Teretni brod PORT OLYA-4 nasukao se 09.svibnja oko 22:15 sati u Volga-Don kanalu u Kaspijskom moru. Plovio je prema Amirabada-i, Iran, a plovidbu započeo u Astrakhan-u, Rusija.; piše FleetMon Jučer, 10. svibnja u 13:30, brod se i dalje pokušava odsukati uz pomoć tegljača. Prema AIS-u, promet je blokiran.
Teretni brod blokirao Volga-Don kanal
Hakerski napad na cjevovod u SAD-u
U petak 07. svibnja izvršen je hakerski napad na američki Colonial Pipeline cjevovod, a četiri glavne linije za opskrbu i dalje su blokirane, piše AP, a prenosi Geopolitika news
Riječ je najvećem američkom cjevovodu koji opskrbljuje gorivom preko 50 milijuna Amerikanaca na istočnoj obali.
Cijena goriva već je porasla za 2%, a analitičari tvrde da će zbog domino efekta nastati veliki problem ako do sutra protok ne proradi. S jedne strane, gorivo je skupo skladištiti, a nedostaje i mjesta. S druge strane, gorivo ne dolazi do potrošača.
Politico je napad nazvao “najuspješnijim cyber napadom na naftnu infrastrukturu u povijesti SAD-a”. U istragu se uključila i vlada, ali i “treće strane”, tvrtke za cyber sigurnost. Vlada je donijela izvanredni zakon u 18 saveznih država kojim skida restrikcije na prijevoz goriva prometnicama (prekovremena vožnja) kako ne bi ponestalo goriva, što se već počelo događati na nekim crpkama.
No, ono što je najzanimljivije jest da još nema konkretnih informacija o tome tko stoji iza napada i što želi napadom postići. Zna se da je napad izvršen tzv. ransomware softwareom koji “uđe” u sustav računala tvrtke i preuzme kontrolu. Tada može učiniti puno štete ili, kao u ovom slučaju, blokirati poslovanje.
Često je otporan na protunapade jer je snažno enkriptiran (šifriran), a tvrtka ili institucija može dobiti šifru za “otključavanje” tek nakon što hakerima ispune određene uvjete- često isplata novca. No, još se ne zna tko stoji iza ovakve “talačke” situacije, niti što žele kako bi otključali sustav Colonial Pipeline-a.
Mnogi računalni analitičari tvrde, a američki mediji prenose, kako je vjerojatno riječ o hakerskom udruženju DarkSide s teritorija bivšeg SSSR-a. Navodno su već činili slične napade. Ipak, DarkSide još nije preuzeo odgovornost za napade, niti išta traže od tvrtke ili američke vlade.
F.F.
Ministar Butković predstavio reforme i investicije u resoru prometa
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, 7. svibnja u Rijeci, predstavio je reforme i investicije koje se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odnose na sektor prometa.
Nacionalni plan ima pet komponenti, vrijedan je 47 milijardi kuna, od čega je samo za komponentu Gospodarstvo namijenjeno 26,2 milijarde kuna. U sklopu navedene komponente podkomponenta je “Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava” za koju je ukupno predviđeno 5,5 milijardi kuna.
Planom su nadalje obuhvaćene reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva te unutarnjih plovnih putova. Navedene reforme obuhvaćaju donošenje potpuno novih zakona kojima se uređuju pomorsko dobro i morske luke, prijevoz u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu te plovidba i luke unutarnjih voda.
“Novim normativnim rješenjima osiguravamo jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza u upravljanju javnim lukama, dok izmjenama i dopunama Zakona o cestama stvaramo uvjete za interoperabilnost elektroničkih sustava naplate cestarine, uz istodobno povećanje razine cestovne sigurnosti“, istaknuo je ministar Butković te dodao kako je riječ o jednoj od najznačajnijih reformi u prometnom sektoru završetkom koje će se omogućiti uspostava potpuno novog sustava za naplatu cestarine.
Zaključno do 2026. godine ministar Butković najavio je uspostavu sklapanja PSO ugovora o javnom cestovnom prijevozu, kao i donošenje novih pisama sektorskih politika za pomorstvo, željeznice i unutarnje plovne putove.
Pored toga planira se i nastavak izgradnje te rekonstrukcije željezničke infrastrukture, modernizacija morskih luka, nabava novih putničkih brodova i katamarana, kao i konstrukcija prvog hrv. vozila pete razine autonomije.
Egipat odlučio smanjiti visinu odštete Ever Given-u
Egipat je vlasnicima kontjeneraša koji je u ožujku blokirao Sueski kanal ponudio smanjenje odštete za trećinu.; javlja Gcaptain
Prema riječima predsjednika uprave Sueskog kanala, uprava je odlučila da će smanjiti financijske zahtjeve za odštetu s 900 na 600 milijuna američkih dolara.
Egipatski sud usvojio je zahtjev uprave Sueskog kanala za zapljenu plovila sredinom travnja jer su se razgovori o odšteti odužili. Blokada je zahuktala brodska tržišta jer su stotine plovila morale čekati da kanal ponovno postane prohodan.
Uprava Sueskog kanala je priopćila da je odšteta potrebna za pokrivanje gubitaka provoznih naknada, oštećenja plovnog puta tijekom natapanja i spašavanja te za troškove opreme i rada.
Ever Given, dugačak 400 metara, u vlasništvu je japanske tvrtke Shoei Kisen Kaisha Ltd. U trenutku nezgode, kontejneraš je bio pod najmom tajvanske tvrtke Evergreen Line.
Američka krstarica zadržala brod s ilegalnim ruskim i kineskim oružjem
Američka raketna krstarica USS Monterey zadržala je brod u sjevernom dijelu Arapskog mora s pošiljkom oružja ruske i kineske proizvodnje, objavila je služba za medije Središnjeg zapovjedništva američkih oružanih snaga (CENTCOM), u čije područje operativne odgovornosti spada širi Bliski istok.; javlja Geopolitika News
6. do 7. svibnja posada američke krstarice, dok se nalazila u međunarodnim vodama, zadržala je neoznačeno plovilo u kojemu je otkriven ilegalni teret.
“Spremnik oružja obuhvaćao je desetke modernih protuoklopnih vođenih projektila ruske proizvodnje, tisuće kineskih puški tipa 56 i stotine strojnica Kalašnjikov, snajperske puške i protuoklopne bacače granata”, priopćila je američka mornarica, dodavši kako su na brodu su pronađeni i moderni teleskopski ciljnici.
Irina Meter
U Rovinju krajem 19. stoljeća osnovan centar za istraživanje mora – 1891.
Troznamenkasti broj morskih vrsta i organizama koji žive u akvariju pravi je mamac za brojne posjetitelje.
Davne 1891. godine osnovana je zoološka postaja berlinskog akvarija u Rovinju, a svečano otvaranje instituta održano je 10. svibnja. Lokacija u Rovinju odabrana je zbog čistoće mora te velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe. Okolica zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.; piše Povijest.hr
Ubrzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva znanstvenu važnost te u nju dolaze mnogobrojni znanstvenici iz čitave Europe. Vremenom se Institut širi, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja.
Izbijanjem Prvog svjetskog rata dolazi do stagnacije Instituta, a gotovo čitava književna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Nakon rata Institut je pod zajedničkom talijansko-njemačkom upravom i doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana. Tijekom Drugog svjetskog rata rad ustanove se gotovo potpuno ugasio, a zbirka od oko 1.000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju.
Institut prestaje s radom 1945. godine, da bi se ponovo pokrenuo tri godine kasnije. Tada dobiva ime Institut za biologiju mora, a administrativno je podređen Institutu za oceanografiju i ribarstvo sa sjedištem u Splitu. Za potrebe istraživanja nabavljen je i motorni brod Bios.
Tijekom 1960-ih rovinjski institut se udružuje sa Radiološkim laboratorijem instituta Ruđer Bošković pod nazivom Centar za istraživanje mora (CIM), s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Nakon potonuća broda Bios (1969.), nabavljen je isluženi minolovac Vila Velebita, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja mora. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij, povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, a nabavljena je i motorna brodica Burin.
Danas je glavna atrakcija Instituta popularni akvarij s više od sto godina tradicije. Troznamenkasti broj morskih vrsta i organizama koji žive u akvariju pravi su mamac za brojne posjetitelje.
Dražen Krajcar
George Vancouver – britanski kapetan i istraživač – 1798.
Otok Vancouver u Kanadi gotovo je deset puta veći od svih hrvatskih otoka zajedno, a grad Vancouver danas je daleko najveće naselje na kanadskoj obali Tihog oceana.
Dana 10. svibnja 1798. godine umro je George Vancouver, britanski mornarički časnik i istraživač. Dobio je veliku čast da se po njemu danas zove grad Vancouver, jedan od najvećih u Kanadi. Vancouver je danas daleko najveće naselje na kanadskoj obali Tihog oceana (nalazi se u neposrednoj blizini granice između SAD-a i Kanade).; piše Povijest.hr
George Vancouver bio je kao istraživač zaslužan za proučavanje tih obala još u 18. stoljeću i stoga je po njemu spomenuti grad i dobio ime. I znatan broj drugih lokacija u Kanadi i drugim dijelovima svijeta dobio je ime po Georgeu Vancouveru.
George Vancouver u britanskoj je Kraljevskoj ratnoj mornarici (engl. Royal Navy) dospio do čina kapetana. Zanimljivo je da je u mladosti službovao pod znamenitim istraživačem Jamesom Cookom na brodovima HMS Resolution i HMS Discovery, kojima su izvršena geografska otkrića na Tihom oceanu.
Otprilike u doba kad je u Europi počinjala Francuska revolucija, na Tihom su se oceanu Velika Britanija i Španjolska sukobile oko toga tko ima pravo na pacifičke obale između današnje Aljaske i Kalifornije. Španjolci su vršili kolonizaciju s juga (iz Meksika), a Britanci su već otprije posjedovali područje današnje Kanade. Kako bi ojačali svoja prava, Britanci su poslali brodove pod zapovjedništvom Georgea Vancouvera u to područje. Vancouver je oplovio Afriku i preko Indijskog i Tihog oceana došao na pacifičke obale današnje Kanade i sjevernog SAD-a.
Zanimljivo je da je ondje Vancouverova ekspedicija naletjela na Španjolce, koje su predvodili Dionisio Alcalá Galiano i Cayetano Valdés y Flores. Ipak, nije došlo do sukoba, nego su Britanci i Španjolci zajedno nastavili geografska istraživanja tamošnjih obala.
Otok koji se nalazi na mjestu na pacifičkoj obali gdje danas završava Kanada, a počinje SAD, dobio je po Georgu Vancouveru ime Vancouver Island. Riječ je o vrlo velikom otoku, površine čak 31.285 četvornih kilometara (više od Sicilije i Sardinije). Dapače, otok Vancouver gotovo je deset puta veći od svih hrvatskih otoka zajedno.
Na sjeveru je George Vancouver dospio sve do Aljaske, a nakon povratka u Veliku Britaniju umro je nakon svega tri godine. U trenutku smrti bilo mu je samo 40 godina.
IMO provjerava procjenu o 24 000 žena u pomorstvu i jača njihov status
Prema procjenama, u svijetu je danas 1 200 000 pomoraca, a svega 2% čine žene. Ono što je još zanimljivije jest da od ta dva postotna poena, čak 94% žena radi na brodovima za kružna putovanja.
No to su sve procjene i okvirne brojke, a Međunarodna pomorska organizacija te Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje odlučili su tim nagađanjima stati na kraj, pa su pokrenuli International Survey 2021, mega projekt kroz koji u tekućoj godini namjeravaju saznati točan broj žena koje rade u pomorskom sektoru, te ih precizno razvrstati po tipu radnoga mjesta i grani ove velike, globalne industrije.
Cilj projekta je i uspostaviti raznolikiju radnu snagu u budućnosti što se pomorskog sektora tiče, a dodatna misija je stvaranje slike raznolikosti, rodne ravnopravnosti i prihvaćanja žena u ovom, kako mnogi smatraju, „muškom poslu“. Ta ideja je donekle i izblijedila, no upravo će ovakvim projektima ravnopravnost biti veća i raširenija.
Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje djeluje još od 1974. godine, a danas broji gotovo 4000 žena iz 54 države svijeta koje su pravi profesionalci u svome poslu, a zalažu se za poviše spomenute ciljeve.
Također se radi i na osnaživanju veza između žena u pomorstvu kroz brzu razmjenu informacija, znanja i iskustava, ali i na suradnji sa ostalim međunarodnim ženskim udrugama i svima onima koji rade na istraživanju rodnih preferencija pri zaposlenju i tijekom radnih odnosa.
Osim što se ovaj veliki poduhvat provodi 2021. godine, u planu je da se isto provede i svake tri godine kroz naredno razdoblje kako bi se mogli uspoređivati podaci i dobiti prava slika o poboljšanju ili pogoršanju broja i statusa žena u pomorstvu.
U projektu će sudjelovati čitav niz aktera, od država članica IMO-a, preko međuvladinih i nevladinih organizacija, pa sve do javnih i privatnih brodara, te pomorskih učilišta. Tako će se stvoriti jedna široka slika o ženama u pomorstvu, njihovom statusu nakon karijere, ali i o ženama koje će tek dospjeti u ovaj sektor, odnosno o onim ženskim osobama koje su trenutno na pomorskim učilištima, bilo u srednjim školama, bilo na fakultetima.
Međunarodna pomorska organizacija i Žensko međunarodno brodarsko i trgovačko udruženje postavili su osam smjernica za što bolji razvoj ženskih karijera u pomorstvu, pa su tako ključne smjernice:
1. Ravnopravna plaćenost
2. Ravnopravni ukrcaji
3. Ravnopravno napredovanje
4. Mogućnost upravljanja karijerom
5. Naglasak na izobrazbu žena
6. Postavljanje balansa obiteljskog i profesionalnog života
7. Radni uvjeti primjereni ženama
8. Bolja komunikacija sa muškim kolegama.
Uvertira u ovaj proces bilo je usvajanje Rezolucije A.1147(31) od strane IMO-a još 2019. godine, a zamisao je bila očuvanje nasljeđa pomorstva i postizanje radnog okruženja bez prepreka za žene koje se žele u njega uključiti. IMO ima cijeli program ženskih politika, kao i niz propisa, zahtjeva i vizija što se žena tiče u dokumentu „Osnaživanje žena u pomorskoj zajednici“.
Ima li uistinu oko 24 000 žena u pomorskom sektoru i koliko ih, od toga broja, plovi na brodovima, ostaje za iščitati iz podataka koji će biti dostupni krajem tekuće ili početkom 2022. godine. Valja imati na umu i da je posao pomorca težak posao i za muškarce, koji su fizički izdržljiviji od žena, te da su žene s razlogom u maloj mjeri zainteresirane za plovidbu, sudeći po pregledu upisanih učenika i studenata prošle godine u pomorske škole i fakultete u Hrvatskoj.
Veći dio žena po završetku školovanja pronalazi posao na kopnu, a manji dio se odlučuje za plovidbu. Veliki dio žena sudjeluje u brodogradnji, upravljanju lučkim postrojenjima i upravljanju ljudskim potencijalima usmjerenim na pomorstvo.
Plovidba je i dalje u našim krajevima ostala simbolom žrtve koju muškarci sa zadovoljstvom preuzimaju na svoja pleća, te i sami odgovaraju svoje kćeri, sestre i prijateljice od toga teškoga poziva, no ne zato što žele biti dominantni u pomorskom sektoru, već zato što ih uistinu vole.
Petar Zuanović
Superbrzi punjač za brodove na električni pogon
Norveška, jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, vodeća je po broju električnih automobila na svojim cestama, koji su već preuzeli i primat pred onima koje pokreću fosilna goriva. Norvežani su sada napravili i korak dalje: predstavili su prvi superbrzi punjač za brodove na električni pogon.; piše HRT
Na zapadnoj obali Norveške, u luci Floro, događa se prava električna revolucija. Novim punjačem moguće je puniti električne automobile i brodove, a da bi se to moglo, potrebno je samo instalirati aplikaciju posebno napravljenu u tu svrhu.
– Kad je riječ o brodovima, ovo je tek početak i vjerujem da otvaramo novo poglavlje u razvoju zelenih rješenja bez štetnih emisija, smatra predsjednik Uprave tvrtke SFE Johannes Rauboti.
I dok punjenje električnih vozila kod kuće obično traje satima, ovaj superbrzi punjač ima snagu od 150 kilovata i može potpuno napuniti električni brod za samo pola sata.
– Naravno da su mnogi zabrinuti vezano uz domet. Za većinu brodova i putovanja to zapravo nije tema, ali važno je da možemo pokazati potrošačima da je moguće putovati na duljim relacijama ako vam je to potrebno, rekao je Leif Stavostrand, predsjednik Uprave tvrtke Evoy.
Superbrzi punjač zajednički su razvile dvije norveške energetske kompanije, a potporu su dobile i od lokalne samouprave.
– Ovo je prvi od mnogih punjača koje ćemo instalirati duž norveške obale. Dugoročno želimo izgraditi cijelu mrežu i ovdje i u drugim zemljama, objasnila je Maria Bos, predsjednica Uprave tvrtke Plug.
Europa je već godinama svjetski predvodnik zelene tranzicije. U proizvodnji struje sve se više upotrebljavaju obnovljivi izvori, a mnoge države, posebno one razvijenije poput Norveške, žele da se stupanj onečišćenja znatno smanji i u pomorskom prometu.
Putnički brodovi Hrvatske, Italije i Grčke
Da je brod puno više od prijevoznoga sredstva, ukazuje činjenica su se narodi stoljećima natjecali u tome tko će napraviti veći i brži brod, a tu tradiciju su nastavile i moderne nacije. Mediteran je, po mnogima, najljepši dio čitavoga planeta, kutak svijeta u kojem se rodila današnja civilizacija i mjesto vrhunske kuhinje, ali i radišnih ljudi.
Ono što odlikuje Mediteran je i mnoštvo otoka, posebice kada je riječ o Istočnom Mediteranu, a tu je za istaći Hrvatsku i Grčku. Upravo one imaju velike potrebe za prijevozom putnika, pa smo tako usporedili putničke brodove Hrvatske i Grčke, no i Italije, kao vladajuće sile na Jadranu, te članice G7.
Pregledali smo 56 hrvatskih brodova za prijevoz putnika, a za istaći je već svima poznat brod Marko Polo, trajekt za međunarodne linije duljine 128,1 metar, širine 19,6 metara, te gaza 5,7 metara. Brod je kapaciteta 1100 putnika, s kabinskim kapacitetom od 547 osoba, te mjestom za 270 osobnih vozila. Unutar njega je restoran sa preko dvije stotine mjesta, salon za osamdeset putnika, aperitivni bar za njih šezdeset i kavana sa plesnim podijem za preko tristo pedeset ljudi.
Marko Polo razvija maksimalnu brzinu od 19,5 čvorova. Što se brzine tiče, u Hrvatskoj je najbrži brod katamaran Jelena koji dostiže impresivnih 40 čvorova. Duljine je 42,2 metra, te može primiti 403 putnika. Kada je riječ o broju putnika, trajekt za međunarodne linije Dubrovnik je apsolutni rekorder države sa kapacitetom od 1300 putnika. Od trajekata lokalnih linija, najveći kapacitet imaju Marjan, Hrvat, Juraj Dalmatinac, Biokovo i Jadran, a riječ je o brojci od 1200 putnika.
Tablica 1 – Putnički brodovi Republike Hrvatske
Sa druge strane Jadrana, situacija je nešto drugačija. Italija nema potrebe za lokalnim brodskim linijama na istočnoj obali jer ona nije razvedena, pa je većina putničkih brodova usmjereno ili na međunarodne linije ili na operativno područje Juga i Zapada Italije.
Najveći talijanski putnički brod je Cruise Roma, dugačak impresivnih 254 metra, širine 30,4 metara i sa 7 metara gaza. Kapaciteta je 3500 putnika, a može primiti i 215 osobnih vozila. Pokreću ga četiri motora ukupne snage 55 440 kW, ima 470 kabina, nekoliko restorana, bazene, konferencijski centar i trgovinski centar. Najbrži talijanski putnički brod je Jean de La Valette, a razvija brzinu od 39 čvorova, kapaciteta je 800 putnika i dugačak 106,5 metara.
Tablica 2 – Putnički brodovi Talijanske Republike
Grčka je država sa 6000 otoka! Zvuči impresivno dok god se ne istakne činjenica da Norveška ima 239 000 otoka. No vratimo se na brodove.
Grčki bog brzine u prijevozu putnika morem je Highspeed 4. Razvija brzinu od 40,5 čvorova! Duljine je 96,2 metra, širine 24 metra i ima 3,9 metara gaza.
Najveći grčki putnički brod je Kydon Palace, dugačak je 214 metara, širine 26,4 metra, te ima gaz od 7,1 metar. Razvija maksimalnu brzinu od 31,5 čvorova, a može primiti 2500 putnika i 700 automobila! Grčki brodovi su, u prosjeku, najbrži brodovi za prijevoz putnika.
Tablica 3 – Putnički brodovi Helenske Republike Grčke
Uistinu su impresivne brojke kada je riječ o brodovlju Europe koje služi za prijevoz putnika. Ovo je samo jedan dio velike flote koja je, zahvaljujući propisima Europske Unije i strogim kontrolama, među najkvalitetnijima u svijetu.
Osim što ovi brodovi služe za prijevoz ljudi kojima su ove države domovine, oni su i veliki igrač u turističkom sektoru jer je posebna atraktivnost vezana za posjete otocima i prijevoz vozila na takva udaljena, nepoznata i očaravajuća mjesta.
Petar Zuanović
