O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 438

SPH u pregovorima s udrugom Mare Nostrum: Nacionalni kolektivni ugovor treba donijeti što prije

0
Foto: Unsplash

U petak je obilježen Svjetski dan pomoraca, kada je zasjedao i Središnji odbor Sindikata pomoraca Hrvatske. U Pomorskoj večeri iz Zadra gostovali su tajnik SPH – Neven Melvan i Državni tajnik Ministarstva mora – Josip Bilaver.

Je li se na razini svjetskih udruga i organizacija razmatra kako olakšati ukrcaj/iskrcaj/letove ljudima koji su  cijepljeni dva puta i koji imaju Covid putovnice?

Neven Melvan: ”To se razmatra i na tome se radi. Ali, očito se pokazala sva slabost svjetskih organizacija. IMO i ILO nisu uspjele nametnuti državama jednaki standard za ukrcaj i iskrcaj pomoraca. Smatram da je nedopustivo da punu godinu ipo još uvijek nemamo standardizirana putovanja i ljudi ne znaju šta trebaju obaviti ovisno o zemlji, kontinentu kako bi se vratili kućama bez komplikacija.

Na razini EU ukoliko imate Covid putovnicu nemate problema s ulaskom i izlaskom iz država članica, ali u drugim državama nema jasnih smjernica i to stvara veliki problem.”

Jučer su održani i pregovori SPH sa udrugom Mare Nostrum oko donošenja Nacionalnog kolektivnog ugovora. Ima li kakvih pomaka?

Neven Melvan: ”Pregovori oko Nacionalnog kolektivnog ugovora odnose se na brodove u kabotaži, odnosno brodove u obalnom linijskom prometu. Donošenje ovog ugovora u interesu je i pomoraca i kompanija te je od velike važnosti za zaštitu hrvatskog tržišta od dampinga iz drugih zemalja. Već se predugo nadamo i pregovaramo i smatram da tu temu napokon treba zaključiti ”

O tome postoji li nekakav rok, Melvan kaže: ”Previše smo puta prognozirali i pogriješili tako da se više ne usuđujemo komentirati. Međutim, ono što zasigurno mogu reći je da ukoliko uskoro ne dođe do dogovora krenut ćemo u industrijske akcije, odnosno, zaustavljanje brodova dok se to ne riješi.”

Državni tajnik Ministarstva mora Josip Bilaver također komentira pregovore oko Nacionalnog kolektivnog ugovora.

”Prije nekoliko mjeseci imali smo veliki sastanak i apelirali smo na svih jer je svima u interesu da se postigne dogovor kojim će biti zadovoljni i brodari i sindikati odnosno svi pomorci. Mi kao država ne sudjelujemo direktno u tom procesu jer to i nije naša zadaća ali svakako podupiremo putem  Jadrolinije i ostalih brodara koji su u državnom vlasništvu. Dajemo potporu da se taj dogovor što prije postigne.”

Cijelu emisiju možete poslušati >>ovdje<<

POČINJE TRANSPORT SEGMENATA IZ BRODOSPLITA ZA VIJADUKT PRAPRATNO

0

Iz Brodosplita je krenuo transport velikih segmenata izgrađenih za vijadukt Prapratno.

Brodosplit je ugovorio izradu čelične konstrukcije za most Ston i vijadukt Prapratno na trasi pristupne ceste za Pelješki most. Također je ugovoren i transport do gradilišta, te montaža i antikorozivna zaštita. Radi se o ukupno 2580 tona čelične konstrukcije, a na tom poslu je angažirano 200 radnika.

Vijadukt ‘Prapratno’ dugačak je 215 metara, ima pet raspona, od kojih najveći ima 80 metara. Cijeli raspon sastoji se od pet segmenata koji su izgrađeni u velikim kondicioniranim halama i bit će transportiran morskim putem, čime je kvaliteta i dugotrajnost takve konstrukcije znatno veća nego kod izrada od više manjih segmenata. Jedan segment je dužine 41 metar i težine 107,50 tona, a drugi je dužine 37,16 metara i težine 85,15 tona.

S obzirom na znanje, iskustvo i opremu kojima raspolaže, radi se o relativno jednostavnom projektu za Brodosplit.

Iz splitskog škvera trajektom ‘Krk’ segmenti vijadukta će biti dopremljeni u Prapratno, zatim će od pristaništa do mjesta ugradnje biti prevezeni samohodnim modularnim transporterima velike nosivosti SPMT-ovima. Nakon što budu dopremljeni segmenti će biti ugrađivani metodom navlačenja posebnim hidrauličkim sustavom.

Brodosplit se već dokazao na sličnim poslovima poput izgradnje komponenti mosta na koridoru Vc kod Osijeka, ali i izgradnji Čiovskog mosta za kojega suo sagradili, isporučili i montirali rasponsku konstrukciju u rekordnom roku. Projektom mosta Ston i vijadukta Prapratno Brodosplit nastavlja svoje pozicioniranje u tržišnoj niši velikih željeznih konstrukcija.

Neven Melvan: Hrvatska se prema pomorcima pokazala sposobnijom i humanijom od razvijenih zemalja

0
Foto: Pomorac.hr

”Znam da je vrlo popularno pljuvati po hrvatskoj administraciji i ministarstvima, ali mi smo tijekom najteže krize imali sugovornike koji su se trudili pomoći i koji su se trudili riješiti problem. Sjetimo se repatrijacije s cruising brodova u Dubrovniku kada su Italija, Francuska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo doslovce odbili prihvatiti svoje pomorce – svoje građane.” – Neven Melvan, glavni tajnik SPH za Novi List

– Poremećaj ritma ukrcaja i iskrcaja te nemogućnost dolaska na brod, odnosno povratka kući, bio je problem broj jedan u 2020. godini. U dosta slučajeva pomorci su doslovno bili zarobljeni bez mogućnosti povratka i duže od godinu dana. To je posljedično kreiralo niz dodatnih problema za pomorce. Nesigurnost primanja, administrativni problemi, odnos s kompanijama, strah i nerazumijevanje raznih državnih administracija je do srži potreslo svjetsku brodarsku industriju i one najizloženije – pomorce. Tretman pomoraca u nekim svjetskim lukama je bio ispod svake razine. Uobičajeno je da velike svjetske tragedije i problemi pobude ono najbolje u državama, ljudima i administraciji. Svijet nam je dokazao suprotno. Samoizolacija, zatvaranje i sebičnost je isplivala u punom sjaju pri pretužnom tretmanu pomoraca.

Koji su segmenti pomorstva bili najpogođeniji, gdje je najviše ljudi ostalo bez posla ili su im smanjena primanja? Jesu li to cruiseri, off shore ili nešto treće?

– Cruising industrija je skoro u potpunosti kolabirala. Sreća u nesreći da je u tu granu pomorstva investirana ogromna količina svjetskog kapitala te si jednostavno nisu mogli, niti smjeli, priuštiti bankrot. Pomorci se pomalo vraćaju na cruising brodove pa se nadamo da će se uskoro stabilizirati sve velike svjetske cruising kompanije. Kabotaže u svim zemljama, pa tako i Hrvatskoj su također pretrpjele velike gubitke. Ostali segmenti nisu bili pogođeni u toj mjeri, a neki su dodatno zaradili u ovoj situaciji.

Poseban problem dugo su vremena bile smjene posada na brodovima pa je tako bilo slučajeva da su neki naši pomorci na brodovima ostajali i po više od deset mjeseci, dok istodobno, oni koji su bili kod kuće, nisu mogli na ukrcaj. Je li taj problem sada riješen?

– Recimo da je stanje mnogo bolje nego je to bilo u proljeće i ljeto 2020. godine kada su pojedini pomorci bili zarobljeni, ali još uvijek nije kao u vrijeme prije COVID-krize. Teško je kazati kome je bilo teže: onima koji su ostali zarobljeni na brodu bez mogućnosti povratka ili onima koji su ostali zarobljeni kod kuće bez mogućnosti da zarade svoje plaće. Ne zaboravimo da je većina pomoraca plaćena samo kada su ukrcani. Pojedine kompanije pokušavaju produžiti ugovore pomorcima, tobože, radi COVID-krize. Ne smatramo da je to korektno i potrebno sada kada su se mogućnosti prijevoza pomoraca stabilizirale. Nedopustivo je da se u takvoj situaciji traži mogućnost za ekstra profit pod geslom »otežanih smjena«.

Cijeli intervju možete pročitati >>ovdje<<

VIDEO: Ane, žena pomorca (1980., Živko Nikolić)

0
Foto: videoscreenshot

”Ane je priča o ženi koja čeka svog pomorca, a kad se on vrati ona ga ”i dalje čeka”. Živko Nikolić (1941-2001)

Neki od razloga zašto Pomorcima trebamo biti zahvalni

0
Foto: Splash247

Diljem svijeta u posljednjih nekoliko tisuća godina ljudi robu šalju morskim putem. Od odjeće do hrane danas je gotovo sve dostavljeno brodom.  

Međutim, koliko god da je industrija ključna za svijet, jednako je tako važan posao hrabrih pomoraca koji se bave jednim od najtežih poslova na svijetu manevrirajući masivnim brodovima kroz uzburkana mora i opasna područja. Da ih nema globalna trgovina bi se zaustavila, ljudima bi bile uskraćene osnovne potrepštine, a neki bi čak i teško preživjeli.

Neki od razloga zašto pomorcima trebamo biti zahvalni:

1. Pomorci vode globalnu ekonomiju

U svijetu se danas 90% hrane, goriva, sirovina i dobara dostavlja morem i brodovima kojima upravljaju i koje održavaju vješti pomorci. Što bi se dogodilo sa svijetom da brodovi i pomorci ne rade? Suvišno je napomenuti da bi ljudi bili uskraćeni za osnovne potrepštine. Zahvaljujući pomorcima, trgovina i dalje napreduje, a moguće je kupovati stvari iz omiljenih trgovina. Iako to možda nije vidljivo izvana, posao pomoraca je neophodan te je krajnje vrijeme da dobiju poštovanje i važnost koju zaslužuju.

2. Pomorci žrtvuju vlastiti društveni život

Jedna od najvećih žrtvi s kojom se susreću pomorci zasigurno je odvojenost od obitelji. Propuštanje rođendana, obiteljskih događanja ili vjenčanja, cijena je koju moraju platiti da bi teret stigao na vrijeme. Postoje pomorci koji su propustili svaku rođendansku proslavu svoje djece i koji nisu mogli prisustvovati sahrani voljenih osoba. Odluka koju su donijeli je teška, ali patnja kroz koju prolaze ih ne sprječava u izvršavanju svojih obaveza. Čak i pod cijenu vlastite sreće.

3. Pomorci riskiraju vlastite živote u piratskim i ratnim zonama

Više od 100 000 pomoraca putuje ili planira ići kroz opasna piratska područja. Već je nekoliko brodova oteto i mnogi pomorci su postali taoci piratima koji ih muče, zlostavljaju i drže u očajnim uvjetima. Ni danas situacija nije ništa bolja, brodovi se i dalje otimaju, a pomorci postaju taoci. Usprkos svim rizicima i strahovima, pomorci i dalje u opasnim područjima obavljaju svoje dužnosti. ”Piratske zone” pokrivaju jedan od najvažnijih pomorskih puteva za trgovinu hranom, sirovinama i proizvedenom robom. Gotovo polovica svjetske opskrbe ulja prolazi kroz ova područja zahvaćena piratima.

4. Pomorci se bore s najvećim neverama i najnemirnijim morima

Prijevoz tereta iz jedne luke u drugu često uključuje velike oluje i uzburkano more. Unatoč najnovijim tehnološkim naprecima, pomorci su prepušteni na milost i nemilost prirode. Uz sve što ih može zadesiti, moraju dostaviti teret na dogovoreno mjesto u pravo vrijeme. Svake godine nekoliko brodova potone zbog oluja i lošeg vremena, ali to ne obeshrabruje pomorca- on je stvoren za takve uvjete. Dok ljudi na kopnu rade u ugodnim uredima s luksuznim sadržajima, ljudi na moru rade u teškim uvjetima kako bi osigurali da tvrtke diljem svijeta nastave sa svojim radom.

5. Pomorci se suočavaju s opasnim zdravstvenim problemima

Pomorci su skloni određenim bolestima zbog prirode posla i neprestanog putovanja na nova mjesta. Osim fizičkih ozljeda uzrokovanih nesrećama, pomorci se također suočavaju sa psihičkim problemima kao što su nostalgija za domom, usamljenost i umor. Nadalje, ako se nešto dogodi na brodu, pomorci u većini slučajeva sami moraju pronaći rješenje jer se nemaju kome obratiti niti zatražiti dodatnu medicinsku pomoć. Što biste vi napravili da slomite kosti dok ste na poslu, a niste u mogućnosti otići u bolnicu već morate nastaviti raditi? Pa, pomorci obavljaju neke od najopasnijih poslova bez doktora u blizini.

6. Pomorci slijede najstrože propise i zakone

Osim brige za vlastitu sigurnost, pomorci moraju poštovati pravila za zaštitu okoliša i brodova. Svaka zemlja ima svoje propise i pravila koja mogu iskoristiti protiv pomoraca. U većini slučajeva to se radi u svrhu rješavanja političkih pitanja ili podizanja poreza.  Proteklih nekoliko godina, pomorci su postali žrtve zemalja koje se očajnički žele dokazati drugim zemljama te ih na taj način loše tretiraju. Pomorci rade na vlastitu odgovornost dok dostavljaju teret te nemaju luksuz odvjetnika na raspolaganju.

7. Pomorci neprestano rade

Iako pomorci plove do egzotičnih mjesta na svijetu i obilaze najbolje gradove kao što su New York, Hong Kong, Tokyo itd, većina pomoraca ih ”obilazi” iz strojarnice ili s palube. Danas pomorci više nemaju privilegiju produženog boravka u lukama jer se brod ukrcava i iskrcava u 24 sata, a sam boravak u luci uključuje dodatni rad od 18 sati u komadu. Zbog sve većih prijetnji terorista, većina zemalja pomorcima zabranjuje napuštanje broda. Unatoč svemu, pomorci u takvim okolnostima i dalje vrijedno rade.

8. Pomorci rade, ali bez osnovnih prava

Mnoge brodarske kompanije u ugovorima nemaju odgovarajuće osiguranje za pomorce, a pomorci iz određenih zemalja (pogotovo azijskih) nemaju ni pristojnu medicinsku skrb na moru, a ni na kopnu. U prošlosti su se događale situacije u kojima su pomorci morali doslovno moliti da dobiju naknadu troškova i liječenje zbog ozljeda na brodu. Iako su pomorci svjesni da zaslužuju osnovna prava, a i mnogo više, i dalje izvršavaju svoje dužnosti.

9. Pomorci borave u lošim kabinama i nemaju uvijek mogućnost komuniciranja s najmilijima

Pomorci često moraju pričekati uplovljavanje u luku kako bi mogli komunicirati sa svojom obitelji i prijateljima, a ni to nije garancija da će uspjeti. S druge strane, mnogi pomorci borave u lošim kabinama koje su prljave ili pune plijesni. Mnogi se žale i na lošu kvalitetu i nedovoljnu količinu hrane. Za one koji su na dugim plovidbama, to često uključuje  trulo voće te ustajalo meso. Iako su se propisi za kvalitetu hrane i životnih uvjeta poboljšali, brojni su slučajevi kad pomorci nemaju pristojan obrok.

10. Pomorci su izloženi kriminalizaciji

Pomorci pripadaju najzlostavljanijoj grupi radnika na svijetu. Suočavaju se s iskorištavanjem, zlostavljanjem i korupcijom. U težim financijskim situacijama, mnoge kompanije pomorce kriminaliziraju, napuštaju u lukama ili ih ne isplaćuju. Neki od njih se nađu u lukama bez sredstava za povratak kući. U pomorskim nesrećama, pogotovo onim koje uključuju zagađenje, pomorci su ranjiva skupina zbog nepravednih osuda i očekivanja lokalnog stanovništva i vlade.

Pomorce se često doživljava kao bezbrižne i sretne ljude, ali iza njihovih osmijeha krije se puno toga. Vjerojatno su jedni od rijetkih koji shvaćaju i cijene pravu vrijednost obitelji i posla. Zbog svih poteškoća s kojima se suočavaju, vrlo dobro znaju kako maksimalno iskoristiti svoje slobodno vrijeme s najmilijima. Hrabro nastavljaju izvršavati svoje dužnosti čak i kad ih svijet, vlada ili kompanije ignoriraju.

Pomorci, hvala Vam!

Crtica iz života prosječnog pomorca (onima koji ostaju) – Aron Baretić-ABe

0
Foto: Aron Baretić-ABe

Iz knjige u nastajanju “43° na lijevo”

Lokacija: Vojak, Rijeka

Vrijeme: 1996. godina

Ime broda: „Rodenbek“

Iako se radnja ove anegdote odvijala dok sam ja bio na „Rodenbeku“ i poslije mog iskrcaja s njega, nije inače ničim drugim vezana za dotični brod. Naš stariji sin, koji trenutno odrađuje prvi dio svoje kadeture na istoj kompaniji gdje ja navigan preko osam godina kao Zapovjednik, u to vrijeme je imao oko dvije godine. Što ga nije nimalo spriječavalo da bude hiper aktivan, brbljav i dešpetljiv, dokle god je imao snage gledati. Samo o njegovim spačkama bi se dalo napisati odužu priču, ali to možda jednom drugom zgodom.Kako smo u to vrijeme stanovali kod mojih roditelja, koji su oboje bili u mirovini a nisu s nama već poduži broj godina, tako je i sin provodio podosta vremena s nonom i nonićem.

Pošto je dnevni dio stana okrenut prema riječkoj luci i sidrištu tako je mali znao stajati na balkonu, ručicama se držeći za metalnu ogradu, gledajući brodove i slažući tko zna kakve sve priče u svojoj glavici. Jednom zgodom, a kasnije se to ponavljalo učestalo, stajao je tako s nonom uz njega kad je prstom pokazao na brodove i svojim dječjim rječnikom počeo objašnjavati svojoj noni. -Nona, tata. – Da, tata tvoj je na brodu. To ili nešto slično mu je nona odgovorila kad je počeo vikati iz sveg glasa.- Taaaaaaaaaaataaaaaaaaaaaaaaaaa điiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiidooooooooooooooo.

Do dana današnjeg ostala je misterija otkud njemu ta riječi „đido“ jer ju doma nije sigurno čuo, a nije išao niti u vrtić tako mali.Isto tako je bilo komično kad bi ga netko upitao gdje je tata, on bi sav ozaren to detaljno objasnio. – Tata dgdg vžžžžžžžžžžž bjod. Što je značilo da je tata otišao autom pa avionom na brod.

Tako je vrijeme prolazilo, ja sam se iskrcao s „Rodenbeka“ i vratio domu svome. Nakon neodređenog broja dana me uzeo za ruku i poveo na balkon, stao je sav važan, uhvatio se jednom ručicom za ogradu a drugom je pokazao na usidrene brodove.

– Tata. – Da, sine, tata radi na brodu.

Samo da bi ponovo pokazao na brodove i ponovio. – Tata.

Pa pokazao na mene, sav sretan kako on to sve razumije. Da bi u slijedećem trenutku, držeći se s obje ručice za ogradu, povikao koliko je glasnije mogao. – Taaaaaaaaaaataaaaaaaaaaaaaaaaa điiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiidooooooooooooooo.

Uzaludni su bili moji pokušaji da mu objasnim da stojim pored njega a na tim brodovima su nečiji drugi tate.

Rotterdam (Nizozemska), 19. VII. 2020.

Aron Baretić-ABe

Goste kroz šibenski kanal uveo dupin

0
Foto: La Belle de l'Adriatique /screenshot Marine Traffic

Gosti koji su jučer posjetili Šibenik na mini kruzeru La Belle d’Adriatique teško da su mogli zamisliti ljepši ulazak u grad – kroz kanal sv. Ante uveo ih je dupin, skačući pod provom broda, piše ŠibenikIN.

Brod La Belle d’Adriatique plovi pod belgijskom zastavom i prima 197 putnika koje je danas iz Korčule dovezao u Šibenik. Oni će razgledavati Šibenik i okolicu te u večernjim satima isploviti iz grada, doznajemo iz Lučke uprave.

Uz taj brod, u Šibenik je danas uplovio i Le Lyrial, francuski brod koji je doveo također oko 200 gostiju koji će dan provesti u gradu, prije nego se u poslijepodnevnim satima autobusima upute prema Splitu.

Video dupina snimila je i objavila na svom Facebook profilu šibenska profesorica Ivana Guberina koja se u pravo vrijeme s mobitelom u ruci našla na pravom mjestu. Pogledajte video:

Turbinia – najbrži brod na svijetu (1897.)

0
Foto: Turbinia/Youtubescreenshot

Dana 26. lipnja 1897. predstavljen je širokoj javnosti brod Turbinia, prvi parobrod na svijetu s pogonom na parnu turbinu. Naime, raniji parobrodi koristili su za pogon isključivo parne strojeve, a nova parna turbina omogućavala je manju masu pogonskog sklopa, manje vibracije i lakše održavanje., piše Povijest.hr

Turbinia je u trenutku svog predstavljanja vjerojatno bila najbrži brod na svijetu. Mogla je navodno postići brzinu od gotovo 64 kilometra na sat, a imala je istisninu od oko 44 i pol tone. Turbinia je imala čak devet propelera, postavljenih po tri na svakoj od triju osovina.

Maksimalna snaga parne turbine iznosila je oko 2.100 konjskih snaga. Turbinia je bila eksperimentalni brod, no pokazala se vrlo upečatljivom. Dapače, Britanska je mornarica nekoliko godina kasnije odlučila da će svi njeni budući brodovi biti pokretani parnim turbinama.

Kakva je budućnost hrvatske brodogradnje?

0
Foto: Sergej Drechsler/Novi List

Zabrana za nove potpore za restrukturiranje brodogradilištima 2023. godine prestaje vrijediti. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila zadnju tranšu državnih potpora splitskim, trogirskim i riječkim navozima, a jedan od ključnih uvjeta bio je da »brodogradilišta ne mogu primati nove potpore za sanaciju i restrukturiranje prije isteka razdoblja od najmanje deset godina od dana potpisivanja ugovora o privatizaciji«, piše Novi List

Prije nešto više od tri godine za splitsko, trogirsko i riječko brodogradilište deklariralo se da su uspješno zaključili svoje petogodišnje programe restrukturiranja. Postizanje dugoročne održivosti u poslovanju bio je primarni cilj i glavna agenda s kojom se ušlo u ovu priču tešku blizu 15 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosio na pokrivanje dotadašnjih gubitaka i kreditnih obveza pokrivenih državnim jamstvima dok se s ukupno 2,7 milijardi kuna izravno iz državnog proračuna dotiralo brodogradilišta tijekom pet godina restrukturiranja.

Realnost je, međutim, odmah to demantirala jer je već ujesen 2018. godine postalo jasno da je Uljanik grupa, u čijem je sastavu poslovao riječki »3. maj«, pred financijskim kolapsom, što je državni proračun u konačnici koštalo dodatnih više od četiri milijarde kuna na račun protestiranih jamstava za kredite.

U proljeće 2019. godine u postupak predstečajne nagodbe ulazi trogirski škver, a proteklih tjedana eskaliralo je u splitskom škveru, u vlasništvu DIV grupe Tomislava Debeljaka. Zbog dugotrajne blokade, duže od 120 dana, na Trgovačkom sudu u Splitu Fina je podnijela prijedloge za otvaranje stečaja nad devet tvrtki kćeri Brodosplita, u kojima je zaposleno blizu 900 radnika. Na istom je putu još 18 drugih tvrtki povezanih s Brodosplitom, čiji su računi u također blokirani.

Cijeli članak pročitajte >>ovdje<<