O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 424

UAE pokrenuli inicijativu vezanu za zaštitu prava pomoraca

0
Foto: The Maritime Executive

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata pokrenule su inicijativu kako bi zaštitili prava i dobrobit pomoraca, piše The Maritime Executive.

Inicijativa je stigla upravo u doba kada se na globalnoj razini pobudio interes za poteškoće s kojima se pomorci svakodnevno susreću. Pitanje je to za koje do nedavno nije postojao veći interes javnosti, no stvari su se počele mijenjati.

Vlada UAE nazvala je inicijativu Supporting our Blue Army. Osmišljena je tako da poboljša kvalitetu života pomoraca štiteći njihova prava u radnom odnosu te pružajući im pomoć pri suočavanju s izazovima pandemije.

Iz vlade su izjavili kako su pokrenuli inicijativu kako bi postali jedna od prvih država koje prepoznaju i cijene rad svih članova posade. Time nastoje pomorce dovesti do razine važnosti kakvu uživa medicinsko osoblje, posebno u doba kada pomorci igraju ključnu ulogu u ublažavanju negativnog utjecaja pandemije na globalnu ekonomiju.

Također su naglasili da UAE neće tolerirati nijednog brodara koji ne izvršava svoje obveze prema pomorcima ili ih napusti na brodovima na obali Emirata. Uz proaktivne mjere kojima će se osigurati maksimalna zaštita pomoraca koji sudjeluju u pomorskom sustavu Emirata, vlada planira uvesti i zabrane ulaska u teritorijalne vode UAE onim plovilima za koje se utvrdi da krše prava pomoraca.

Ovaj potez nadležnih institucija UAE stupa na snagu upravo u vrijeme kada se pomorci bore s osjetljivim pitanjima poput cijepljenja, smjene posade, radnih prava, sigurnosti na moru i slično.

Sve su češći slučajevi pomoraca koji zbog slučajeva zaraze koronavirusom ostaju usidreni na duže vrijeme, što ima katastrofalne posljedice na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Nažalost, ovakve situacije dovele su i do povećanja broja slučajeva samoubojstava na moru.

Kroz inicijativu Supporting our Blue Army, UAE će pomorcima pružiti materijalnu i moralnu podršku, besplatno liječenje i cijepljenje protiv Covid-19 virusa te omogućiti lakše smjene posade.

Inicijativa se nastavlja na vladinu odluku koja obvezuje sva domaća i strana plovila u teritorijalnim vodama UAE na očuvanje prava pomoraca i ispunjavanje njihovih potreba.

TravelDoc: Najažurnije informacije o restriktivnim mjerama prilikom putovanja

0
Foto: Avio Radar

S obzirom na trenutačnu situaciju s epidemijom Covid-19 virusa i restriktivnih mjera koje se stalno mijenjaju, već ionako otežano provođenje smjena posada dodatno se otežava nepridržavanjem najnovijih mjera koje donose nadležne institucije. U redakciju nam se javio velik broj naših pomoraca koji se susreću s dezinformacijama prilikom ulaska u zemlju.

Na stranici TravelDoc svakodnevno se ažuriraju informacije o najnovijim izrečenim mjerama u cijelom svijetu. Ovdje je moguće upisati podatke o polaznoj i odredišnoj destinaciji i na taj način dobiti najnovije informacije o aktualnim restriktivnim mjerama.

Stranicu možete pronaći <<ovdje>>.

Foto: Screenshot Traveldoc
Foto: Screenshot Traveldoc

Projekt vrijedan 87 milijuna kuna: Sredinom rujna počinje gradnje omiške luke

0
Foto: Ilustracija / Luka u Omišu / Dalmatinski portal

U Omišu će sredinom rujna započeti izgradnja gradske luke, projekt vrijedan 87 milijuna kuna, a radovi će trajati oko tri i pol godine, najavljeno je nakon potpisivanja ugovora o tom projektu, piše Dalmatinski portal.

Projekt omiške luke integrira izgradnju primarnoga lukobrana, zaštitu akvatorija, novu šetnicu i novo prometno rješenje tog dijela grada. Kako je tom prilikom istaknuo ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, omiška luka jeda je od najvećih morskih infrastrukturnih projekata na hrvatskome dijelu Jadrana, koji će s 85 posto sredstava biti sufinanciran novčanim sredstvima iz fondova EU. 

Omiš bi trebao dobiti gotovo 8000 četvornih metara novog obalnog pojasa te hortikulturno uređenje rive. Također će dobiti 70 nautičkih vezova, a bit će uređen i dio obale za 60-ak brodica lokalnog stanovništva.

Ugovor za izvođenje radova na projektu uređenja luke Omiš potpisali su ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević i ravnatelj tvrtke Texo Molior Antonio Deranja. Maroević je istaknuo da se radi o zahtjevnom projektu, kojim će Omiš dobiti novu šetnicu i novourbani identitet, dok je gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović  istakao važnost projekta jer će lukom grad Omiš promijeniti kompletnu vizuru, budući da će njome biti omogućeno brodsko povezivanje Omiša s otocima.

Prilikom potpisivanja ugovora, najavljen je skori početak izgradnje luka Stomorska na Šolti i Bol na Braču, te uređenje cestovnog prometa Solin–Split–Omiš, na kojem se godinama tijekom ljetnih mjeseci stvaraju prometna zagušenja, a koji će biti jedan od glavnih projekata Hrvatske u novoj EU financijskoj perspektivi.

FOTO: Prekrasan prizor u Šibeniku

0
Foto: Pomorac.hr

Jučer smo objavili kako je jahta vlasnika Tottenhama Aviva uplovila u Primošten, a danas je uljepšala pogled sa šibenske rive.

Aviva je dugačka 98 metara i treća je jahta ove vrste izgrađena za Joe Lewisa, vlasnika Tottenhama.

Ono što ju čini posebnom je to što ima zatvoreni teniski teren u punoj veličini.

Pogledajte fotografije koje nam je poslao naš čitatelj!

Sjeverni Cipar: Kapetan tankera osuđen na zatvorsku kaznu

0
Foto: The Maritime Executive

Prošlog tjedna u luci Larnaca na Cipru uhićen je kapetan tankera te je osuđen na jednomjesečnu zatvorsku kaznu zbog neovlaštenog ulaska u luku na sjeveru otoka, piše The Maritime Executive.

Ciparske vlasti uhitile su rumunjskog kapetana tankera koji plovi pod zastavom Malte RED GARNET nakon što je utvrđeno da je krajem 2020. godine upravljao plovilom u trenutku neovlaštenog ulaska u luku Bogazi. Luka se nalazi u teritoriju Turske Republike Sjevernog Cipra, koja postoji od 1983. godine. Turska je jedina država koja priznaje Sjeverni Cipar kao zasebnu državu.

U svrhu kontrole granica, ciparska vlada tretira luke na sjeveru zemlje kao vlastite te smatra neke “zatvorenima”, uključujući i navedenu luku. Plovila koja pristaju u ove luke krše ciparske zakone te njihovi kapetani mogu dobiti kaznene prijave zbog neovlaštenog ulaska u teritorij Cipra.

Vlasti Cipra tvrde da je RED GARNET dva puta pristao u Bogazi, jednom u listopadu, a drugi put u prosincu 2020. godine. Kapetan je uhićen u Larnaci te u roku od dva dana osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jednog mjeseca.

RED GARNET je u međuvremenu isplovio za Tursku.

Pokusna plovidba prvog nosača zrakoplova NR Kine

0
Foto: Povijest.hr

Dana 10. kolovoza 2011. godine započela je pokusna plovidba kineskog nosača zrakoplova Liaoning, prvog u kineskoj povijesti, piše Povijest.hr.

Kinezi taj brod nisu proizveli sami , nego se radilo o nosaču klase Admiral Kuznjecov, čija je gradnja bila započela još u SSSR-u sredinom 1980-ih godina.

Sovjeti su isprva za taj brod bili predvidjeli ime Riga, no nisu ga uspjeli dovršiti i uvrstiti u sastav mornarice prije raspada SSSR-a, za razliku od njegovog broda blizanca Admirala Kuznjecova, po kojem je naziv dobila čitava klasa (Admiral Kuznjecov i danas je u aktivnoj službi kao jedini nosač brodova Ruske Federacije). Godine 1990. spomenutom nedovršenom brodu ime je promijenjeno u Varjag, a po raspadu SSSR-a pripao je Ukrajini.

Nakon dugogodišnjih pregovora nedovršeni Varjag kupili su Kinezi, a početkom 2002. godine uspjeli su ga dovući do Kine, putem kroz Gibraltarski tjesnac i oko cijelog afričkog kontinenta. Nakon opremanja broda Kineska ratna mornarica započela je spomenute 2011. godine prva testiranja na moru.

Zanimljivo je da je u tom trenutku osnovni trup broda bio već star oko 25 godina. Nosaču je dodijeljeno novo ime Liaoning, prema istoimenoj kineskoj pokrajini u kojoj je taj brod bio opreman. Godine 2012. ukrcani su na nosač Liaoning zrakoplovi tipa Shenyang J-15, kineske proizvodnje (bazirani na ruskim zrakoplovima tipa Suhoj).

Zanimljivo je da kompanija Shenyang, koja proizvodi kineske lovačke zrakoplove, ima sjedište upravo u spomenutoj pokrajini Liaoning (dapače, nosi ime po gradu Shenyangu, koji je ujedno i glavni grad Liaoninga).

NR Kina za sada koristi nosač zrakoplova Liaoning prvenstveno za treniranje svojih mornara i zrakoplovaca pri korištenju takvih plovila. U budućnosti Kina planira izgraditi nosač zrakoplova iz vlastite proizvodnje, za koji će joj iskustvo s Liaoningom dobro doći.

Ukinuta međunarodna linija Zadar – Ancona?

0
Foto: 057info

Međunarodna linija Zadar – Ancona izbrisana je sa stranice Jadrolinije. Nema je i vjerojatno više neće biti brodske veze s Italijom koju su talijanski brodari uspostavili davno prije rata, prenosi 057info.

Jedina međunarodna brodska linija koju Zadar ima “šaptom je pala”, a da nitko od zadarske politike pa ni državni tajnik za more Josip Bilaver nisu to spriječili. Iz Jadrolinije su to pravdali izostankom interesa putnika.

Međutim, u Anconi se bez problema napune dva broda – Marco Polo i onaj privatnog brodara pa je prema službenoj informaciji s njima u Split doplovilo 1.500 putnika i dovezlo 500 vozila.

Po zadarskim ulicama je moguće vidjeti talijanske registracije. Zadar i zadarski otoci su tradicionalno njihova destinacija. Ali nema broda Zadar s kojim će najbrže i najkraće doći do Zadra.

Trajekt kupljen za vrijeme tadašnjeg ministra Božidara Kalmeta, upravo za međunarodnu liniju Zadar – Ancona, ostao je na liniji Split – Stari Grad na Hvaru.

U sinoćnjoj HTV emisiji Turizam.hr načelnik Jelse Nikša Peronja izjavio je kako je održan sastanak s direktorom Jadrolinije, Davidom Soptom i ravnateljicom Agencija za obalni i linijski promet u Splitu, Paulom Vidović. Načelnik Jelse izrazio je zadovoljstvo sastankom jer je zadržan trajekt Zadar koji je brži i komotniji te ima kapacitet kojim se dovozi veliki broj motoriziranih turista na Hvar.

Doplovio je u Zadar dva dana prije i onda su ga iz Jadrolinije vratili jer baš nema interesa putnika, iako je župan Božidar Longin izjavio da će se koncesionar na toj liniji uvjetovati da plovi cijelu godinu.

Međunarodni gat u Gaženici ostat će prazan dok se ne uspostavi nova međunarodna linija, najavljena iz resornog ministarstva – ona s Dračom u Albaniji.

Norvežanin Thor Heyerdahl prevalio 6.980 km na splavi Kon-Tiki

0
Foto: Povijest.hr

Nakon 101 dana plovidbe splav Kon-Tiki doprla je do atola Raroia unutar Otočja Tuamotu u Francuskoj Polineziji, piše Povijest.hr.

Dana 7. kolovoza 1947. godine ekspedicija pod vodstvom Thora Heyerdahla dovršila je svoje znamenito putovanje na splavi Kon-Tiki. Tom je ekspedicijom Heyerdahl želio dokazati da postoji mogućnost da su polinezijske otoke u prošlosti naselili ljudi iz pretkolumbovske Južne Amerike.

Ekspedicija na splavi Kon-Tiki, sagrađenoj tradicionalnim južnoameričkim metodama, isplovila je iz Perua 28. travnja 1947. godine. Na splavi je bilo šest ljudi (uz Heyerdahla još četiri njegova sunarodnjaka Norvežana i jedan Šveđanin), a i jedna papiga.

Nakon 101 dana plovidbe splav Kon-Tiki doprla je do atola Raroia. Ukupno je ekspedicija prevalila oko 6.980 kilometara, a prosječna joj je brzina bila oko 1,5 čvorova.

Atol Raroia, krajnja točka dosega Kon-Tikija, nalazi se unutar Otočja Tuamotu u Francuskoj Polineziji, oko 760 kilometara od Tahitija i gotovo 1.000 kilometara od otoka Bora-Bora. U političkom smislu atol Raroia pripada Francuskoj, kao sastavni dio Francuske Polinezije.

Novi izvještaj WWF-a: Jadransko more postaje tropsko

0
Foto: Ilustracija / Boris Kačan

Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na svijetu, poručuju u svojem najnovijem izvještaju stručnjaci iz neprofitne organizacije WWF Adria (World Wide Fund for Nature), prenosi Otvoreno more.

Temperature se tu povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka, s porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, stoji u izvješću “Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora”.

Istraživanje ukazuje na šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.

“Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav, pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom na to da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost”, izjavio je biolog i ekolog Mosor Prvan iz WWF Adrije.

Klimatske promjene, visoke temperature i ekstremni vremenski događaji itekako imaju utjecaj i na život ispod morske površine. Mijenja se i morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.

Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce.

Ubrzano zagrijavanje Sredozemnog mora nesumnjivo će ostaviti posljedice ne samo na život u moru, nego i na život ljudi, ne samo onih s Mediterana. U moru se događaju migracije, pa strane životinjske vrste zamjenjuju endemske vrste Sredozemlja.

Tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uvjeti, koji uništavaju morsko dno i cijele morske ekosustave, što će imati značajne posljedice za ekonomski sektor, posebno u ribarstvu i turizmu, a bitno će izmijeniti i naše navike konzumacije proizvoda iz ribarstva.

Neke od tih promjena bit će nepovratne. Ipak, trenutno poduzimanje konkretnih akcija moglo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova i omogućiti nam da se prilagodimo na novu realnost sve toplijeg mora.

Prošlo je 100 godina od incidenta u šibenskoj luci

0
Foto: Šibenski.hr

Krajem 1921. godine talijanske snage su se nakon završetka rata, sklapanja Rapalskih ugovora i stvaranja države SHS stale pripremati za napuštanje Šibenika. Međutim, na sam Božić te godine došlo je do krvavog incidenta, kad su pripadnici talijanske ratne mornarice sa svog broda otvorili vatru na grad, piše Šibenski.hr.

Bilo je dosta ranjenih, strah je vladao cijele božićne večeri. Situacija je bila napeta, a svemu je kumovao i sam talijanski konzul u Šibeniku.

Neka saznanja o tom događaju sačuvala je šibenska obitelj Kapitanović. Vice Kapitanoć, koji je u to vrijeme napunio tek 16 godina, uspio je i sam zabilježiti nešto od tih zbivanja. I kasnije se dosta bavio tim događanjima i skupljao podatke, što se u obitelji sačuvalo. O tome je govorio Edi Kapitanović, Vicin sin.

Talijanska vojska nije odmah napustila okupirane krajeve koji su pripali Kraljevini SHS, već je dogovoreno da će pitanje evakuacije vojske biti utvrđeno posebnim pregovorima.U Šibeniku je evakuacija talijanskih vojnih snaga bila stalno odgađana, iako su već u travnju 1921. napustili najveći dio šibenskoga kotara. U Šibeniku su ostali duže.

Njihov odlazak je konačno dogovoren za 12. lipnja, kad je nekoliko dana prije u Šibenik došlo izaslanstvo iz Splita radi dogovora o detaljima oko predaje vlasti i odlaska preostaloga dijela talijanke mornarice.

Izaslanstvo je, kako su pisale tadašnje novine, u Šibeniku dočekano s oduševljenjem velikog broja građana koji su u manifestirali nakon okupacije grada od gotovo tri godine. Ceremonija vojnih predstavnika Italije i Kraljevine SHS obavljena je 12. lipnja 1921.,nakon čega Talijani, pošto su skinuli talijanske zastave sa šibenskih tvrđava, započinju ukrcavanje na svoje brodove i napuštanja šibenske luke.

Međutim, jedan njihov dio još gotovo pola godine ostao je u Šibeniku. Zadaća im je, tobože, bila pružanje podrške i zaštite talijanskoj manjini u Šibeniku.

Situacija je eskalirala, pa je na sam Božić 1921. došlo do teškog incidenta, do otvaranja vatre talijanskih mornara s torpiljarke „Audace“(„Smjeli“) koji su pucnjavom po gradu sami izazvali incident pri čemu je više ljudi ranjeno.

Ratni brod “Audace” povukao je most, a njegovi topovi su bili upereni prema gradu. Na takav način je De Angelis „štitio“ živote i imovinu svojih podanika. Na posljetku su ipak isplovili, a život se u gradu stao normalizirati. O svemu tome pisale su i tadašnje novine „Hrvatska riječ“.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.