Odlučili ste zamijeniti vaša stara vrata ili ste uselili u novi stan? Veliki izbor detalja i pregršt funkcionalnosti stavlja pred kupca izazov odabira pravog modela za potrebe. U nastavku donosimo 4 osnovna elementa koje je potrebno vrednovati prilikom kupovine sobnih vrata.
1. Jesu li sva vrata ista?
Sobna vrata prvenstveno se razlikuju po vanjskom izgledu. Međutim, ovdje ne pričamo o boji vrata jer danas je tehnologija toliko uznapredovala da možete imati uvjerljive imitacije drva po izuzetno povoljnim cijenama. Ono što razlikujemo je model vratnog krila – vratno krilo poravnano s okvirom i klasična verzija s preklopom. Ovdje nema pravila koji model odabrati, jednostavno ćete birati onaj koji vam se više sviđa. Imajte na umu kako je model s preklopom povoljniji od onog s poravnatim vratnim krilo, koje je opremljeno posebnim skrivenim pantima i eventualno magnetnom bravom za ljepši izgled okvira.
Foto: Hormann
2. Ispuna sobnih vrata
Drugi korak do pravog odabira je pametno odabrati ispunu vratnog krila, najvažniju stavku koja osigurava stabilnost, tiho kretanje i zvučnu izolaciju prostora. Postoje dvije najčešće korištene ispune sobnih vrata – cjevasta iverica i kartonsko saće. Ispuna od saćastog kartona konstruirana je kao pčelinje saće osiguravajući veliku stabilnost plohe i vrlo lagano vratno krilo. Premda cijenom izuzetno povoljna opcija, veliki nedostatak ovakve ispune je zvučna izolacija, koja je u stanovima manjih i srednjih kvadratura veoma važna.
Vratno krilo izrađeno od cjevaste iverice iznimno je robusno i stabilno te omogućava odličnu zvučnu izolaciju. Sasvim dovoljno da kroz zatvorena vrata ne čujemo rad sušilice i mašine za rublje u istovremenom radu. To je nešto o čemu je potrebno razmišljati želimo li neometano spavati ili gledati televiziju. Upravo zbog čvrste i kompaktne ispune koja ne propušta zvuk sobna vrata od cjevaste iverice idealna su i kao unutrašnja ulazna vrata u kući s apartmanima, čime možete uštedjeti na razlici u cijeni od klasičnih ulaznih vrata. Na njih je također moguće ugraditi i nadvratnu pumpu, dok to na modelu s kartonskim saćem nije preporučljivo.
Foto: Hormann
3. Završna obrada – zašto je važna?
Završna obrada je sloj kojim se zatvara ispuna sobnih vrata. Postoji nekoliko vrsta završnih obrada – lak, furnir, laminat ili CPL, te specijalne površine poput Duradecora ili HPL-a.
Furnir je proizvod dobiven preradom prirodnog drva, izrađuje se u obliku tankih, finih listova koji se utiskuju u krilo vrata. Ova površina je najprirodnija i najljepša, ali i zbog tehnologije proizvodnje i sirovine – najskuplja. Lakirana površina omogućit će vam veliku slobodu kreativnog izražavanja kroz različite nijanse prekrasnih, sjajnih boja uz veliku stabilnost i postojanost.
Laminati su razvojem tehnologije, dostupnošću i raznolikošću dizajna u velikom broju zamijenili furnir i lak, međutim i ovdje postoje značajne razlike. Kontinuirano prešani laminat (CPL) i visokotlačno prešani laminat (HPL) spadaju u porodicu laminata. Ovdje im se pridružuje bojom stabilna i antistatička površina Duradecor proizvođača Hörmann, tehničkim karakteristikama vrlo bliska HPL-u.
Zanimljivo je kako Duracedor površina jedina vjerno dočarava pravi furnir, zahvaljujući tvorničkom utiskivanju drvenog uzorka na laminatnu plohu. Možemo birati između nekoliko prekrasnih boja, imitacije prirodnog drva te vrlo zanimljive poprečne godove koji su u pravom furniru izuzetno skupe opcije. Razlika se ne primjećuje golim okom ni osjetom prstima. Cijenom je izuzetno povoljna, te certificirana kao čak 48% izdržljivija od CPL-a.
Foto: Hormann
4. Koji dovratnik odabrati?
Okvir na koji se ugrađuje vratno krilo može uvelike utjecati na ukupni dojam vaših vrata. Postoji nekoliko vrsta dovratnika, od klasičnih kutnih kakve smo navikli gledati u starogradnji do modernih skrivenih okvira koji prostoru daju dojam prozračnosti i bezvremenske elegancije.
Ipak, najčešće se bira masivan i stabilan drveni dovratnik koji potpuno obuhvaća zid na koji se vrata ugrađuju. Ovdje obratite pozornost na pante na kojima visi vratno krilo. Najbolje je birati trodijelni trodimenzionalni pant kod vrata s preklopom te skriveni trodimenzionalni pant kod vrata s poravnatim vratnim krilom. Možete se i poigrati s opcijama i odabrati dovratnik u drugoj boji.
Snimka je nastala jučer ujutro te prikazuje ispuštanje velike količine fekalija u čisto svijetloplavo more nedaleko od gradske plaže; javlja Index.hr
Po svemu sudeći, fekalije se u more ispuštaju neposredno uz mol, na mjestu gdje je nekad dolazio trajekt.
Čitatelj Index-a poslao je snimku izjavivši da fekalije u moru stvaraju nesnosan smrad. – “Obzirom da je gradska plaža smještena u zaljevu, čim puhne bura ili maestral, koji popodne tu često puše, fekalije idu ravno na plažu.”
Dana 3. lipnja 1969. australski nosač zrakoplova HMAS Melbourne prepolovio je američki razarač USS Frank E. Evans. Radilo se o pravoj pomorskoj katastrofi jer su tom prilikom smrtno stradala čak 74 člana posade spomenutog razarača. Nesreća se dogodila tijekom pomorske vježbe država članica SEATO-a (South East Asia Treaty Organization tj. Organizacije saveza Jugoistočne Azije); piše Povijest hr.
Australski brod HMAS Melbourne bio je laki nosač zrakoplova iz klase Majestic, dužine oko 214 metara i najveće istisnine do otprilike 20.000 tona. Američki razarač USS Frank E. Evans bio je dug oko 115 metara, a istiskivao je maksimalno oko 3.200 tona. Nesreća se dogodila u Južnokineskom moru, oko 330 kilometara jugoistočno od obala Vijetnama, i to u ranim satima prije izlaska sunca. Zbog nepostojanja danjeg svjetla radilo se zapravo o noćnim uvjetima, bez izravne međusobne vidljivosti brodova.
Razarač je pri promjeni položaja došao nosaču zrakoplova pod pramac pa je pri sudaru doslovno prepolovljen na dva dijela. Pramčani dio razarača ubrzo je potonuo, a sa sobom je u smrt poveo znatan broj članova posade zatvorenih u unutrašnjosti. Krmeni je dio razarača ostao plutati i kasnije je odvučen u luku.Poginule su 74 osobe s razarača, od ukupno 273, dok na nosaču zrakoplova nije poginuo nitko (taj je brod pretrpio samo oštećenje pramca, koje je kasnije popravljeno).
Neobična je činjenica da je otprilike pet godina ranije nosač HMAS Melbourne pokraj australske obale prepolovio još jedan razarač, HMAS Voyager. Pri toj su ranijoj nesreći smrtno stradale 82 osobe.
Skupina ribara iz Jemena, jedne od najsiromašnijih arapskih zemalja, u Adenskom zaljevu pronašla je nešto što im je promijenilo živote.
Naišli su na truplo kita ulješure, a kad su mu pogledali u želudac, u njemu su pronašli veliki komad sluzave tvari poznate pod nazivom siva ambra, javlja Index.hr
Budući da je siva ambra vrlo rijetka, postiže i visoku cijenu, pa su tako, navodi BBC, siromašni ribari pronašli komad vrijedan oko 1,5 milijuna dolara.
Sivu ambru proizvode kitovi ulješure kad im žučni kanali u probavnom traktu stvaraju izlučevine kako bi olakšali prolaz velikim ili oštrim predmetima. Kitovi zatim povraćaju sluz koja se stvrdne i u grumenima pluta na površini mora.
Najviše se koristi u parfemskoj industriji zbog sposobnosti da produljuje trajanje mirisa.
Uz istočnu obalu Istre, gdje je 1918. potonuo je veliki talijanski razarač “Cesare Rossarol”. Pripadao je seriji brodova koje su Talijani zvali “esploratore” ili istraživač, predvodnik. Uloga mu je bila predvoditi flotu manjih brodova i snažnim torpednim djelovanjem razbiti protivničku flotilu; piše HRTRadioRijeka
Bio je dugačak 85 metara, a posada je brojila 109 članova. Zanimljivo je da je “Cesare” potonuo petnaestak dana nakon svršetka rata, kada su, nakon kapitulacije Austrougarske, Talijani požurili zauzeti sve austrijske luke, poput Trsta, Pule i Rijeke. Tako je naš razarač, koji je predvodio flotu negdje u visini Ližnjana, nakon samo sat vremena plovidbe naletio na minu koja ga je prepolovila.
Prova se prevrnula i ostala na dnu, dok je krmeni dio potonuo uspravno i do njega se može ako ste obučeni ronilac. Da ironija bude veća, čini se da je stradao od talijanske mine postavljene za vrijeme rata.
Tragedija je bila jedna od najvećih u Prvome svjetskom ratu: poginulo je 98 mornara, pa su Talijani u blizini potonuća podigli spomenik s pločom na kojoj su upisana imena stradalih.
Inače, krma leži na pedesetak metara i krije mnoga iznenađenja – očuvano je predivno kormilo, daljinomjer i veliki top te nekoliko mitraljeza. Može se prodrijeti i u unutrašnjost, i tamo vidjeti posložene puške, nešto posuđa i dugih predmeta koji podsjećaju na svakodnevni život.
Čudesno je kako ti morski sisavci donose radost! Svakoga puta kada dupin iskoči u igri iz mora – jedno se dijete očarano zamisli nad veseljem koja počiva među valovima.
Ovoga se puta cijela skupina ovih morskih čarobnjaka izabrala akvatorij splitskih Ovčica za svoje igralište.
Iskakali su.
Okretali se.
Bacali se u zrak.
Razbijali površinu mora.
Bućkali se.
A Splićani su uživali.
Imaju te neke životne slike koje obaraju s nogu – majka koja iznosi veseli paketić svojeg novorođenčeta iz rodišta, dijete sa školskom torbom na ramenima dok šutira kamenje po cesti, baka i djed koji se drže za ruke dok šetaju, ukradeni poljupci na plaži, sunce koje uranja u more i – ples dupina među valovima.
Uživajte i ovako, “online”, a čim stignete spustite se do plaže. Gula je.
Zbog krive procjene udaljenosti, na Tajvanu je tijekom uplovljavanja došlo do sudara dva kontejneraša. Tijekom lančane reakcije prevrnula se velika dizalica za kontejneraše u luci, dok su druga dizalica i kontejner oštećeni. Prema službenim informacijama, jedan dizaličar prevezen je u bolnicu dok je drugu dvojicu trebalo izvući iz olupina.; piše The Maritime Executive
Nesreća se dogodila 3.lipnja dok se kontejneraš OOCL Durban približavao luci. Brod, standardnog kapaciteta 8 476 TEU, bio je prazan vraćajući se u luku na vez 66, dok su na vezu 70 trajali radovi na YM Constancy.
Iz lučke uprave Kaohsiung-a izvijestili su da kontejneraš OOCL dolazio preblizu te su to neprestano pokušavali signalizirati, međutim s broda nisu dobili povratnu informaciju.
OOCL Durban bočno je udario usidrenog kontejneraša, pokrećući lančanu reakciju, a na snimci je također vidljivo kako radnici trče dok kontejneraš udara u brod i dizalicu. Izvijestili su da je sudar oštetio i drugu dizalicu te između 30 i 50 drugih kontejneraša.
Jedan dizaličar prevezen je u bolnicu zbog provjere unutarnjih ozljeda dok su drugu dvojicu sat vremena izvlačili iz olupina.
Nešto kasnije, OOCL Durban pristao je na vez koji mu je bio dodijeljen. Trenutačno nema većih oštećenja, a istraga je i dalje u tijeku. Radovi na kontejnerašu su obustavljeni, a šteta na dvije dizalice procjenjuje se na 10 milijuna dolara.
More – ta kratka riječ od četiri slova puno je više od plavetnila vidljivog svakome oku. More je izazov, more je sloboda, more je hrana, more je zdravlje i, u konačnici, more je, svakako, ljubav.
Najbolje to znaju oni koji su uz more odrasli, a jedan od takvih je i gospodin Ante Rešetar, čovjek koji je sve, samo ne običan, koji je širokog srca, a ipak tako skroman. On je glavni i odgovorni za LUDO MORE, popularnu Facebook, Instagram i YouTube stranicu.
Na Ludom moru se može pronaći sve o čemu mnogi maštaju i za što većina onih koji žive uz obalu i diše, a to je pregršt mora, ribe i zabave koja na koncu daje jedan neopisiv osjećaj pripadnosti onome što vuče, hrani, liječi i što se voli – moru.
Gospodin Ante Rešetar je za portal Pomorac.hr odgovorio na deset pitanja, ali ne samo formalno. S ljubavlju u glasu, sa radošću u očima i sa snažnom gestikulacijom jer, kako kaže, more je njegova velika ljubav i strast.
Ante more pamti još od malih nogu, tu je stasao, tu živi, tu radi i tu se sjeća. Sjećanja su nešto neprocjenjivo za svakoga čovjeka, pa tako i za ovog velikog ljubitelja mora, dobre hrane, ali i ljudi. Ante sve ovo ne radi zbog sebe, on pomaže i starim i novopečenim ribolovcima, a najveća mu je radost, kaže, kad vidi da je neko dijete krenulo u ribolov upravo zbog Ludoga mora. Ante Rešetar je ujedinio i mlado i staro, i žene i muškarce, i one sa obale i one sa kontinenta.
Svi oni, baš kao i naš glavni akter ove priče, obožavaju more i zahvalni su administratoru Ludoga mora koji im daje savjete i prenosi dašak mora čak i kada oni nisu u mogućnosti otići do istog. Kako je sve krenulo, kako trenutno napreduje i u kojem pravcu ide, kazao je Ante u svojim odgovorima.
1. Kada ste prvi put zabacili udicu, je li, zapravo, more ulovilo Vas?
Moji prvi ribolovni koraci, kojih se jasno sjećam, su počeli s pokojnim đedom Pekom na konavoskim stijenama. Još kao dijete devedesetih me vodio bacati tunje s kraja na noćne predatore – murine, grujeve i tabinje. Moglo bi se reći da sam se od malena naučio na ribolovne (ne)uspjehe. Đedo se cijeli život bavio poljoprivredom ali je bio usko vezan za more, pogotovo za svoje društvo s kojim je svako ljeto provodio i više od mjesec dana spavajući, ili kako bi mi rekli – “logorovajući” na legendarnoj Vapini.
Za sve one koji ne prate Ludo More i naš YouTube kanal, riječ je o špilji tik uz more gdje svako ljeto idemo na logorovanje, odnosno – višednevno kampiranje. Lovimo ribu, kuhamo, družimo se, zabavljamo i naravno, sve snimamo. Napravili smo seriju filmova o Vapini i preporučam svima da pogledaju. Sve u svemu, moglo bi se reći da je more ulovilo mene.
Foto: Ante Rešetar
2. Sjećate li se prvoga ulova, imate li fotografije iz djetinjstva na kojima uživate u onome što činite i danas?
Nažalost nemam fotografije, ali se dobro sjećam svojih prvih ulova. Ono što mi je ostalo urezano u pamćenje su velike ukjate po noći i velikoj mjesečini s ocem te velike ukjate nakon šiloka na surovim konavoskim stijenama. Taj ribolov “U pjeni” mi je fascinantan jer smo lovili sa trstikama, ili kako ih mi zovemo “kalamučama”, od 3-4 metra, a volo, bez olova, po zvizdanu i velikom moru, samo s kruhom.
Lovili smo baš velike ukjate, a nerijetko i lijepog sarka, špica ili fratra. Predivan ribolov. Tu definitivno spadaju i bukve u zalazak sunca koje smo lovili za ješku i naravno, prvi susret s ozloglašenom, ali legendarnom murinom. Sve u svemu, djetinjstvo na konavoskim stijenama je ispunjeno. Nemam fotografije tih prvih ulova i ne mogu vam opisati koliko mi je krivo zbog toga, ali takvo je bilo vrijeme.
3. Je li Vam draži ribolov sa obale ili iz broda? Koliko puta tjedno ste na ribolovu?
Draži mi je ribolov s obale. Usprkos činjenici da su ulovi dosta rjeđi i da je potrebno puno više truda za uloviti ribu, biram ribolov s obale, premda sam i veliki ljubitelj broda. Sve ima svoje prednosti. Moguće da mi je draži ribolov s kraja jer sam se kao dijete naučio skakati po stijenama i prve ulove napravio na postama na koje idem i dan danas. Osim što sam sad malo veći i koristim malo suvremeniju opremu.
Foto: Ante Rešetar
Prije 6-7 godina, prije „Ludo More“ priče, bilo je nezamislivo uloviti polandu ili zubaca s kraja, danas je to normalna stvar, ne zato što se riba promijenila, nego zato što smo mi napredovali. Upoznali smo se s novim tehnikama, opremom i načinom razmišljanja, a ribolov s obale je u nekim segmentima nadmašio ribolov s broda.
Izvrstan primjer je moj prijatelj Ivica Klečak, mnogima poznat kao Primarius, koji iza sebe ima nevjerojatne ulove poput dva orhana od 15 i 16kg, ulovljena na varalicu, s kraja. S takvim ulovima se rijetko tko može pohvaliti.
Foto: Ivica Klečak / Ante Rešetar
4. Kako je počela priča s Ludim Morem, jesu li Vas potakli prijatelji, obitelj, ili ste sami krenuli? Koliko već traje ta digitalna pustolovina i tko Vam pomaže?
Priča s Ludim Morem se, kao i sve druge super priče, dogodila slučajno. Ja sam još i prije Ludog Mora radio kratke ribolovne filmiće, ali za svoju dušu. Sklon sam tehnologiji, volim hranu i glazbu, a more mi je u krvi. Kad se sve to spoji, dobije se Ludo More.
Prijatelji su definitivno bili motivacija za sve to, pogotovo ekipa iz Sierre u Čilipima, legendarnog kafića gdje smo se nalazili i gdje se nalazimo prije i nakon ribolova, a baš tamo je sve počelo. Ova naša digitalna pustolovina traje od 2014. godine i, hvala Bogu, ne staje. Usprkos tomu što sam radim sve filmiće i vodim Facebook, Instagram i YouTube kanal, najveća pomoć mi je Primarius. Štucat će mu se koliko puta ću ga spomenuti.
5. Na Facebook-u Vas prati gotovo 60 000 ljudi, gotovo milijun i pol pregleda na YouTube kanalu. Potaknuli ste mnoge da i oni odu na more, neki čak i prvi put u životu. Prema svemu sudeći, more je Vaša inspiracija. Kako biste ga Vi opisali u pet rečenica?
Brojke su zbilja sjajne i rastu iz dana u dan. Na Facebook stranici imamo i nekoliko filmića s preko 2 000 000 pregleda što je zbilja fascinantno i neopisivo mi je drago zbog toga. Također je lijepo vidjeti da je omjer LIKE-ova i DISLIKE-ova na našem YouTube kanalu – 99.1% u korist like-ova što potvrđuje da radimo nešto dobro. N
Najveće zadovoljstvo od svega mi je vidjeti mlade ljude koji su pronašli sebe u ribolovu zahvaljujući Ludom Moru, a takvih je puno i to mi je dodatna motivacija da u budućnosti budemo još bolji.
Mi se u našim filmićima više posvećujemo ljepotama mora i življenja nego isključivo ribolovu, s čim se mnogi mogu poistovjetiti što je također jedan od razloga zašto nas dosta ljudi prati.
Kako bi opisao more u pet rečenica? Možda ovako – “Nikad ne znam što mi nosi noć, mirna plava, kad bonaca prospe se po luci, koja spava. Tad se pitam da l’ još mjesec spi u njenoj kosi, pa se puštam nekom svome moru da me nosi. Ludo More, Ludo Moje More, kako da te smirim…”
Foto: Ante Rešetar
6. Poznati ste i po svom kulinarskom umijeću. Koliko dugo poslujete sa restoranom Ludo More i kako se rodila ideja „Kantuna“?
Iskreno, ne bi to baš nazvao umijećem, više snalažljivošću. Možda posjedujem neku vještinu procjene što je dobro, a što nije, što ide s čim, što ne ide, a zahvaljujući Ludom Moru i dragim prijateljima koje sam upoznao preko njega brusim znanje iz dana u dan.
Svakako moram spomenuti moje super prijatelje Julijanu i Mata iz OPG-a Brautović s kojim sam napravio prve kulinarske korake i koji su mi dosta pomogli kao i mog super prijatelja – YouTube-a, od kojeg učim i dan danas. Sve su to metode pokušaja, promašaja i pogodaka gdje se pamte samo pogodci, a iz ostalih se izvlače pouke.
Kantun je jedna posebna priča iz koje je nastao Ludo More restoran, a dogodila se 2016. godine u Dubrovniku, za vrijeme Dubrovačkog zimskog festivala. Prijavili smo se za Ludo More kućicu tijekom trajanja festivala, međutim nismo je dobili. Očito naš program na 30 stranica, reference, ekipa, tartar, carpaccio i bruschette nisu bili dovoljno dobri za kobasice i kuhano vino, pa smo sami iznajmili prostor i napravili totalnu pomutnju.
To se pokazalo kao izvrstan potez i sjajna platforma za ovo što danas imamo, a to je Ludo More restoran koji uspješno vodim zajedno sa sestrom Anom koja mi je najveća ljubav i inspiracija i bez nje od ovoga vjerojatno ne bi bilo ništa.
7. Planirate li svoju poduzetničku priču dodatno proširiti? Mnogi to priželjkuju i vide u Vama pravoga stručnjaka za sve ono što Mediteran jest.
Apsolutno! Neću kukati kako nas je korona omela ili usporila. U planu su nevjerojatno dobri projekti o kojima ćemo definitivno imati prilike razgovarati i za koje će te definitivno čuti.
8. Surađujete i sa „Štraca T-Shirt“. Motivi na odjeći i dodacima su uistinu predivni. More je tu postalo inspiracija i za modu, ali puno je i ljubavne tematike na odjeći. Smatrate li da je more ono što povezuje duše, da se uz more najčešće zaljubljuje i da su se upravo na moru dogodile najljepše stvari mnogim parovima?
Tako je. Marina iz Štrace je sjajna, talentirana, pametna i poduzetna cura koja je u Ludom Moru prepoznala idealnog partnera za ovaj super projekt, na čemu joj se i ovim putem zahvaljujem. Napravili smo cijelu kolekciju odjeće sa motivima Ludog Mora koje je Marina ilustrirala i prenijela na majice, dukserice, haljine i torbe.
Cijelu kolekciju možete pogledati i naručiti na www.uvik-kontra.com/ludo-more. Super je gledati kako se priča razvija i kako se nadopunjujemo idejama. Feedback kupaca je sjajan, a majice i dukserice putuju po cijelom svijetu tako da imamo kupce iz Italije, Francuske pa čak i daleke Kanade, a tek smo krenuli.
More ima tu moć, more spaja i povezuje. Meni je more pružilo sve u životu, a na meni i na nama je da mu barem dio vratimo.
Foto: Ante Rešetar
9. U opisu svoje stranice na društvenoj mreži Facebook, naglasili ste i ekologiju. Jesu li ljudi dovoljno svjesni važnosti mora? Činimo li svi zajedno dovoljno da zaštitimo naš dragulj?
Usudio bi se reći da stvari idu na bolje, ali da to nije ni približno dovoljno. Često smo dio različitih akcija čišćenja koje su nažalost samo privremena pomoć moru, dok oni pravi problemi nažalost ostaju aktualni. Smatram da bi svi trebali biti aktivni u lokalnim zajednicama i u tom smjeru educirati mladost koja će sutra biti prava mala eko vojska koja će štititi i paziti ovo plavo blago koje imamo.
Sjajan primjer je moj prijatelj Marjan Žitnik koji ima udrugu Maritimo Recycling i stalno organizira akcije čišćenja plastike na otocima koja će se potom reciklirati i od nje se raditi super stvari na 3D printerima. To su izvrsni primjeri kako problem pretvoriti u prednost i to je jedan od projekata gdje ćemo usko surađivati i projekt kojem se veselimo.
Foto: Ante Rešetar
10. Zaključno, kaže stara izreka da onaj tko je naučio čovjeka pecati, da mu je dao večeru za cijeli život. Vi ste, putem svojih video uradaka, upravo to i napravili. Kao čovjek, izvan čitave popularnosti i udaljeni od svega, kako se osjećate kada ste sami uz more, s mišlju da ste upravo Vi načinili nove ribolovce, nove ljubitelje mediteranske hrane, nove zaljubljenike u Dalmaciju i, u konačnici, stvorili i neke nove ljubavi?
Ponosno! Jedno jutro me dočekala poruka u inbox-u od jednog roditelja s Hvara koji se zahvaljuje Ludom Moru što mu je usmjerilo i zainteresiralo sina u nešto u čemu je on nažalost bio neuspješan, a trudio se. Mislim da to dosta govori, a tih primjera je puno. Ako smo samo jednog mladića usmjerili prema moru i odvratili od ulice, droge, kriminala, ja sam sretan čovjek.
Foto: Ante Rešetar
Iz svega pročitanog možete naslutiti da je LUDO MORE puno više od obične Facebook stranice. Iza Ludog mora kriju se tisuće priča, bezbroj podviga i milijun razloga za ponovni odlazak na more. Ante na kraju naglašava još jednom da sve ovo ne bi bilo moguće bez njegove obitelji, prijatelja i poznanika koji ga motiviraju da bude još predaniji ovoj paleti boja sa stotinu nijansi plave, kistu što se morem zove koji je na platnu Antinog života ostavilo neizbrisiv trag.
Vrijeme prolazi, a ljubav prema moru iz dana u dan sve je veća. Ona se, baš kao što ona poznata fraza kaže – dijeljenjem množi.
Tako i Ante Rešetar, podijelivši svoju ljubav prema moru sa stotinama tisuća ljudi zapravo tu istu raspršio tako da je ona dospjela i mnoga nova srca, čak i ona koja nisu ni slutila da bi se mogla predati moru.
I tako iz jedne kapi mora nikne cijeli ocean dobrih trenutaka, užitaka i zaljubljenosti, pa je ova luda priča o Ludome moru samo još jedan dokaz da treba vjerovati u svoje snove i da nemoguće ne postoji.
Ante nam svojim primjerom pokazuje kako životi pišu najljepše romane i da su u njima najobožavaniji likovi baš oni poput Ante Rešetara, koji idu preko trnja do zvijezda i mijenjaju se isključivo na – bolje.
Indijska obalna straža izvijestila je da je konteJnjeraš X-PRESS PEARL jučer potonuo i dotakao morsko dno nakon što je gotovo dva tjedna gorio na obali Šri Lanke.
”Krma broda je potonula na dubinu od 21 m, a prednji dio polako tone. Stražari su i dalje u pripravnosti kako bi riješili moguću štetu, a Mornarica Šri Lanke i Indijska obalna straža prate okolnosti oko mogućeg izlijevanja nafte”; piše OffshoreEnergy
Prema posljednjim informacijama, nije došlo do izlijevanja nafte s broda koji je u svojim spremnicima nosio otprilike 300 tisuća tona nafte.
Brodski teret predstavlja veliku prijetnju zagađenju okoliša budući da ima 1486 spremnika s 25 tona dušične kiseline te drugih kemikalija i kozmetike.
Kao što je ranije izviješteno, smatra se da je značajan broj paleta s kemikalijama završio u moru uzrokujući veliko oštećenje morskom okolišu. Krhotine i spremnici su se danima čistili na obali potičući na masovne akcije čišćenja.
OSRL je imenovan da reagira na svako moguće izlijevanje nafte, a tehničku podršku će pružati ITOPF. U suradnji s Mornaricom Šri Lanke, OSRL i ITOPF rade na rješavanju problema bilo kakvog izlijevanja nafte i drugih zagađivača.
Trebala je to biti velika preporodna priča splitske brodogradnje: najveći svjetski jedrenjak s križnim jedrima i pet jarbola ugovoren je 2014. godine za 64 milijuna eura s tvrtkom “Star Clippers”, registriranom na Bahamima.
No, raskošni projekt krenuo je naopako i sve je završilo raskidom ugovora pet godina kasnije, pa međunarodnom arbitražom, “Brodosplitovim” porazom, milijunskim odštetama i izvjesnim troškom za hrvatski državni proračun od 12 milijuna eura, budući da je država stajala svojim jamstvima uz taj posao Tomislava Debeljaka, vlasnika splitskog brodogradilišta kojemu je u floti ostao “Flying Clipper”, preimenovan u “Golden Horizon” i koji upravo priprema uputiti na kružna putovanja britanskim obalama.
Iz redakcije Slobodne Dalmacije razgovarali su s Ericom Krafftom, direktorom tvrtke “Star Clippers Cruises”, čiji je otac Mikael Krafft, brodovlasnik švedskog podrijetla i monegaške adrese stanovanja.
Kada je arbitražni sud u Nizozemskoj donio odluku o jedrenjaku i je li ona konačna i obvezujuća za obje strane – “Star Clippers” i “Brodosplit”?
– Arbitražni tribunal donio je konačnu arbitražnu odluku 15. veljače 2021. godine. Odluka je obvezujuća i na nju nema mogućnosti žalbe.
U izuzetnim okolnostima državni sud može poništiti arbitražnu odluku, primjerice ako jedna strana tvrdi da nikada nije pristala na arbitražu. “Brodosplit” je 17. svibnja 2021. godine priložio podnesak kojim najavljuje da će zatražiti od nizozemskog suda poništenje arbitražne odluke.
Prema “Brodosplitovim” stavovima, Tribunal je pogriješio u primjeni odgovarajućeg prava. Mi vjerujemo da je taj potez osuđen na propast. Primijenjeno pravo nikada nije bilo dovedeno u pitanje tijekom arbitraže. Štoviše, naši odvjetnici tvrde, čak i da je Tribunal pogriješio, to ne bi bio razlog za poništenje arbitražne odluke. Samo je pitanje vremena kada će nizozemski sud odbaciti “Brodosplitov” zahtjev za poništenje arbitražne odluke.
Naglašavamo da taj “Brodosplitov” pokušaj ne odgađa provođenje arbitražne odluke. Nizozemski sudovi već su dopustili njezino izvršenje, a na hrvatskom sudu podnesen je prijedlog za priznanje arbitražne odluke.
Kakvu odluku je donio arbitražni sud?
– Naglasio bih relevantne i bitne činjenice: “Star Clippers” i “Brodosplit” sklopili su bili ugovor o gradnji putničkog jedrenjaka, koji smo htjeli nazvati “Flying Clipper”. “Brodosplit” se obvezao dovršiti ga do rujna 2017. godine za fiksnu ugovorenu cijenu.
Početkom 2019. godine, “Star Clippers” izgubio je povjerenje da će “Brodosplit” biti u stanju dovršiti brod. U to vrijeme jedrenjak je bio daleko od gotovog broda, a “Brodosplit” je optuživao našu tvrtku za golemo kašnjenje.
U jednom trenutku, “Brodosplit” nam je zaprijetio odštetnim zahtjevom od sto milijuna eura. To je gotovo dvostruko uvećana cijena broda!
Neutemeljeni zahtjevi, prijetnje, golema kašnjenja, neprofesionalan i agresivan odnos “Brodosplitove” uprave doveo je do potpuno gubitka povjerenja u uspješan završetak ugovorenog projekta.
U ožujku 2019. godine, “Star Clippers” nije vidio druge mogućnosti osim raskida ugovora. To smo i napravili i izjavili raskid, u skladu s ugovorom, a razlog je “Brodosplitova” nemogućnost da na vrijeme dovrši brod.
Kako je “Brodosplit” reagirao na tu najavu?
– Odmah nas je kontaktirao Tomislav Debeljak. Htio se sastati i pronaći mirno rješenje. Pozvali smo ga u Monako, Debeljak se ispričavao i najavio da bi “Brodosplit” mogao isporučiti brod u lipnju 2019. godine. Bio je voljan obvezati se na taj rok uz stroge penale ako novi rokovi budu prekršeni.
Foto: Eric Krafft, direktor tvrtke ‘Star Clippers’ / privatni album / Slobodna Dalmacija
Jeste li pristali?
– Da, postigli smo dogovor i pristali povući izjavu o raskidu ugovora, pod uvjetom da se naš dogovor o isporuci jedrenjaka u lipnju 2019. godine sastavi u pisanom obliku i potpiše. Nismo znali da je u to vrijeme “Brodosplit” bio usred refinanciranja brodograđevnog projekta.
Raskid ugovora dogodio se u vrlo neugodnom trenutku za “Brodosplit” i ugrozio bi proces refinanciranja. “Brodosplit” je kasnije potvrdio da je Debeljak tražio mirno rješenje kako bi osigurao refinanciranje, koje je uskoro i dovršeno.
Idućih tjedana, “Brodosplit” je odbacio sporazum kojim je dogovorena isporuka u lipnju 2019. godine, izabravši eskalaciju: 25. lipnja 2019. poslali su nam svoju izjavu o raskidu ugovora, lažno tvrdeći da je “Star Clippers” prekršio ugovor. U to vrijeme brod je još bio nedovršen. Izjava raskida ugovora dala nam je do znanja da “Brodosplitova” uprava ne teži izgradnji i isporuci brodova za klijente po ugovorenoj cijeni, već da namjerno pokušavaju prisiliti kupce da prihvate jednostrano podizanje ugovorene cijene. Bili smo suočeni s cijelom serijom taktičkih pritisaka.
Možete li navesti neke?
– Naprimjer, “Brodosplit” je blokirao naše bankovne račune u nizozemskoj banci, neistinito tvrdeći da mu “Star Clippers” duguje milijune eura. Pokušali su zaustaviti jedan od naših brodova u Francuskoj, a na kraju – u kolovozu 2019. godine – ponudili su nam dovršiti brod za cijenu gotovo dvostruko višu od ugovorene. Zastrašio nas je takav pritisak i bili smo šokirani koliko neetičnoj i neprofesionalnoj praksi pribjegava “Brodosplitova” uprava.
Što je “Brodosplit” tvrdio tijekom arbitraže?
– Tvrdili su da je naš raskid ugovora iz ožujka 2019. godine bio nezakonit i da je “Star Clippers” prekršio ugovorne obveze. Tražili su da tribunal proglasi kako je “Brodosplitov” raskid ugovora iz lipnja 2019. godine pravovaljan i da arbitri dosude odštetu veću od 57 milijuna eura koju bi “Star Clippers” trebao isplatiti “Brodosplitu”.
Također su tvrdili da su blokada naših bankovnih računa i pokušaj zaustavljanja jednog našeg broda bili zakoniti, ističući kako “Brodosplit” ima svako pravo osigurati namirenje svoje navodne tražbine. No, bilo je jasno da će Tribunal odbiti takve neosnovane zahtjeve.
Jeste li još bili u kontaktu s “Brodosplitom”?
– Pokušavali smo nekoliko puta, želeći postići sporazum, ali “Brodosplit” je odbio sve naše prijedloge…
Pa je morao nastupiti Tribunal?
– Da. Ali Tribunal nije bio impresioniran “Brodosplitovim” taktičkim pritiscima, neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama. Arbitražni sud odbio je sve “Brodosplitove” zahtjeve.
Što su arbitri sve odlučili?
– Tribunal je odlučio da je “Star Clippers” imao pravo raskinuti ugovor u ožujku 2019. godine. Obznanili su da su od ožujka do svibnja 2019. stranke pokušale obnoviti ugovor, ali bez dovoljno dokaza za zaključak da je dogovor bio postignut. “Brodosplitovi” golemi zahtjevi nisu ostavili dojam na Tribunal i sve su ih odbili, kao što smo već rekli. Arbitri nisu našli ni opravdanja za “Brodosplitovo” agresivno ponašanje. Zaključili su da su blokada naših bankovnih računa i pokušaj zaustavljanja jednog našeg broda bili neosnovani i nezakoniti..
Je li “Brodosplit” dužan platiti “Star Clippersu” 13 milijuna eura odštete?
– Više od 13 milijuna eura, što uključuje naknadu troškova koje smo imali tijekom arbitraže. “Brodosplit” se do današnjeg dana odbija suočiti sa sadržajem arbitražne odluke, a kamate se obračunavaju svakodnevno.
Je li točno da “Star Clippers” ima založno pravo na tom jedrenjaku?
– Točno je. A brod se više ne zove “Flying Clipper”. Njime upravlja Debeljakova tvrtka i na tržištu se pojavljuje pod imenom “Golden Horizon”.
Na koji iznos je upisana hipoteka “Star Clippersa” nad jedrenjakom?
– Iznos osigurava našu opremu isporučenu “Brodosplitu”. Uz to, na teret broda uknjižene su i hipoteke u korist VTB banke i Ministarstva financija Republike Hrvatske. Ukupan dug osiguran hipotekama na brodu znatno prelazi njegovu tržišnu vrijednost.
Je li točno da “Brodosplit” ne smije prodati brod bez vašeg odobrenja?
– Ne. “Brodosplit” je već prebacio vlasništvo na kompaniju “Hero Shipping”, registriranu na Maršalovim Otocima. Tom tvrtkom upravljaju Tomislav Debeljak i njegova sestra Vedrana Debeljak.
“Hero Shipping” ne treba naš pristanak za prodaju broda trećoj strani. Bilo kakva prodaja neće utjecati na hipoteke uknjižene na teret “Star Clippersa”, Ministarstva financija Republike Hrvatske i VTB banke. To jedino može predstavljati poteškoću u traženju kupca voljnog preuzeti brod s takvim teretom.
S druge strane, stranke koje imaju založna prava na brodu oslobodit će ga tek kada naplate tražbine osigurane hipotekama. “Brodosplit” ne može prodati brod bez tereta navedenih dugovanja. Debeljak je odlučio raditi s jedrenjakom.
Je li točno da “Brodosplit” ne smije koristiti brodske nacrte, projektnu i tehničku dokumentaciju?
– Tako je odlučilo Arbitražno vijeće.
Ima li najava da će vam “Brodosplit” isplatiti odštetu od 13 milijuna eura?
– Isplate nije bilo. Umjesto toga, “Brodosplit” je najavio da će tražiti poništenje arbitražne odluke. Također, pokušava spriječiti izvršenje arbitražne odluke u Hrvatskoj. Konačno, “Brodosplit” nastavlja s taktičkim pritiscima. Nedavno su inicirali neozbiljnu tužbu na Bahamima. S većinom zahtjeva koji su već odbijeni u arbitraži.
Dok se brodogradilište odbija suočiti s arbitražnom odlukom protiv sebe, u novinama čitamo o dividendama koje bi “Brodosplit” trebao isplatiti Debeljakovoj DIV Grupi. To nam govori da se uprava priprema za stečaj brodogradilišta, koji će ostaviti vjerovnike, radnike i hrvatske porezne obveznike praznih ruku.
Što namjeravate poduzeti kako biste osigurali naplatu odštete?
– ”Star Clippers” poduzeo je pravne korake za priznanje i ovrhu arbitražne odluke. Arbitražna odluka je već priznata u Nizozemskoj, a na putu je da tako bude i u Hrvatskoj. Poduzet ćemo sve nužno za zakonito izvršenje arbitražne odluke.
Hoćete li tražiti zaustavljanje broda na putovanjima?
– To je samo jedna od mogućnosti.
Jeste li uspjeli vratiti 12 milijuna eura avansa danog “Brodosplitu” tijekom gradnje broda?
– Da, naplatili smo, odnosno vratili svojih 12 milijuna eura uplaćenih avansno za vrijeme gradnje jedrenjaka.
Na koji način: jeste li aktivirali bankarsko jamstvo koje vam je kao osiguranje posla dao “Brodosplit” prilikom ugovaranja jedrenjaka?
– Naša avansna uplata brodogradilištu bila je osigurana bankarskom garancijom Erste banke. Kad je ugovor o gradnji broda raskinut, protestirali smo jamstvo i Erste Group Bank AG nas je isplatila.
Je li garancija Erste banke bila pokrivena hrvatskim državnim jamstvom?
– Nemamo informacija o tome. No, jasno je iz javnih izvora da Ministarstvo financija Republike Hrvatske ima upisanu hipoteku na jedrenjaku kao osiguranje svojih tražbina prema “Brodosplitu”.
Kako komentirate poslovno iskustvo s “Brodosplitom”?
– Jednom riječju: razočaravajuće. “Brodosplit” smo kontaktirali još 2013. godine. Hrvatska je bila globalno prepoznata po svojoj brodogradnji, a “Brodosplit” je imao vrlo dobru reputaciju, visoko kvalificiranu radnu snagu i impresivno iskustvo. U to vrijeme Debeljak je postao vlasnik brodogradilišta, bio je oduševljen novim projektima i predano ih želio realizirati. Priznao je da nema iskustva u brodogradnji, ali nas je uvjeravao da će uspjeti i da želi napraviti svjetski posao. Sada vidimo koliko smo naivni bili.
Hoće li biti bolje?
– Otpočetka projekta gledali smo eroziju kvalitete i pogoršanje prilika s radnom snagom: plaće su kasnile, a dobri ljudi napuštali su brodogradilište. Pad “Brodosplita” je duboko tragičan. Brodogradilišta, a posebno splitsko, uvijek su bila važan dio hrvatskoga gospodarstva. Pružala su stabilnu zaposlenost mnogim radnicima, donosili porezne prihode i tehnološki napredak i bili izvor nacionalnog ponosa. Jako tužno je vidjeti da “Brodosplitova” uprava nije usredotočena na kakvoću isporuke i pridržavanje rokova, već pokušavaju zaraditi pritiskom na klijente ne bi li iznudili pristanak na povećanje prethodno ugovorenih cijena.
To nije održiv poslovni model i pogađa hrvatsko gospodarstvo. Da je “Brodosplit” više surađivao s nama u cilju dovršetka “Flying Clippera”, rado bismo bili istražili i mogućnosti suradnje oko novih ugovora i gradnji.
Nisu samo isključili buduću suradnju s nama, već su ugrozili svoj ugled na tržištu. Brodari širom svijeta vide da “Brodosplit” ne poštuje rokove, a svoje greške bez ustručavanja pokušava prebaciti na klijente, ne isključujući neozbiljne zahtjeve i napade na njihovu imovinu. A to je neovisni Tribunal u svojoj odluci proglasio nasilnim. Tržište vidi i da “Brodosplit” ne uvažava i ne poštuje arbitražnu odluku, što nanosi nemjerljivu štetu njegovu ugledu.
Ima li išta pozitivno?
– Da. Možemo istaknuti profesionalan pristup HBOR-a, koji je bio uključen u projekt. Hrvatska ima infrastrukturu i iskustvo s kojima može igrati važnu ulogu u globalnoj brodogradnji. Naravno, mi priželjkujemo normalizaciju odnosa s “Brodosplitom”. No, gubitak arbitražnog spora nije kod njih izazvao promjenu stava. Uprava jednostavno ignorira arbitražnu odluku i pokušava je poništiti neutemeljenim tezama i pokretanjem procesa na Bahamima. To je nepotrebno trošenje novca i ne pomaže povratku povjerenja u “Brodosplit” na tržištu.
