevozio je ljude i njihove sudbine. Sada će ponovo parati valove, i to u Puli, koja je nakon 93 godine ponovo njegova matična luka.

Burna povijest broda na kojem je u Pločama izbio požar

0
Mehmet Unlu
Foto: General cargo Mehmet Unlu/Južni portal

Postoje ti neki brodovi, oni koje od samog porinuća prati neka zla kob. Nakon što je prekjučer na turskom brodu Mehmet Unlu u Luci Ploče izbio požar te je samo zahvaljujući brzoj intervenciji Lučke vatrogasne postrojbe Vizir i pločanskih vatrogasaca spriječeno širenje vatre na ostale dijelove broda, taj turski teretnjak ponovo se našao na svjetskim stranicama koje izvještavaju o brodskim incidentima.

Naime, upravo na tom brodu prije pet godina, u rujnu 2016. izbila je krvava pobuna koja je prerasla u talačku krizu i okončana je upadom ukrajinskih specijalaca na brod; piše Južni.hr

Podataka o ovom događaju nema puno, a ono što se zna o pobuni na brodu Mehmet Unlu jest da je 4. rujna u 23:25 sati s broda poslan poziv u pomoć ukrajinskim pomorskim vlastima. U pozivu se čulo pomorce kako vrište i dozivaju u pomoć, a ukrajinska novinska agencija Interfax izvijestila je kako je došlo do pubune u kojoj je nožem teško ranjen zapovjednik i još dvoje pomoraca. Nikada nije objavljeno što je potaknulo pobunu, no spominjali su se i etnički sukobi, posadu su uglavnom činili Turci, međutim bilo je i pomoraca drugih nacionalnosti te taj povod nije isključen, ali nikada ni službeno potvrđen.

Mehmet Unlu, 116 metra dug i 17 metara široki „general cargo” brod kompanije Unlu Shipping, bruto registarske tonaže 4937 tona, izgrađen 2000. godine u brodogradilištu Celik Tekne u Istanbulu gdje mu je i matična luka, plovio je tog dana iz Nikolajeva (Mykolajiv) u Ukrajini prema luci Aqaba u Jordanu kada je dvoje pijanih pomoraca napalo četvoricu drugih, među kojima i zapovjednika koji je teško ranjen u borbi noževima, a uz njega su ranjena još dva napadnuta pomorca.

Zapovjednik je uspio poslati poziv u pomoć, no napadači su u međuvremenu uzeli pet pomoraca kao taoce dok se ostatak posade uspio zabarikadirati u jednu od kabina pri čemu su uspjeli i prekinuti struju na brodu te ugasiti pogon te je brod ostao plutati u blizini luke Južni (Yuzhne) u oblasti Odese te mu je prijetilo i nasukavanje ili razbijanje o stijene i potonuće.

Poziv u pomoć zaprimljen je u Južnom te su dispečeri odmah poslali tegljač Champion koji je brod odvukao dalje od stijena, a pomorci s tegljača svjedočili su kako je komandni most bio prekriven krvlju ozljeđenih pomoraca. Tada je i postalo jasno kako su dvojica pobunjenika zadržali petero taoca i da se ostatak posade zabarikadirao nakon čega su na brod upali pripadnici ukrajinske specijalne postrojbe Alfa i granična policija čime je kriza okončana, a dvoje napadača uhićeno.

Davor Mladošić