O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 419

VIDEO: Novi najveći kruzer na svijetu započeo s pokusnim vožnjama

0
Foto: The Maritime Executive

Najveći kruzer na svijetu Wonder of the Seas, bruto tonaže od čak 235 857 tona, nedavno je započeo s pokusnim vožnjama u Biskajskom zaljevu, javlja The Maritime Executive.

Izgrađen za Royal Caribbean International, ovaj kruzer je peti u klasi Oasis, ali će zbog izmjena biti približno četiri posto veći od prethodnog broda te klase koji je predstavljen 2018. godine, slavnog Symphony of the Seas.

Wonder of the Seas je 20. kolovoza napustio brodogradilište Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazairu u Francuskoj kako bi obavio 4 dana pokusne vožnje. Tijekom prvog putovanja ispitivat će se pogonski i navigacijski sustavi, počevši od brzine do potrošnje goriva, stabilnosti, mjerenja buke i vibracija. Završna faza pokusnih vožnji bit će provedena početkom 2022. godine.

Izgradnja novog kruzera započela je 10. listopada 2019. godine kada je prvi blok od 970 tona spušten u suho pristanište. Izgradnja bi trebala biti gotova ove godine, a brod bi trebao biti isporučen u veljači 2022.

Prvo putovanje zakazano je za 26. ožujka 2022. iz Šangaja, što će biti prvi put da Royal Caribbean International šalje jedan od svojih najvećih kruzera u Aziju. Tijekom zime 2022.-2023. Wonder of the Seas isplovit će iz Hong Konga.

Dužine 362 metra te širine od gotovo 66 metara, Wonder of the Seas je po dimenzijama sličan sestrinskom brodu Symphony of the Seas. Ipak, napravljene su promjene u dizajnu koje će rezultirati s otprilike 100 dodatnih kabina. Wonder of the Seas moći će primiti 6 988 putnika i 2 300 članova posade.

Kao peti brod klase Oasis, Wonder of the Seas ima slične značajke kao i prethodni kruzeri, uz neka poboljšanja i preinake dizajnirane posebno za azijsko tržište. Zadržane su mnoge prepoznatljive pogodnosti ove klase, uključujući park na otvorenom, AquaTheater, tobogane, pa čak i zip line. Wonder of the Seas imat će i 20 restorana i 35 barova. Ono što je u odnosu na ostale brodove novo je enklava s apartmanima na kojoj se nalaze restoran, salon i prostor na palubi rezerviran za putnike koji su smješteni u tim apartmanima.

Maersk ulaže milijardu dolara za proizvodnju ekoloških kontejneraša

0
Foto: The Maritime Post

U prvom kvartalu 2024. godine A.P. Moller-Maersk predstavit će svoj prvi brod u revolucionarnoj seriji od 8 velikih oceanskih kontejnerskih brodova koji će raditi na pogon ugljično neutralnog metanola, javlja The Maritime Post.

Plovila će graditi Hyundai Heavy Industries (HHI) i imat će nominalni kapacitet od cca. 16 000 kontejnera (TEU). Ugovor s HHI-om uključuje opciju za 4 dodatna plovila do 2025. godine. Serija će zamijeniti starija plovila, stvarajući godišnju uštedu emisije CO2 od oko 1 milijun tona.

Plovila će biti pogonjena motorima koji omogućuju rad na metanolu kao i na konvencionalnom gorivu s niskim udjelom sumpora. Dodatni kapitalni izdaci bit će u rasponu od 10-15% ukupne cijene, što će Maersku omogućiti značajan iskorak u povećanju ugljično neutralnih rješenja i vođenju dekarbonizacije kontejnerske logistike.

Nabava odgovarajuće količine ugljično neutralnog metanola od početka uporabe bit će izazovna jer zahtijeva značajno povećanje proizvodnje ugljično neutralnog metanola, zbog čega Maersk nastavlja sa suradnjom s relevantnim akterima i partnerima.

Brodovi će imati konfiguraciju pogona metanolom razvijenu u suradnji s proizvođačima kao što su MAN ES, Hyundai (Himsen) i Alfa Laval, što predstavlja značajno poboljšanje tehnologije s prethodnog ograničenja veličine od oko 2 000 TEU. Plovila će klasificirati Američki ured za brodarstvo i plovit će pod danskim zastavama.

Očekivani rok isporuke za ovih osam plovila, od kojih će svaki imati kapacitet za 16 000 kontejnera, bit će početkom 2024. godine. Plovila će biti 10-15% skuplja od klasičnih kontejneraša, a svaki brod će koštati 175 milijuna dolara.

Najopasniji poslovi u pomorstvu na svijetu

0
Foto: Pixabay

Činjenica da je pomorski rad opasan ne može se osporiti. Uvjeti na bilo kojoj offshore platformi, teglenici, dredger-u i drugim plovilima mogu biti opasni, čak i u mirnim vodama. Radnici na naftnim platformama imaju stopu smrtnosti koja je sedam puta veća od prosjeka svih američkih radnika. U opasnosti su i radnici na pomorskim terminalima i u lukama, sa stopom smrtnosti koja je pet puta veća od nacionalnog prosjeka.

Koji su najopasniji poslovi i s kojim se opasnostima susreću radnici u pomorstvu? Neki odgovori mogu se pronaći u članku kojeg donosi gCaptain.

Radnici naftnih platformi

Radnici naftnih platformi svakodnevno se suočavaju s raznim opasnostima, bez obzira na radno mjesto. Rade na platformama okruženima morem, bez medicinske pomoći u blizini. Njihov posao fizičke je prirode i često rade u dugim smjenama uz vrlo malo odmora. Kad se dogodi katastrofa poput požara ili eksplozije, nemaju gdje pobjeći.

Prema izvješću američkog CDC-a, radnici u industrijama nafte i plina (na moru i na kopnu) imaju stopu smrtnosti od 27,1 na 100.000 radnika, oko 7 puta veću od nacionalnog prosjeka u SAD-u.

Od svih radnika na offshore platformama, fizički radnici su najugroženiji. Obično su to najmanje iskusni ili najnoviji članovi posade i često prolaze minimalnu obuku. Njihove dužnosti uvelike se razlikuju ovisno o danu i razini njihove vještine, a rizik se povećava kako stječu više iskustva i počnu obavljati složenije poslove. Često su izloženi riziku od pada, izloženosti opasnim kemikalijama ili opremi te padu predmeta s visine.

Kad su radnici na moru prisiljeni raditi svoj posao u uvjetima koji nisu sigurni, rizik od ozljeda eksponencijalno se povećava.

Lučki radnici

U SAD-u gotovo 99% prekomorskog tereta prolazi kroz više od 3700 pomorskih terminala i 1400 intermodalnih veza diljem zemlje. Luke i terminali dinamična su okruženja s velikom količinom prometa, od industrijske opreme, kamiona i drugih vozila. Radnici na ovim terminalima rade u nekim od najopasnijih poslova u pomorskoj industriji. Možda ne rade na otvorenom moru, ali su i dalje pod velikim rizikom od ozljeda ili smrti zbog prirode posla i okoliša u kojem rade.

Prema Nacionalnom institutu za sigurnost i zdravlje na radu (NIOSH), 2017. godine u SAD-u oko 98 000 radnika bilo je zaposleno na pomorskim terminalima i u lukama. Od 2011. do 2017. stopa radnika koji su izgubili živote u nesrećama na radnom mjestu iznosila je 15,9 na 100.000 radnika – oko 5 puta više od prosječne stope smrtnosti za radnu snagu u SAD-u. Radnici u lukama i pomorskim terminalima ozlijeđeni su dva puta češće od prosječnog američkog radnika.

Rad na kopnu fizički je zahtjevan. Izvodi u okruženjima gdje su radnici izloženi visokim temperaturama, teškoj opremi i opasnim kemikalijama. Lučki radnici izloženi opasnosti od ozljeda zbog pada predmeta, utapanja, amputacije te imaju visok rizik od ozljeda glave i zgnječenja.

Pomorci

Muškarci i žene koji rade na brodovima redovito se suočavaju s opasnostima, bez obzira na vrstu posla ili dužnosti. To uključuje ljude koji upravljaju ili rade na tegljačima, baržama, kontejnerskim brodovima, kruzerima, komercijalnim ribarskim čamcima i dredgerima. Posebno su u opasnosti od ozljeda kada vlasnici i operateri ne poduzmu potrebne korake za pregled, popravak i nadogradnju plovila na kojima rade.

Brojni su primjeri katastrofa koje ranjavaju i oduzimaju živote pomoraca. Prema NIOSH-u, od 2011. do 2017. stopa smrtnosti radnika u industriji pomorskog prometa bila je gotovo 6 puta veća od stope smrtnosti za generalnu populaciju radnika u SAD-u. Pomorci su izgubili živote zbog raznih razloga: utapanja, nesreća na poslu, samoubojstava, kardiovaskularnih bolesti i nasilja na radnom mjestu. Približno 11 000 pomoraca je ozlijeđeno u tom vremenskom periodu.

Uzroci ozljeda su brojni, od rukovanja vodovima, skliskih površina, strmih ljestava, uskih prolaza i loše održavane ili neodgovarajuće opreme. Teški vremenski uvjeti pojačavaju ove opasnosti. Pomorci su također u opasnosti od izloženosti opasnim kemikalijama i gorivu. Zarazne bolesti i psihološki problemi također mogu uzrokovati ozbiljne probleme, od socijalne izolacije, jezičnih barijera, zlouporabe opojnih droga, zlostavljanja ili straha od piratstva u međunarodnim vodama.

Podvodno zavarivanje: Najopasniji posao na svijetu

Podvodni zavarivači rade na obalnim platformama i cjevovodima, izvodeći popravke ispod površine vode. Jedna studija dokazala je da je podvodno zavarivanje najopasniji posao u SAD-u. Posljednji zabilježeni statistički podaci CDC-a o stopi smrtnosti za ronioce pokazuju da je rizik od smrtnosti za podvodne zavarivače čak 40 puta veći od rizika za prosječnog američkog radnika.

Radnici u pomorstvu zaslužuju bolje

Pomorci su izdržljivi. Naporno rade kako bi obavili svoj posao i radili ga kako treba. Iako su upoznati sa svim rizicima s kojima se suočavaju, to ne opravdava nesreće koje se mogu spriječiti i potpune katastrofe u kojima su zbog pogibelji pomoraca oštećene ili razorene cijele obitelji.

Stope smrtnosti koje su 5, 6, 7, pa čak i 40 puta veće od nacionalnog prosjeka jednostavno su neprihvatljive. Radnici u pomorstvu zaslužuju bolje. Kad se kompanije pokušaju sakriti iza Zakona o ograničenju odgovornosti starog 170 godina, što je čest slučaj u SAD-u, ili prisiliti pomorce da se odreknu svojih prava na odštetu, odvjetničke tvrtke koje zastupaju pomorce ne dopuštaju odgovornima da se tako lako izvuku.

Ovakvi sudski sporovi nisu laki, ali su važni. Moraju se pokretati kako bi se poboljšali uvjeti za pomorske radnike diljem svijeta. Bez obzira na sve.

Potonuće Britannica – Titanicovog blizanca

0
Foto: Povijest.hr

Sestrinski brod Titanica – Britannic potonuo je 21. studenog 1916. godine, piše Povijest.hr.

Ukupno su proizvedena tri broda u istoj seriji: Olympic, Titanic i Britannic. Britannic je bio posljednji izrađen i ujedno najveći. Ubrzo nakon njegovog porinuća počeo je Prvi svjetski rat. Brod je konvertiran u ploveću bolnicu, pod britanskom zastavom, a u sklopu ratne misije poslan je na bliskoistočno ratište.

Kad je došao do grčke obale naletio je na pomorsku minu kod otočića Kea. Eksplozija je probila trup. Deset minuta nakon eksplozije brod je već bio u istom stanju kao Titanic jedan sat nakon udara ledenjaka. Kapetan je očajnički pokušao tonući brod usmjeriti prema obali otoka udaljenoj oko 5 kilometara i nasukati ga na plažu. Ipak, brod je tonuo prebrzo.

Propeleri su se izdizali prema površini vode kako se brod naginjao. Budući da je kapetan pokušavao nasukati brod propeleri su još uvijek radili. Dva čamca za spašavanje koja su bačena u vodu došla su do propelera i bila smrskana, zajedno s ljudima u njima. Kad je kapetan to doznao odlučio je zaustaviti motore. Spustili su preostale čamce za spašavanje i počeli evakuirati brod. Spašeno je 1.036, a poginulo je ukupno 30 ljudi (na Titanicu više od 1.500). Britannic je bio najveći brod potopljen u Prvom svjetskom ratu.

VIDEO: MOL priprema upotrebu robota na brodovima

0
Foto: Screenshot Youtube

Pomorci koji rade za najveću japansku brodsku kompaniju mogli bi se zamisliti o dugoročnoj budućnosti svojih poslova nakon najnovijih vijesti iz Tokija danas, piše Splash247.

Mitsui OSK Lines (MOL), koji je uložio više od većine linija u istraživanje i razvoj autonomne plovidbe, sada se sprema koristiti robote na svojim brodovima.

MOL je s japanskom tvrtkom za proizvodnju robota i kiborga MELTIN potpisao memorandum o razumijevanju za ugradnju robota na daljinsko upravljanje na svoje brodove.

Iz MOL-a su izjavili kako problemi s kojima se suočava brodska tvrtka ne uključuju samo sprječavanje pomorskih nesreća i osiguranje sigurnog načina rada, već i poboljšanje kvalitete prijevoza radi učinkovitijeg zadovoljavanja potreba kupaca. Navode kako stoga industriji postaje sve važnije pronalaziti rješenja usvajanjem novih tehnologija kao što su autonomna navigacija i daljinsko upravljanje.

Također su dodali da će se roboti vjerojatno koristiti u opasnim dijelovima broda, kao i za dugotrajne poslove ili dužnosti koje se obavljaju u ekstremno visokim i niskim temperaturama.

Više o robotima koje MOL planira upotrijebiti na svojim brodovima pogledajte u videu.

Australija: Kapetan kontejneraša uhićen zbog oštećenja podmorskog kabela

0
Foto: Pixabay

Kapetan kontejnerskog broda u vlasništvu Maersk-a uhićen je i optužen u Australiji zbog oštećenja na dijelu podmorskog telekomunikacijskog kabela, piše Offshore energy.

Australska federalna policija (AFP) podigla je optužnicu protiv 59-godišnjeg ukrajinskog državljanina, kapetana broda MAERSK SURABAYA, koji je navodno oštetio australijsko-singapurski kabel uz obalu zapadne Australije. To je prvi put u povijesti da je AFP podignula optužnicu za ovo kazneno djelo.

U jutarnjim satima 1. kolovoza ove godine, prijavljen je kvar na dijelu kabela u Zaštitnoj zoni podmorskih kabela Perth, otprilike 10 kilometara od obale City Beacha. AFP je 3. kolovoza izvijestila o navodima da je plovilo u prolazu oštetilo kabel, uzrokujući oko 1,5 milijuna dolara štete.

Istraga službenika AFP-a u saveznim državama Zapadna Australija i Victoria rezultirala je uhićenjem ukrajinskog državljanina, kapetana MAERSK SURABAYA. Prema navodima policije, Maerskov kontejneraš bio je usidren otprilike 500 metara od zaštićene zone te je navodno zbog jakog vjetra sidrom zaorao morsko dno, zakačivši i oštetivši pritom kabel koji se nalazio na dubini od 20 metara.

Kapetan je optužen 11. kolovoza nakon što su istražitelji AFP-a pretražili plovilo kada je pristalo u Melbourneu i zaplijenili brodski dnevnik.

Za ovo djelo predviđena je moguća maksimalna kazna zatvora od tri godine i novčana kazna od 40 000 australskih dolara (nešto više od 28 600 USD).

Kapetanu je odobrena jamčevina uz stroge uvjete i trenutno se nalazi u karanteni u jednom hotelu.

Iz AFP-a su izjavili da oštećenje podmorskog kabela može imati ozbiljne financijske posljedice i za kabelskog operatera i za korisnike koji imaju smanjenu povezanost i pristup podacima. Dodali su i da je zaštitna zona jasno označena na pomorskim kartama te da bi svi zapovjednici plovila trebali osigurati plovidbu na način koji ne ometa kritičnu komunikacijsku infrastrukturu.

VIDEO: Ever Given ponovno u Sueskom kanalu

0
Foto: Screenshot Youtube

Golemi kontejneraš Ever Given ponovno je prošao kroz Sueski kanal u petak 20. kolovoza, pet mjeseci nakon što se ondje nasukao i na gotovo tjedan dana zaustavio promet jednim od najvažnijih kanala na svijetu.

Kako piše Offshore Energy, brod je ovaj put plovio bez tereta u smjeru od sjevera prema jugu, suprotno od smjera kada se nasukao. Sigurnu plovidbu Ever Givena kroz Sueski kanal u petak osigurala su dva tegljača i tim pilota koji su asistirali u plovidbi najužim dijelom kanala, gdje se i dogodio incident u ožujku.

Podsjetimo, Ever Given je u ožujku blokirao plovni put kroz kanal na šest dana, što je dovelo do ogromnih zastoja u svjetskoj trgovini, s obzirom na to da se čak 15% svjetske trgovine odvija kroz Sueski kanal.

Nakon što je napokon uspješno odsukan, Ever Given je još neko vrijeme stajao usidren u kanalu prije nego je nastavio svoj put za Europu, gdje je iskrcan sav teret. Razlog čekanja bio je sudski spor između vlasti Sueskog kanala i japanskog brodara Shoei Kisen Kaisha, inače vlasnika Ever Givena. Nakon što je kompanija isplatila odgovarajuću kompenzaciju za štetu i akciju odsukavanja, brod je nastavio svoju plovidbu prema Europi, a potom natrag za Aziju.

Splash247 izvijestio je da je Ever Given na putu za luku u gradu Qingdao u jugoistočnoj Kini, gdje će se obaviti potrebni popravci broda. Očekuje se da će u Qingdao stići 18. rujna.

VIDEO: Požar na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu

0
Foto: FleetMon

U popodnevnim satima dana 22. kolovoza izbio je požar na naftnoj platformi u vlasništvu Pemexa na obali meksičke savezne države Campeche u Meksičkom zaljevu, piše FleetMon.

Iz meksičke državne naftne kompanije Pemex izvijestili su da je požar stavljen pod kontrolu oko 16:30 po lokalnom vremenu. U požaru je ozlijeđeno 5 radnika te su svi prevezeni u bolnicu.

Platforma je u vrijeme nesreće bila aktivna, a neki izvori spominju i eksploziju koja se navodno dogodila netom prije izbijanja požara.

Snimku požara pogledajte u videu.

FOTO: Michael Jordan odsjeo u luksuznoj jahti u Splitu

0
Foto: Siniša Vickov / Dalmacija danas

Legendarni američki košarkaš Michael Jordan stigao je jučer u grad podno Marjana, piše Dalmacija danas.

Najveći sportaš svih vremena, trofejni osvajač i dobitnik brojnih nagrada i priznanja sletio je u Zračnu luku u Resniku oko 18 sati. Odmah nakon što je sletio u Split, sa svojim tjelohraniteljima je krenuo prema Splitu.

U Splitu se smjestio u luksuznu jahtu koja ga je čekala na splitskoj Zapadnoj obali. Kako se doznaje, Jordan je jahtu iznajmio od jedne grčke kompanije.

Onečišćenje u ACI marini Dubrovnik u Komolcu

0
Foto: Screenshot Youtube

Lučka kapetanija Dubrovnik i MRCC Rijeka zaprimili su u subotu, 21. kolovoza 2021. godine u jutarnjim satima dojavu o onečišćenju mora u ACI marini Dubrovnik u Komolcu, objavljeno je na službenim stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Odmah po dojavi, dolaskom nadležnog inspektora Lučke kapetanije Dubrovnik onečišćenje je utvrđeno u području cijele marine u obliku tankog površinskog ugljikovodičnog filma te je naloženo postavljanje zaštitnih samoupijajućih brana radi lokaliziranja onečišćenja i sprječavanja njegova širenja.

U tijeku je akcija sanacije onečišćenja i njegovo praćenje kako bi se pravovremeno spriječilo daljnje širenje onečišćenja.

Istraga o izvoru i uzroku onečišćenja utvrđuje se postupanjem nadležnih tijela.