O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 414

VIDEO: Zašto je većina kruzera i luksuznih jahti obojena u bijelo?

0
Foto: Pixabay

Kruzere i luksuzne jahte često viđamo u bijeloj boji, toliko da nam je jedna od asocijacija na takve vrste brodova upravo bijela boja. Je li razlog zbog kojeg su kruzeri i jahte bijele boje njezina neophodnost i otmjenost, ili se radi o tradiciji? The Maritime Post donosi zanimljiv video na tu temu.

Povijesno gledano, veliki oceanski brodovi imali su tamne trupove. Jedan od razloga za to bila je činjenica da su za pogon koristili ugljen, a tamni trupovi su skrivali prljavi izgled nastao sagorijevanjem ugljena.

Jedan od razloga zbog kojeg su današnji kruzeri bijele boje je temperatura. Bijela boja najbolje reflektira svjetlost, a bijeli kruzeri postali su popularni jer su dizajneri mislili da će brod biti hladniji u toplijoj klimi, pošto kruzeri i jahte obično plove u tropskim područjima. Klimatizacijski sustavi većinu vremena moraju raditi punom snagom, a bijela boja omogućuje kruzerima održavanje potrebne temperature, što smanjuje potrošnju električne energije.

Međutim, postoje i drugi, ‘psihološki’ razlozi. Bijela boja često se povezuje s luksuzom i statusom, odaje dojam čistoće te se ističe u pozadini mora i neba. Bijela boja obično je skuplja i teže je održavati takve brodove. No putnici je vole i to je ono što je primarna briga na kruzerima – zadovoljstvo putnika.

Što se tiče luksuznih jahti, razlozi su malo drugačiji. Većina luksuznih jahti izrađena je od staklenih vlakana. Proces proizvodnje je kompliciran, ali osnovni princip je da se u kalup ulijeva epoksid i ugrađuju slojevi staklenih vlakana. Taj početni sloj epoksida postaje vanjska površina broda. Pigmentacija, obično bijela, miješa se s epoksidom, što omogućuje preskakanje procesa bojenja broda. Moguće je staviti i druge pigmente, no to bi proces proizvodnje učinilo složenijim.

Detaljnije o temi pogledajte u videima koje donosimo.

Pomorska industrija bilježi najveći profit u posljednjih 10 godina

0
Foto: Pexels

Pomorska industrija bilježi najveću zaradu od 2008. godine, zahvaljujući kombinaciji porasta potražnje i povećanja cijena robe zbog utjecaja pandemije na globalne opskrbne lance, javlja gCaptain.

S obzirom da se oko 80% svjetske trgovine odvija putem mora, zarada se bilježi u gotovo svakom sektoru. Procvat koji se dogodio 2008. godine donio je veliki val novih narudžbi plovila, no ubrzo je ugašen zbog pada potražnje kada je svijet zahvatila financijska kriza.

Uzroci ovogodišnjeg rasta su višestruki. Ponovno otvaranje gospodarstava potaknulo je porast u potražnji za robom i sirovinama. Uz to, virus i dalje uzrokuje zastoje u globalnim opskrbnim lancima – zabilježene su velike gužve u lukama te odgode plovidbi, što smanjuje broj plovila koji su dostupni za prijevoz robe preko oceana. Sve to je uzrokovalo povećanje profita u većini pomorskih sektora u posljednjih nekoliko mjeseci.

Prema podacima Clarkson Research Services, cijela pomorska industrija bilježi najveće dnevne zarade od 2008. godine. Najveći profiti bilježe se u kontejnerskom transportu, a zaostaju jedino tržišta nafte i plina.

Prijevoz jednog kontejnera od 40 stopa iz Kine u Europu sada košta 14 287 dolara, što je povećanje cijene za više od 500% u odnosu na godinu ranije. Značajan je to porast troškova prijevoza sve robe, što utječe i na povećanje cijena.

Koliko je industrija postala profitabilna najbolje ilustriraju primjeri koje vidimo trenutno na tržištu. Prema procjenama, najveći svjetski prijevoznik kontejnera A.P. Moller-Maersk prošlog mjeseca bilježi porast dobiti za gotovo 5 milijardi dolara. S druge strane, CMA CGM SA – treći najveći svjetski prijevoznik – zamrzava cijene prijevoza radi očuvanja dugoročnih odnosa s klijentima. Drugim riječima, tvrtka odbija profit.

Dok potražnja za maloprodajnom robom podiže tržište kontejnerskog prijevoza, oporavak globalnog gospodarstva također napreduje. Porast potražnje sirovina povećava prihode koje donose bulk carrieri koji prevoze industrijsku robu. U tom sektoru, zarada je nedavno dosegla 11-godišnji maksimum, a pad je malo vjerojatan s obzirom da se očekuje da će potrošnja ostati na visokoj razini do kraja godine.

Velika potražnja za prirodnim resursima u kombinaciji s logističkim smetnjama povezanih s pandemijom podupiru rast trenutnih i budućih cijena prijevoza.

Kako smo već pisali, neki kompanije su se čak okrenule prijevozu kontejnera na svojim bulk carrierima. Iako bi to moglo potaknuti dodatni profit u već rekordnoj godini, ovakva operacija nije bez rizika jer bulk carrieri nisu dizajnirani za prijevoz kontejnera. Ovakvi primjeri izvrsno ilustriraju trenutno stanje u pomorskoj industriji.

CEO Maerska predlaže zabranu brodova na fosilna goriva

0
Foto: Ilustracija / Splash247

Søren Skou, izvršni direktor Maerska, najveće svjetske kompanije za prijevoz kontejnera, uputio je ambiciozan poziv regulatorima da do sredine sljedećeg desetljeća postupno ukinu sve brodove na fosilna goriva, piše Splash247.

Maersk je posljednjih mjeseci naručio kontejneraše pogonjene ekološki prihvatljivim metanolom, koji će biti prvi takvi kontejneraši na svijetu. Skou je predložio da bi pomorska industrija trebala slijediti put zacrtan za automobilski sektor u Europi.

“Europska komisija predlaže okončanje proizvodnje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem 2035. godine. Međunarodna pomorska organizacija trebala bi učiniti isto za brodove na fosilna goriva, sa svojim ambicioznim ciljevima i mjerama za dekarbonizaciju plovidbe”, predložio je Skou.

Ulazeći u dodatne pojedinosti, Skou je predložio da će globalna naknada za emisije ugljičnih plinova i postavljanje roka do kojeg će se ukinuti brodovi na fosilna goriva poslati snažan signal pomorskom sektoru, uključujući brodogradilišta i proizvođače goriva.

Rok za okončavanje proizvodnje brodova na fosilna goriva odnosio bi se na buduća novoizgrađena plovila, nadopunjujući postojeći utjecaj nameta na emisije štetnih plinova kojim su obuhvaćena plovila diljem svijeta, predložio je Skou.

Skou se zalaže za globalne namete na ugljik do 450 dolara po toni goriva kako bi se premostio jaz u cijenama između fosilnih goriva koja se već koriste i ekološki prihvatljivih goriva budućnosti.

“Kako se jaz u cijenama bude sužavao, IMO-ov Energy Efficiency Design Index u svojim narednim fazama mogao bi biti instrument kojim će okvirni datum završetka korištenja brodova na fosilna goriva postati globalna stvarnost”, predložio je Skou.

Maersk je izbjegao ići putem mnogih svojih rivala koji su se opredijelili za brodove na LNG pogon.

U prosincu 2018. Maersk je bio prva velika kompanija koja se obvezala da će postati ugljično neutralna do 2050. godine. U listopadu 2019. godine danski prijevoznik identificirao je tri goriva na koja će se usredotočiti u svom procesu dekarbonizacije, a to su obnovljivi metanol, bioplin i amonijak.

Bitka kod Visa 1811. godine

0
Foto: Anđelo Miklić / Morski.hr

Tijekom Napoleonovih ratova, otok Vis je bio pod britanskom okupacijom cijelo desetljeće, točnije od 1805. do 1815. godine. Jedna od najvećih britanskih pobjeda na moru u tom periodu dogodila se upravo u vodama oko otoka Visa, što je danas relativno malo poznato prvenstveno zato jer je primat najinteresantnije bitke odavno preuzela ona koja se u istim vodama odigrala 55 godina kasnije, između austrougarske i talijanske flote, a u kojoj je admiral Tegetthoff porazio admirala Persana, piše Morski.hr

Ipak, koliko god je drugi Viški boj 1866. godine označio, barem privremeni, kraj talijanskih pokušaja da osvoje Dalmaciju i njene otoke, toliko je onaj prvi 1811. godine, barem simbolično označio početak kraja francuske dominacije na Jadranu i u Dalmaciji.

Vis, koji je tada bio u rukama Velike Britanije iako je prema mirovnom ugovoru iz Schönbrunna cijela obala Dalmacije pripala Francuzima, ali u kojem su bili stacionirani i brojni gusarski brodovi koji su pod prešutnim odobrenjem Britanaca napadali i pljačkali francuske brodove, bio je trn u oku Napoleona koji je takvo ponašanje pokušavao zaustaviti na sve moguće načine. Napoleon je napadima na Britance na Jadranu pokušavao ostvariti prevlast na moru prvenstveno zbog lakše opskrbe svojih teritorija u Dalmaciji, na Apeninskom poluotoku i na Krfu.

Ipak, činjenica da su stanovnici Dalmacije, koje su Francuzi čak i pozivali da se počnu baviti gusarenjem, zazirali od Francuza i gotovo redovito se priklanjali Britancima od kojih su imali koristi, kao i snaga britanskih pomorskih snaga na Jadranu navele su Napoleona da na Jadranu formira dvije divizije  koje su imale zadaću provoditi veće vojne operacije.

Zapovjedništvo Talijanske divizije povjereno je francuskom admiralu Bernardu Dubourdieu. Prethodno je Dubordieu, temeljem zasluga zbog zarobljavanja britanske fregate, bio imenovan zapovjednikom pomorske eksadre na Jadranu. Prvi uspjeh postigao je kad je, isplovivši iz Ancone i podigavši britanske zastave kako bi zavarao neprijatelja, što mu je i uspjelo, s fregatama Uranie, Favorite i Corona, korvetama Bellona i Carolina i brikovima Jena i Mercure 22. listopada stigao do Visa i s tri broda (Favorite, Corona i Bellona) ušao u uvalu Sv. Jurja, napao grad Vis i u njemu s 500 iskrcanih vojnika popljačkao britanske trgovine i skladišta te potopio određeni broj brodova, dok je nekoliko brodova zarobio i poslao u Split.

Kad je dobio informaciju da su se na horizontu pojavili nepoznati brodovi, zapovjedio je povlačenje svog brodovlja natrag za Anconu. S obzirom na snagu britanskih brodova, ta odluka bila je itekako opravdana jer ni u kom slučaju nije mogao očekivati pobjedu protiv nadmoćnog protivnika, a pogotovo je bilo nemoguće sa snagama kojima je raspolagao zadržati Vis…

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

VIDEO: Eksplozija na LPG-u u Brazilu

0
Foto: FleetMon

Oko podneva 9. rujna u luci Porto de Aratu u Brazilu došlo je do eksplozije na brodu za prijevoz LPG-a FORTE DE SAO MARCOS, javlja FleetMon.

Nakon eksplozije zabilježena je velika količina bijelog dima koji je izlazio iz teretnog prostora broda. Prema nekim izvorima, došlo je do požara kojega je posada ugasila brzo nakon izbijanja. Na sreću nitko nije ozlijeđen.

Razmjeri štete procijenit će se nakon istrage.

Dogovor ITF-a i poslodavaca: Slijedi povećanje plaća pomorcima

0
Foto: The Maritime Executive

Pomorci će dobiti povećanje plaće od 4,5% u sljedeće dvije godine, objavljeno je nakon što je ITF postigao dogovor s poslodavcima, koje zastupa Joint Negotiating Group (JNG), javlja Splash247.

Pregovori između poslodavaca i sindikata pomoraca koji predstavljaju članove posade koji rade na plovilima pod zastavama pogodnosti diljem svijeta rezultirali su dogovorom o povećanju plaća i naknada pomorcima za 4,5 posto u dvije godine, kao i povećanju doprinosa u fond za podršku pomorcima od strane poslodavaca. Kako piše The Maritime Executive, obje su strane rekle da je sporazum, koji je odgađan 17 mjeseci zbog pandemije, važan korak u prepoznavanju pomoraca i pružanju stabilnosti pomorskoj industriji.

International Bargaining Forum (IBF), koji okuplja pomorce koje zastupa Međunarodno udruženje transportnih radnika (ITF) i JNG, postigli su dogovor o povećanju plaća i naknada za 3% od siječnja iduće godine te još jednom povećanju od 1,5% od siječnja 2023. godine. Sindikati i poslodavci trebali su se sastati u ožujku 2020. kako bi se dogovorili o povećanju plaća pomoraca za razdoblje 2021.-2022. No, početak pandemije doveo je do odgađanja pregovora do rujna 2021. godine.

JNG čine International Maritime Employers’ Council (IMEC), International Mariners Management Association of Japan (IMMAJ), Korean Shipowners Association (KSA) i tajvanska kompanija Evergreen.

“Od početnog rizika koji je pandemija predstavljala pomorcima, stalnih izazova s kojima su se pomorci suočavali zbog nedostupnosti hitne medicinske pomoći u lukama, do globalnog skandala koji je kriza smjene posade: pomorci su u posljednjih 18 mjeseci pokazali iznimnu profesionalnost i predanost. Stoga smo ponosni što smo uspjeli ostvariti povećanje prihoda pomoraca. Prepoznata su njihova svakodnevna odricanja kako bi omogućili da se lanci opskrbe nastavili kretati, isporučujući robu koja je ključna za oporavak nebrojenih potrošača i poduzeća”, izjavili su iz ITF-a.

IBF-ovim sporazumom između ITF-a i JNG-a utvrđuju se uvjeti i plaće za pomorce diljem svijeta koji rade na plovilima pod zastavama pogodnosti koje je definirao ITF. Više od 9 200 plovila bit će obuhvaćeno ovim sporazumom, a iz ITF-a su izvijestili da se vjerojatno radi o najvećem kolektivnom ugovoru o plaći u privatnom sektoru na svijetu.

Bogati zapovjednik španjolske Velike armade koja je trebala osvojiti Englesku

0
Foto: Povijest.hr

Dana 10. rujna 1550. godine rođen je Alonso Pérez de Guzmán, 7. vojvoda od Medine Sidonije. Svojedobno je po naslijeđu bio jedan od najbogatijih španjolskih aristokrata, piše Povijest.hr.

Naime, u dobi od samo 8 godina naslijedio je goleme posjede svog djeda i titulu vojvode od Medine Sidonije (vojvodska je titula i danas najviša u Španjolskoj). Vojvode od Medine Sidonije posjedovale su goleme zemljišne posjede u južnoj Španjolskoj, smještene većinom u Andaluziji (osobito sjeverozapadno od Gibraltara, gdje se i nalazi gradić Medina-Sidonia).

Alonso Pérez de Guzmán, 7. vojvoda od Medine Sidonije, postao je vrhovnim zapovjednikom tzv. Velike armade, flote ratnih brodova koja je trebala osvojiti Englesku. Ta je velika flota s oko 130 brodova isplovila 1588. godine iz Španjolske prema Engleskoj, kojom je vladala protestantska kraljica Elizabeta I.

Velika armada doživjela je težak poraz, a osobito je jako stradala od oluje i bolesti. Izgleda da je vojvoda od Medine Sidonije imao malo prethodnog iskustva, a kralj Filip II. postavio ga je na spomenuto zapovjedničko mjesto u nadi da će u detaljnoj mjeri postupati po njegovim uputama, kao i zbog iznimno uglednog podrijetla kuće Medina Sidonia. Do danas je ostalo sporno koliko je vojvoda bio osobno odgovoran za neuspjeh Velike armade. Kralj ga kasnije nije optužio, nego ga je i dalje zadržao kao svog admirala.

Déjà Vu: Bulk carrier nakratko se nasukao u Sueskom kanalu?

0
Foto: The Maritime Executive

Uprava Sueskog kanala (SCA) pokrenula je istragu incidenta u kojemu se bulk carrier MV CORAL CRYSTAL navodno nakratko nasukao u Sueskom kanalu, javlja gCaptain.

Kako piše The Maritime Executive, bulk carrier od 78.100 dwt prolazio je 9. rujna Sueskim kanalom u smjeru juga, kada je prijavljeno da je brod pretrpio manji kvar na stroju. Nije službeno potvrđeno da se zaista nasukao, ali prema podacima iz AIS-a, uz pomoć tegljača bulk carrier je nastavio plovidbu nakon otprilike sat vremena.

MV CORAL CRYSTAL dug je 224,98 metara, širok 13,8 metara, a izgrađen je 2012. godine. Brod plovi pod zastavom Paname, a u vlasništvu je japanskog NYK Linea.

SCA demantira izvještaje o nasukavanju broda te naglašava da nije postojala opasnost od ponovne blokade kanala. Priopćili su da je u četvrtak više od 60 brodova prošlo kanalom.

Naravno, incident podsjeća na nasukavanje EVER GIVEN-a u ožujku, koji je blokirao kanal na šest dana prije nego što je naposljetku odsukan. Srećom, ovog puta takav scenarij je izbjegnut.

Foto: The Maritime Executive

Prvo iskustvo na brodu jednog kadeta

0
Foto: Jakov Džafić

U 21. broju časopisa Plima Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izdanog u lipnju 2021. godine, objavljen je zanimljiv članak o prvom iskustvu plovidbe kadeta Jakova Džafića.

Časopis Plima pokrenuli su studenti i profesori Pomorskog fakulteta u Rijeci sa željom prikazivanja njihovoga rada i rada osoba vezanih uz Fakultet, te zanimljivih priča iz studentskog života. Jednu od takvih priča prenosimo u cijelosti.

Po završetku preddiplomskog studija na Pomorskom fakultetu u Rijeci, 2019. godine, odlučio sam otići na brod. Moja kadetura je započela na brodu „Torm Ragnhild“ danske kompanije Torm. Brod je namijenjen prijevozu naftnih produkata – kemikalija. Kao i svakom pomorcu na kadeturi, prvi dojmovi broda su se duboko urezali u moje sjećanje. Ukrcao sam se u brazilskoj luci Suape, gdje sam se prvi dan upoznao sa zapovjednikom, prvim časnikom palube i ostalom posadom.

Kao vježbenik palube, moji dnevni zadaci bili su podijeljeni na jutarnju i popodnevnu smjenu. Ujutro bih četiri sata odrađivao sve što bi mi vođa palube (noštromo) zadao (pituranje, piketanje, održavanje brodske palubne opreme, pumpi i svega što bi noštromo predvidio), a popodnevnu smjenu sam odrađivao s časnicima palube ( ažuriranje karti, provjera devijacije uz pomoć Sunca, brodska dokumentacija…).

Foto: Jakov Džafić

Nakon Brazila gdje smo iskrcali teret (benzin), zaputili smo se u San Lorenzo, u Argentinu gdje smo ukrcali sojino ulje za Španjolsku i Alžir, a prije Argentine smo dobro morali očistiti tankove. Za to nam je trebalo dobrih 11 dana. Trebalo je dovesti brod u što bolje stanje. Nakon Argentine zaplovili smo preko Atlantika za Španjolsku kako bi nakon Španjolske nastavili za Alžir, Rusiju te završili dva mjeseca u Africi, u Gvinejskom zaljevu gdje su piratski napadi česta pojava.

Afriku bih posebno istaknuo (Lome, R. Togo, Benin, Gambija). Nisam vjerovao filmovima dok nisam osjetio na vlastitoj koži i uvjerio se u stvarno stanje na tom dijelu Svijeta. Ne samo da pirati predstavljaju opasnost nego je tu i bolest malarija koja može biti jako opasna za čovjeka.

Cijela ta „avantura“ po Africi me podsjetila na film „Captain Phillips“. Tijekom cijelog našeg boravka u Africi čuvala nas je vojska. Tamo smo proveli božićno i novogodišnje vrijeme. Na brodu je svaki dan ponedjeljak, svaki dan je radni bez obzira na vremenske uvjete ili praznike i blagdane, svaki dan se radi.

Foto: Jakov Džafić

Nakon Afrike zaputili smo se u Europu, točnije Lavera, Francuska, gdje smo ukrcali teret (benzin) za Ameriku, New York. Tijekom plovidbe su se kontinuirano provodile različite vježbe, od protupožarnih do pružanja prve pomoći, s ciljem da posada bude spremna u bilo koje doba pravovremeno reagirati.

Dolazak u New York je za mene predstavljalo stres jer se nije znalo hoću li ću moći nakon šest i pol mjeseci otići kući. Naime u to je vrijeme (ožujak 2020.) započela pandemija COVID-19, no na svu sreću „ u 5 do 12“ uspio sam se iskrcati i stići kući jer tko zna kada bih se nakon toga iskrcao. Uspješno sam prošao i hrvatsku granicu na zagrebačkom aerodromu jer se izuzetno dugo čekalo zbog pandemije COVID-19.

Moje prvo iskustvo na brodu je svakako „avantura“ u mom malom dijelu života koju ću nositi sa sobom do kraja života.

Ovom prilikom bih se zahvalio Pomorskom fakultetu na Rijeci na prilici koju su mi dali da napišem ovaj članak te se radujem novim izazovima u životu.

Jakov Džafić

Pomorci ne moraju u izolaciju prilikom ulaska u Škotsku

0
Foto: SPH

Na službenim stranicama škotske vlade objavljene su informacije i mjere kojih se treba pridržavati pri ulasku u državu.

Pomorci pripadaju skupini iznimaka za koje vrijedi slijedeće:

Ukoliko pomorac ne radi na kruzeru ne mora ići u izolaciju niti se samoizolirati pri ulasku u Škotsku povodom putovanja u UK, Irsku, Isle of Man i Kanalske otoke zbog radnog odnosa.

Pomorcima se smatraju:

  • Mornari,
  • Kapetani,
  • Piloti,
  • Inspektori,
  • Nadzornici

Za pomorce na kruzerima

Ukoliko ste pomorac na kruzeru, i niste bili u državi koja se nalazi na crvenoj listi 10 dana prije dolaska u Škotsku, ne morate ići u izolaciju, samoizolaciju ili se testirati drugog i osmog dana po dolasku.

Ukoliko ste bili u državi koja se nalazi na crvenoj listi unutar 10 dana prije dolaska u Škotsku, morate ići u izolaciju. Ova mjera odnosi se i ukoliko se vraćate u Škotsku nakon rada na kruzeru i ukoliko putujete u Škotsku zbog radnih obaveza.

Dodatne informacije:

  • na ulazu u luku ticanja potrebno je dostaviti dokaze o putovanju zbog radnog odnosa ili repatrijacije
  • ukoliko putujete plovilom u dijelu kojem imaju pristup i drugi putnici u bilo kojem trenutku putovanja, potrebno je ispuniti obrazac passenger locator
  • ukoliko putujete zračnim prijevozom kako bi se pridružili plovilu, potrebno je ispuniti obrazac passenger locator
  • ukoliko putujete u dijelu plovila koji nije dostupan drugim putnicima ili putujete plovilom koje ne prevozi putnike (npr. ribarski brodovi), nije potrebno ispunjavati obrazac passenger locator
  • ako ste pomorac, inspektor, nadzornik ili ribar, a putujete u Škotsku zbog radne obveze ili morate prijeći iz UK da biste se ukrcali na plovilo ili se s istog iskrcali, nije se potrebno testirati na virus COVID-19. Dokaz koji je potrebno dostaviti je valjani identifikacijski dokument – SID
  • nije potrebno raditi testiranje drugog i osmog dana po dolasku u UK
  • ako se nalazite u državi koja je na crvenoj listi, trebate poduzeti dodatne mjere kako bi minimalizirali kontakte s drugima
  • ako radite na brodu, a to uključuje i ribare, potrebno je pokazati SID
  • ukoliko nemate SID, možete predočiti Ugovor o radu, pomorsku knjižicu ili pismo garancije
  • alternativno, može se predočiti izjavu registriranih vlasnika plovila da ste član posade

Sve informacije možete pronaći na sljedećim linkovima:

—> https://www.gov.scot/publications

—> https://www.gov.scot/publications/coronavirus-covid-19-international-travel-quarantine/pages/sectoral-exemption