Jahre Viking: Najduži brod ikad sagrađen
– 458 metara dug; 78 metara duži od visine Empire State Building-a
– preimeovan je 6 puta: Oppama, Seawise giant, Happy giant, Jahre viking, Knock nevis, Mont
Pirati osuđeni na 12-20 godina zatvora
Devet pirata koji su pokušali oteti brod u blizini države Togo u svibnju 2019. osuđeni su na zatvorsku kaznu od 12 do 20 godina. Suđenje se odvijalo na sudu u Lomeu i ovo je prvi put da je piratima suđeno u zapadnoafričkoj državi., piše Splash 247
Piratima se sudilo zbog pomorskog piratstva i namjernog nasilja. Optuženi su za napad na tanker G-Dona 1 u svibnju 2019. godine.
“Ljudi bi trebali shvatiti da će piratstvo i oružana pljačka na moru biti kažnjeni. A za ovakve morske prekršaje bit ćemo beskompromisni”, rekao je tužitelj Kodjo Gnambi Garba.
U Gvinejskom zaljevu, koji se proteže duž 5.700 km obale, dogodilo se 130 od 135 otmica pomoraca zabilježenih širom svijeta prošle godine.
Vasco da Gama isplovio na putovanje u Indiju
Dana 8. srpnja 1497. portugalski pomorac Vasco da Gama isplovio je na svoje prvo putovanje prema Indiji. Radilo se o prvom europskom pomorskom putovanju do Indije uopće, što je po povijesnom značenju Vasca da Gamu gotovo izjednačilo s Kristoforom Kolumbom, piše Povijest.hr.
Vasco da Gama isplovio je prema Indiji iz Lisabona s posadom od 170 ljudi raspoređenih na četiri broda. Cilj putovanja bio je stvoriti trgovačke rute kojima bi portugalska kruna popunila državnu blagajnu i smanjila rastuću moć plemstva.
Glavni da Gamin brod zvao se São Gabriel (Sveti Gabrijel) i bio je dugačak oko 27 metara. Sljedećim brodom – imena São Rafael (Sveti Rafael) – zapovijedao je njegov stariji brat Paulo da Gama, a trećim – imena São Miguel (Sveti Mihael) – zapovijedao je pomorac Nicolau Coelho. Četvrti je brod bio pomoćno transportno plovilo pod zapovjedništvom Gonçala Nunesa.
Ekspedicija je do krajnjeg juga Afrike (Rt Dobre Nade) došla krajem iste godine (1497.), a zatim je nastavila ploviti u dotada neistražena područja Indijskog oceana (prethodno su Portugalci bili dospjeli pod Bartolomeuom Diasom najdalje do juga Afrike). Pristajući s vremena na vrijeme uz istočnu afričku obalu (primjerice, u Mombasi na području današnje Kenije), dospjeli su brodovi Vasca da Game naposljetku do Indije.
Na jugozapadnu indijsku obalu pristali su u svibnju 1498. godine, nakon otprilike deset i pol mjeseci putovanja. Vasco da Gama odmah se potrudio uspostaviti trgovačka odnose s Indijcima, čime je počelo novo doba europske prekomorske trgovine.
Da Gama je postao nacionalni junak. Poveo je još dvije ekspedicije u Indiju. Godine 1524. imenovan je i potkraljem portugalskih posjeda u Indiji, ali je umro svega nekoliko mjeseci nakon stupanja na dužnost.
Rijeka se vraća na kartu prepoznatljivih svjetskih luka
Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa, konačno je odabran koncesionar za novoizgrađeni kontejnerski terminal Zagrebačka obala u riječkoj luci. Radi se o nizozemskom APM-u, jednom od najvećih operatera terminala na svijetu, piše HRT.
Novi terminal počet će s radom 1. siječnja 2024, bit će zaposleno 300 mladih stručnjaka, a riječka luka repozicionira svoj položaj na Sjevernom Jadranu. APM terminals posluje na svih pet kontinenata i ima 80 kontejnerskih terminala. To je partner-koncesionar koji jamči punu zaposlenost Zagrebačke obale.
”Garantira 2 milijuna eura fiksne godišnje naknade. Znači za 50 godina to jer 100 milijuna eura. Garantira promet od milijun kontejnera što je prihod novog terminala od milijardu i pol kuna godišnje”, navodi ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.
Koncesionar APM je u vlasništvu najvećega kontejnerskog brodara danskog Merska. Time riječki terminal postaje njihova strateška točka na Jadranu.
”Ima prednost blizine tržišta Srednje Europe. Povezanost, kako cestovna tako i željeznička, te skraćivanje vremena putovanja s Dalekog istoka do Europe. Smatram da cijeli Adriatik treba biti izuzetno konkurentan prema sjevernim lukama, prema Grčkoj i Pireju. Svakako će i Rijeka biti konkurentna”, objasnio je generalni direktor Maerska za istočni Jadran Ivić Vodopija.
Na terminalu će posao naći više od 300 mladih stručnjaka. Do 2024. bit će gotova spojna prometnica D-403 i multifunkcionalni željeznički terminal. Velike su to stvari za Rijeku.
”Rijeka postaje prva kontejnerska luka na Sjevernom Jadranu. Ona se pozicionira, partneri je prate. Zaposlit ćemo kompletni prometni pravac, željeznice, kamionski prijevoz. Mi postajemo najbliža točka za ulazak s Dalekog istoka na europsko kopno”, rekao je Vukorepa.
Koncesinar ima i obvezu produžiti terminal za dodatnih 280 metara. Time će se godišnji promet zaokružiti na milijun kontejnera, a Rijeka će se vratiti na kartu prepoznatljivih svjetskih luka.
Velika pomorska nesreća u Splitskim vratima; u sudaru dva plovila ozlijeđeno devet osoba
U srijedu u 22,15 sati na području Splitskih vrata došlo je do pomorske nesreće u kojoj su sudjelovala dva plovila, javlja Slobodna Dalmacija Četiri vozila Hitne pomoći na splitskoj Rivi dočekala su devet osoba kojima je potrebna liječnička pomoć u KBC-u Split.
Na mjesto događaja izašla su i dva službena vozilo policije kao i vozilo Lučke uprave. Plovilom Lučke kapetanije u Split su prevezeni većinom strani državljani, a kako redakcija Slobodne doznaje, s terena većina je na licima imala krvave tragove i ogrebotine nastale prilikom sudara dvaju plovila.
U 23:55 sati Kapetan Nikola Brkuljić rekao je kako su se sudarila dva plovila na milju i pol od Splitskih vrata, te je odmah po pozivu iz Milne isplovilo plovilo Lučke kapetanije i pokupilo ozlijeđene putnike s brodova. Neslužbeno: među devetero ozlijeđenih jedna osoba je zadobila teže ozljede.
00:10 Svih devet osoba prevezeno je u splitski KBC, a potrebna pomoć će im biti pružena na hitnom kirurškom prijemu
S.J.T./M.V.
Snažna eksplozija u Dubaiju, zatresle se zgrade
U Dubaiju na usidrenom kontejnerskom brodu u luci Jebel Ali sinoć u 23.45 čula se snažna eksplozija, a potom je buknuo požar. Ured za medije vlade Dubaija (DMO) objavio je da je požar stavljen pod kontrolu. Svjedoci kažu da su se od jačine eksplozije zatresle zgrade po cijelom gradu, pa i u udaljenim dijelovima od 25 kilometara, piše HRT.
Požar je izazvan eksplozijom u kontejneru u kojemu se nalazio zapaljivi materijal, a rezultat je “normalnog incidenta”, rekao je glavni direktor DMO-a Mona Al Marri. Ranije je objavljeno da u eksploziji nije bilo ozlijeđenih.
Brod, koji nije identificiran, pripremao se pristati u luku kad je izbio požar, navodi DMO, a Al Arabiya ističe da je posada evakuirana na vrijeme. Lučke vlasti poduzele su sve mjere kako bi se osiguralo normalno odvijanje prometa u luci.
Na mjestu događaja su vatrogasna i druga hitna vozila. Još se ne znaju razmjeri štete.
Dubai je komercijalno središte Ujedinjenih Arapskih Emirata, a luka Jebel jedna je od najvećih na svijetu. Ima četiri rasprostranjena kontejnerska terminala na koja mogu pristati neki od najvećih svjetskih brodova.
footage of the damage of the explosion in Dubai#BreakingNews#Dubai #دبي pic.twitter.com/DuQy13S8dh
— World News Live Alerts (@WorldNewsLive_) July 7, 2021
VIDEO: Vrtoglavi pogled s brodske dizalice u Halifax-u
Ako ste ikad pogledali kontejnersku dizalicu i upitali se kako je to upravljati njome, slijedi odgovor.
Ured ovog čovjeka je 45 metara iznad terminala u Halifax-u. Od naprometnije kanadske luke razdvajaju ga dva panela s kaljenim staklom.
S upravljačkom ručicom (joystikom) upravlja kontejnerima od 25 tona, radi dnevne i noćne smjete te mora biti izninmo precizan i brz.
Pozdravljanje na moru – bonton na pučini
Međusobno izmjenjivanje pozdrava u susretima brodova na moru je od davnina bio čin kojim se izražavala radost susreta i upućivale dobre želje. Komuniciranje brodova na moru, osobito ranije, imalo je praktični smisao jer je svaki susret bio dobro došao, piše Pomorski muzej Orebić
Pri susretima brodovima izmjenjivale su vijesti, informacije o događajima, prilikama na ruti, obavještavalo se o stanju na brodu ili se pružala potrebna pomoć, a često su se predavala i pisma za obitelji pomoraca.
Izmjene podataka o navigacijskim, meteorološkim ili hidrografskim prilikama i o drugim karakteristikama područja plovljenja pridonosili su sigurnosti plovidbe. Susreti na moru su razbijali jednoličnost plovidbe po beskrajnim prostranstvima. Poseban je događaj bio susret na moru s brodom iste zastave ili iz istog kraja. Opis jednog susreta dao je M. Kolin u knjizi “Jedrenjaci”.
…”Putujući, susretali bismo naše brodove: dubrovačke, pelješke i riječke plovidbe….
To su bili sretni trenuci kad smo izmjenjivali pozdrave zastavama ili ako smo prolazili jedan blizu drugoga, megafonom. Svi smo se mi kapetani poznavali međusobno, pa smo obično pitali za pravac putovanja i kako je na brodu…”.
Pozdravljanje pri susretu na moru izraz je lijepa ponašanja, a upućuje se i kao izraz dobrih želja za sretno putovanje, bio to pozdrav prijatelju ili pozdrav (brodu) umornom putniku koji se vraća s dalekih mora. Pozdrav na moru je izraz poštovanja, znak naklona mladih kapetana starijima.
Pozdrav između brodova izražavao se zvonjavom zvona, isticanjem signala zastava, dovikivanjem megafonima, a u doba parnog, kasnije i motornog pogona na brodovima, zviždukom – ”fišcem” sirene. Pozdrav se davao obično trima dugim zvukovima. Nema utvrđenih propisa o pozdravljanju brodova na otvorenom moru, ipak, u pozdravljanju postoje i neki ustaljeni običaji, pa će, npr. u susretu brzog suvremenog broda i sporog starog teretnjaka prvi pozdraviti “inferiorniji” da prikrije svoju zavist.
Ako suvremeni brod pozdravi prvi, to je ”moralni podstrek” starijem brodu da ustraje na svojim rutama. Obično se pozdravlja prilikom prestizanja ili mimoilaženja brodova.
Međutim, to ne treba shvatiti kao izraz superiornosti niti kao aluziju na superiornost, pravi pomorac to ne čini.
I na našoj obali su brojni lijepi običaji međusobnog pozdravljanja brodova, koji se njeguju kao pomorske tradicije. U napisanom kodeksu ponašanja običaj je, kako navodi pomorski kapetan i pisac Bruno Profaca, da u susretu dva naša broda na ulazu u Jadran prvi pozdravi onaj koji dolazi iz domovine, odajući tako poštovanje onome što se s dalekog putovanja umoran vraća kuci. U susretu brodova iste kompanije, ako se zapovjednici međusobno poznaju – mlađi zapovjednik će prvi pozdraviti.
Ako su zapovjednici istog ranga ili vršnjaci ili se međusobno ne poznaju, tada će svaki sujetno (i samouvjereno) čekati da prvi pozdravi onaj drugi. Jedan od najljepših (i najdražih) na našoj obali je pozdrav koji se s broda upućuje rodnom kraju. Njime se pozdravljaju brodovi i ljudi na njima, sumještani i najdraži. Uobičajeni su i pozdravi koje obitelji upućuju svojim najbližima koji plove na brodovima. Iz tih je pozdrava nastala i jedna naša pomorska tradicija koja je, posve izvjesno, jedinstvena u svijetu i inspirirana je ljubavlju prema moru. Pozdrav pomorcima na brodu opisuje M. Kolin u priči “Pelješka Penelopa”.
…Kad “kraljica Marija” u cik zore prolazi korčulanskim kanalom, te noći gospa Mara ne spava, nego čeka da se pomole svjetla na jarbolu našeg najvećeg putničkog broda. I već oko četiri izjutra… otvara širom prozor svoje sobe , pa mašući s njega bijelom maramom pozdravlja svog harnog sina…
Pozdrav brodskom sirenom rodnom kraju opisuje I. Mileta u djelu ”Prometej našeg pomorstva”.
…To je kapetanski pozdrav zavičaju, svijetu koji je nekad svoje nade i očekivanja gledao na daljinu… To je ujedno pozdrav i počast morskih vukova, starih kapetana… Pozdravi brodovima koji prolaze ostali su tradicijom na dijelovima jadranske obale koji su nekada bili ishodišta pomorstva i pomorskih kapetana. Ostala je tradicija da se pozdravljaju brodovi u prolazu peliškim kanalom, pored Vignja, Kućišta, Orebića. Danju se pozdravlja isticanjem bijelog platna, a noću paljenjem svjetala. Poznata je bila praksa da se prolazak ratnog broda pored Orebića pozdravlja isticanjem zastave a u posebnim slučajevima i pucnjima malog topa glatke cijevi-muzara. Za održavanje ove tradicije zadušno se zalagao Orebićanin Matko Župa.
Uobičajeno je, također, da se na pozdrav broda sirenom otpozdravlja zvonom crkve Gospe od anđela. Ovo pozdravljanje brodskom sirenom i zvonom iz crkve jedinstveno je u svijetu. Tu tradiciju imaju samo 3 grada u svijetu: Orebić, Pirej i Hamburg.
Pri susretu ratnog i trgovačkog broda pravilo je da prvi pozdravlja trgovački brod. Pozdrav se iskazuje spuštanjem zastave do pola koplja, a ratni brod otpozdravlja spuštanjem zastave za 1/3 visine.
U nepisanom pravilu lijepa ponašanja opće je prihvaćeno da se pozdrav odaje brodu tegljaču-neumornom trudbeniku uvijek spremnom da bude na usluzi i da pruži pomoć. U mornaricama koje drže do tradicije i lijepog ponašanja na moru, svaki ce brod odati pozdrav tegljaču. I najneuglednijeg tegljača će pozdraviti, a znak pozdrava su obično tri otegnuta zvižduka sirene. U Nizozemskoj se pozdrav tegljaču odaje spuštanjem zastave. Iako u suvremenom dobu sredstva radiofonije omogućavaju i duže međusobne razgovore, običaji pozdravljanja sirenom ostali su i dalje lijep pomorski običaj.
*Odlomci iz knjige “Pomorski običaji i tradicije” autora profesora Vladimira Isaića u izdanju izdavačke kuće Adamić d.o.o.-Rijeka,2001. god.
