Linija za krstarenje Variety Cruises najavila je da će ponovno započeti s radom u svibnju, osmodnevnim krstarenjem pod nazivom „Jewels of the Cyclades“ na brodu Galileo.
Krstarenje započinje u Ateni, a zatim se plovi do Polyaigosa, Folegandrosa, Syrosa, Santorinija, Parosa, Mykonosa i drugih prekrasnih odredišta, prenosi Cruise Industry News.
Novoimenovani izvršni direktor, Filipos Venetopoulos, treća je generacija koja preuzima vladavinu u kompaniji, koju je započeo njegov djed 1968. godine.
Na njihova krstarenja mogu ići isključivo gosti koji imaju dokaze o cijepljenju ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata. Na brodu će se provoditi mjere socijalnog distanciranja, svakodnevne provjere temperature, dezinfekcija zraka i svih površina na brodu.
Tvrtka se također vraća na Sejšele, koji su se nedavno otvorili za turizam nakon COVID-a.
Na rasporedu tijekom cijele godine, od lipnja 2021. godine, su krstarenja Sejšelima s osmodnevnim planom putovanja pod nazivom „Cruises in the Garden of Eden“ (Krstarenja rajskim vrtom) na kruzeru Pegasos. Krstarenje će započeti u Maheu, a potom će posjetiti nenaseljeni otok Curieuse, St. Anne, utočište za ptice na otoku Cousin, neobične zajednice u La Digueu te će gosti imati puno vremena za boravak na plaži i kupanje.
Krstarenje drugim odredištima krenut će kasnije tijekom 2021. godine, uključujući Kostariku i Panamu te Siciliju i Maltu, a 2022. godine gosti će moći ploviti Francuskom Polinezijom, Sueskim kanalom, Egiptom, Izraelom, Jordanom, Omanom, Dubaijem, rijekama zapadne Afrike i dr.
Variety Voyager također ponovno započinje s plovidbom u Egejskom moru nakon jednogodišnje pauze i imat će u ponudi krstarenja Grčkom i Turskom.
Variety Cruises nastavljaju s krstarenjima u svibnju
Gram voštane tvari koja nastaje u utrobi ulješure dostiže i do 30 puta veću cijenu od grama srebra
Plutajuće zlato ili morsko blago nazivi su koji se koriste za sivu ambru ili ambergris, voštanu tvar koja nastaje u utrobi ulješure. Iako izlazi iz ulješurina analnog otvora, ambra nije običan kitov izmet; piše Otvoreno more.
Dok je svježa, neugodnog je mirisa, ali djelovanjem sunca i mora izgubi miris i promijeni boju.
Ambergris je od davnina cijenjena sirovina u industriji parfema, jer produljuje trajanje mirisa.
Gram ambre može dostići i do 30 puta veću cijenu od grama srebra.
Agonija na dnu mora: Mornari su umirali u metalnom grobu, nitko nije mogao izaći van
Indonezijska podmornica, koja je nestala s radara u srijedu, vrlo vjerojatno je, prema mišljenju stručnjaka, doživjela sudbinu ruske podmornice Kursk, koja je 2000. potonula nakon eksplozije torpeda; piše 24sata. Tragedija Kurska smatra se jednom od najvećih pomorskih tragedija o kojoj i danas postoje razne teorije.
U Seizmološkom zavodu na Aljasci igla je neočekivano skakala.
Na prvi pogled, znanstvenici su mislili da se radi o prirodno nastalom potresu. Bilo je očito da je potres negdje daleko. Bio je jak: 4,2 stupnja po Richteru. Prava je istina, međutim, bila daleko brutalnija.
Stotinama kilometara dalje tijekom vojne vježbe dogodile su se dvije ogromne eksplozije na ruskoj podmornici Kursk. Podmornica je plovila uz obalu Rusije i Finske i u sekundi je eksplodirala, te potunula s kompletnom posadom od 118 ljudi.
Što se točno dogodilo tog 12. kolovoza 2000. ostalo je nepoznato. Vjerovalo se da je podmornica nosila bojeve glave što je dalo dosta prostora teorijama zavjere. Najveći broj mračnih misterija Kurska povezano je s pokušajem zataškavanja prave istine.
U to su vrijeme ruske vlasti optužile SAD i Veliku Britaniju da su špijunirale njihove vojne vježbe, toliko blizu da su se oni zabili u podmornicu. Amerikanci su, pak, uzvratili kako mora da Rusi taje neko novo smrtonosno oružje koje je izazvalo takvu eksploziju.
Danas ipak prevladava mišljenje da podmornica Kursk ipak nije prevozila najmodernije oružje, nego stare podvodne rakete punjene HTP-om, supstancom koja je još od 50-ih godina prošloga stoljeća bila zabranjena. Dogodi li se da HTP procuri na druge dijelove raketa dolazi do brze kemijske reakcije koja uzrokuje smrtonosnu eksploziju.
To se prema rezultatima službene vladine istrage najvjerojatnije dogodilo i tijekom prve eksplozije na Kursku, koja je podmornicu i poslala na morsko dno. Sljedeća eksplozija, ona koju je registrirao seizmograf na Aljasci, dogodila se kada je podmornica udarila o morsko dno čime je pokrenula preostale rakete. Većina posade umrla je u roku od nekoliko minuta. Njih 23 preživjelo je gotovo četiri sata, ali nisu se mogli spasiti jer su bili zarobljeni.
Vjeruje se da je dio mornara mogao biti spašen da su Rusi odmah prihvatili pomoć iz drugih zemalja. Rusija je u prvom trenutku odbila ponuđenu spasilačku pomoć Britanaca, Norvežana, te naposljetku i Amerikanaca.
Dana 21. kolovoza norveški su ronioci nakon samo 30 sati uspjeli ući u podmornicu, no bilo je prekasno. Unutrašnjost je bila potpuno potopljena. Svi ljudi na Kursku bili su zarobljeni u vodenom grobu, a ronioci su pronašli samo mrtva tijela. Prema riječima stručnjaka životi su mogli biti spašeni da su operacije spašavanja počele ranije.
Putin je bio taj koji je nakon tragedije odlučio ne tražiti pomoć međunarodnih vlasti i koji se u tom trenutku nalazio na odmoru u Sočiju. Mnogi smatraju kako je upravo ta odluka obilježila smjer njegove vladavine. U to vrijeme Putin, iako je bilo poznato da je on bivši KGB agent, još uvijek nije imao moć kakvu ima danas.
Međutim, nisu Rusi bezrazložno odbijali pomoć ostalih država pri izvlačenju podmornice. Tijekom Hladnog rata naučili su koliko su daleko Amerikanci spremni ići da bi zgrabili sovjetsku tehnologiju, a s druge strane, činjenica da je podmornica prevozila zastarjele rakete narušio bi imidž Rusije koja uvijek slovi kao napredna tehnološka velesila.
Obitelj i prijatelji mornara s Kurska čekali su vijest o sudbini svojih najmilijih, ali je bilo jasno da je Vlada otpočetka znala da na podmornici nema preživjelih. Podmornica je potonula prebrzo, a ruskoj je mornarici trebalo previše vremena da počne tražiti Kursk.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Kad će početi gradnja brodova za hitni medicinski prijevoz?
U proizvodnim pogonima šibenskoga Iskra brodogradilišta već su se trebale početi graditi tri od ukupno šest brzih brodica za hitni medicinski prijevoz. Na natječaju su potkraj prošle godine s pulskim Tehnomontom i projektnom tvrtkom Metal Shark Croatia izabrani kao najbolji ponuditelji; piše HRT.
Hrvatski konzorcij izabran je na natječaju na kojemu je njihova ponuda od nešto više od 76 milijuna kuna s PDV-om ocijenjena najboljom. Druga zajednica ponuditelja nije dostavila jamstvo, dok je ona talijanskoga brodogradilišta premašivala planirani iznos procijenjene vrijednosti.
– Prošlo je gotovo pola godine, a ugovor još nije potpisan, kaže član Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić. Bilo je predviđeno potpisivanje ugovora potkraj prošle godine i mi smo nakon jedne projektne faze trebali 1. travnja početi gradnju prvih brodova. Međutim, klasika, zapelo je negdje u hrvatskim birokratskim vodama, gdje još nismo potpisali ugovor, gdje prema našim informacijama, neslužbenima, ministarstva između sebe dogovaraju tekst odluka, dodaje Vuletić.
Iako je nositelj projekta Ministarstvo zdravstva dijelom se uključilo i Ministarstvo mora, a državni tajnik Josip Bilaver očekuje skoro potpisivanje Ugovora.
– Plovila će koristiti Lučka kapetanija, na što smo ponosni i jedva čekamo početak izrade tih brodova. Prema mojim informacijama, Ministarstvo zdravstva još uvijek pregovara s Ministarstvom financija oko prihvatljivosti PDV-a i mislim da je to stvar tehničke naravi koja će se vrlo brzo riješiti i da će vrlo brzo biti potpisan ugovor i krenuti izgradnja, ističe Bilaver.
– Šest brodova duljine 15 metara bit će raspoređeno duž jadranske obale, a iako nisu veliki, zahtjevni su za gradnju. Imaju i veliku minimalnu brzinu, imaju karakteristiku samookretanja, otpornost od udarca o rivu, znači imaju jako zahtjevne maritimne sposobnosti, tako da smo isporuku prvoga broda predvidjeli nakon devet do deset mjeseci, a onda svaki sljedeći u nekih četiri do pet mjeseci bi trebao biti završen, dodaje Vuletić.
Projekt brodica za hitni medicinski prijevoz najvećim dijelom, čak 85 posto, financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Europske unije, a ostatak iz državnoga proračuna.
Video: Predstavljen projekt futurističkog broda čija je misija spas oceana
Predstavljen je projekt za jahtu, tj. istraživački brod veličine kruzera na nuklearni pogon s predviđenih 22 laboratorija u kojima će raditi najbolji svjetski znanstvenici. Gradi ga ekscentrični poduzetnik, a trebao bi biti dovršen do 2025., što je poprilično ambiciozan plan uzme li se u obzir da se certifikat za nuklearni reaktor čeka pet do šest godina; piše Otvoreno more.
Brodom će moći putovati 450 ljudi, uključujući znanstvenike, ekologe i studente koji će ondje boraviti besplatno i milijardere koji će za 10 dana boravka morati platiti pozamašnu svotu novaca čime će se, nadaju se graditelji, projekt postati isplativ.
‘Earth 300’, kako glasi ime broda, je jako ambiciozna ideja, ali čovjek koji stoji iza njega, Aaron Olivera, kaže da mu upravo to svrha.
On želi napraviti objekt koji će izazivati strahopoštovanje da bi se svratila pozornost na klimatske promjene koje zemlju vide u propast, propast koju ne može spriječiti nikakva samoizolacija i socijalno distanciranje. On brod opisuje kao Eiffelov toranj naše generacije ili olimpijsku baklju globalne znanosti, piše Business Insider.
Znanstveni megabrod trebao bi biti dug 300 i visok 60 metara, a impozantnim ga ne čini samo veličina nego i dizajn zbog kojeg nalikuje svemirskoj letjelici iz kakvog SF filma. Upravo zahvaljujući tome ulagači namjeravaju vratiti dio sredstava.
Naime, brod će se moći unajmiti kao pozadinu za snimanje dok je drugi izvor zarade elitni turizam. Svi oni koji odluče na brodu proboraviti 10 dana za taj izlet morat će izdvojiti 10 milijuna dolara. Ostali će na brodu biti zaposleni ili će dolaziti studenti koji će asistirati znanstvenicima na njihovim projektima.
Olivera želi okupiti tim znanstvenika koji se bave različitim disciplinama kako bi surađivali na novim klimatskim rješenjima uz pomoć najsuvremenije dostupne tehnologije na 13 katova na kojima će biti raspoređeni laboratoriji i druge prostorije.
“Brod je dizajniran kako bi privukao pažnju ljudi, ali i okupirao njihova srca i maštu. Ako želimo napraviti velike, smjele promjene, potrebna nam je svačija pomoć, a pritom zaista mislimo na sve ljude, svih dobnih skupina, podrijetla, pa čak i svih vrsta inteligencije,” rekao je Olivera za Science Focus.
Opremljen je ugrađenim senzorima, umjetnom inteligencijom, robotikom, strojnim učenjem i obradom podataka u stvarnom vremenu. Brod će također smjestiti prvo komercijalno, prekooceansko kvantno računalo na svijetu koje obrađuje ogromne količine podataka koje prikuplja.
Olivera kaže da će Earth 300 imati otvoreni kod, a sve informacije do kojih dođu znanstvenici radeći na njemu podijelit će s ostatkom svijeta.
Posve logično, uzme li se u obzir osnovni cilj istraživanja, sprječavanje klimatskih promjena, brod će biti nulte emisije, a napajat će se atomskom energijom tehnologijom hlađenja reaktorske jezgre rastaljenom solju. Ta atomska baterija temelji se na tehnologiji koju je kreirala TerraPower, tvrtka za nuklearne inovacije koju je osnovao Bill Gates. Ovakav zeleni pogon mogao bi ipak biti problematičan, jer neke zemlje zabranjuju nuklearnim brodovima prilaz svojim lukama.
“Trenutno ni kvantno računanje ni reaktor na rastaljenu sol nikada nisu instalirani na brodu. Za oboje će trebati ekstremna razina inženjeringa da bismo u tome uspjeli. Tada možemo govoriti o činjenici da će na ovom brodu biti najmanje milijun senzora. U osnovi će biti izgrađen kao plutajuće računalo i to će biti izazov,” rekao je Olivera.
Niti jedna od ovih tehnologija nije jeftina, a upravo atomska baterija uzet će najveći dio pozamašnog budžeta koji bi se trebao kretati između 350 i 500 milijuna funti. Privatna ulaganja i brojna partnerstva pomažu u financiranju projekta, baš kao i spomenute VIP karte u luksuznom dijelu broda namijenjenom za turiste.
Olivera i njegov tim vjeruju da je potrebno radikalno razmišljanje kako bi se ojačala nova istraživanja i novi interes za klimatske promjene i opstanak života na Zemlji. Dok Elon Musk i Jeff Bezos ciljaju na Mjesec, Mars i šire, Olivera usmjerava svoje napore ovdje, na naš planet; piše Otvoreno more.
“Živimo u ključnom trenutku u ljudskoj povijesti i suočeni smo s najvećim izazovom našoj civilizaciji od zore čovječanstva. Ali mi također živimo u vremenu u kojem imamo pristup alatima i tehnologiji, te mogućnost razmjene talenata za rješavanje bilo kojeg značajnog izazova. Nismo pronašli razlog zašto ne bismo razmišljali dalekosežno, veliko, željeli smo probuditi svijet i donijeti novu svijest koja nam omogućuje da sebe vidimo kao biosferce koji se mogu okupiti i riješiti bilo koji problem,” rekao je poduzetnik.
Neobičan “ulov” kraj Omiša: Znate li o kojoj je ribi riječ?
Iz Stanića ispod Omiša se Novom listu javio Boris Stanić s neobičnim nalazom ribe koja se i ne viđa baš toliko često.
– Ma nije to bio zapravo ulov. Ribu je more izbacilo u plićak. Bila je ošamućena, praktički jedva živa. Tako je u plićaku i slikana, a onda je polako ipak otišla u dubinu. Puno sunca i južina… kratko je rekao Boris.
Fotografija ove ribe je izazvala puno polemika na društvenim mrežama pri čemu se ispostavilo da najveći broj ribolovaca zapravo ne zna o kojoj je vrst točno riječ. Najviše se spominjao pojas, kajiš i mač pri čemu se mislilo na vrste zmijačnjak repaš (Lepidopus caudatus) i pojas (Regalecus glesne) no riba koju je Boris Stanić snimio nije nijedno od toga.
Riječ je o vrsti mač srebrnjak (Trachipterus trachipterus, Gmelin, 1789) ribi iz obitelji mačevki (Trachipteridae) koja može narasti i do 3 metra u duljinu. Tijelo joj je bočno stisnuto i izduženo, baš poput mača, s tim da je najšire, premda bi trebalo reći zapravo najviše, na prvoj četvrtini tjelesne dužine nakon čega se konusno sužava prema repu.
Glava je kod ove ribe kratka s istaknutim velikim očima, a usta su relativno mala i istezljiva, koso položena i naoružana sa šest istaknutih sitnih čunjastih zubiju u svakoj vilici. Iznad jasno vidljive bočne linije ističu se tri okrugle, ali katkad i nepravilne crne mrlje. Ponekad ima i još jednu mrlju s donje strane bočne linije. Nježna koža je pokrivena srebrnom sluzi koja se briše i raspada već pri sasvim laganom dodiru.
Leđna peraja, s produljenim prvim šipčicama nalik na perjanicu, se proteže duž cijelog tijela, od glave do kraja repa. Trbušne peraje su kod nedoraslih primjeraka jako duge, dok su kod odraslih jedinki kratke. Repna je peraja karakteristično razdijeljena na način da je donji dio sitan kao da je u korijenu nepravilno odrezan dok je gornji dio, poput raširenog barjaka pod kutem od oko 160 izdignut prema gore. Sve su peraje ružičastocrvene boje.
Mač je uobičajena Mediteranska vrsta, a nastanjuje i Pacifik, područje oko južne Afrike te istočni Atlantik. U našem je moru stalna vrsta s tim da se tek nedavno, zbog globalnog zatopljenja pojavio i u sjevernom dijelu Jadrana.
Mač srebrnjak spada u mezopelagičku ribu što znači da se najčešće kreće u srednjim slojevima mora do dubine od 600 metara. Spor je i nespretan plivač. Dok se kreće uglavnom pliva glavom prema gore. Ponekad u svojim migracijama, posebno u proljeće i ljeto, zađe i bliže obali pa se približi i površini kada postane slučajnim, a usto i ne tako čestim ulovom ribara.
Ako se za nevremena ili jačeg vjetra nađe u plićem moru lako se nasuče ili pak bude potpuno dezorijentiran pa ga se s lakoćom može uloviti i golim rukama.
Hranu mu čine ribe, rakovi, lignje ali i alge.
Novi kruzer Wonder of the Seas Royal Caribbeana plovit će iz Šangaja i Hong Konga
Royal Caribbean International otkrio je neke informacije o svom novom kruzeru klase Oasis, Wonder of the Seas, koji bi trebao krenuti s krstarenjima iz Šangaja i Hong Konga 2022. godine.
Brod će ploviti iz Šangaja od ožujka do studenog 2022. godine, nakon isporuke iz Chantiers de l’Atlantique; piše Cruise Indrustry News.
Iz Šangaja će vjerojatno biti u ponudi kratka krstarenja, poput četveronoćnog krstarenja sa stajanjem u Nahi i drugi četveronoćni program sa zaustavljanjem u Fukuoki.
Iz Šangaja se brod seli u Hong Kong, na terminal Kai Tak, za krstarenja od studenog 2022. do siječnja 2023. godine.
Aktivisti upozorili na problem onečišćenja i uništavanja ekosustava na Kvarneru
Udruga Eko Kvarner, ogranci Eko Kvarner Kostrena i Eko Kvarner Crikvenica upozoravaju na sustavno uništavanje obalne crte kvarnerskog područja nekontroliranim nasipavanjima i industrijskim onečišćenjima s posebnim osvrtom na nedavno onečišćenje Bakarskog zaljeva. Ispred udruge Eko Kvarner medijima su se obratili tajnica udruge Eko Kvarner Gordana Vukoša, predsjednik udruge Tira, Renato Franko, te članica Eko Kvarnera Milvana Arko-Pijevac; piše Glas otoka.
“U području obalne zone Kostrene godinama se događaju industrijska onečišćenja, posebno od strane Industrije nafte INA, Rafinerija Urinj koja godinama onečišćuje zrak i priobalno more. Incident onečišćenja Bakarskog zaljeva i zagađenja mora samo je jedan u nizu od mnogih incidentnih situacija koji se učestalo događaju u obalnom pojasu Kostrene već niz godina. U zadnjih desetak godina bilo je više od petnaestak većih zagađenja obalnog pojasa Kostrene s naslagama mazuta, masnim mrljama, katranom”, napomenula je među nekoliko primjera tajnica udruge Eko Kvarner.
Dodala je kako je INA u konstantnom prekoračenju zakonom dozvoljenih razina buke, što posebno negativno utječe na stanovnike Urinja, Randića, Šoića, naselja koja se nalaze unutar 300 metara od industrijskog kompleksa.
“Ono što zabrinjava je neprimjereno reagiranje odgovornih službi od inspekcija do tijela odgovornih za sanaciju štete. Ili se pravovremeno (ili uopće) ne iziđe na teren ili se uzimaju uzorci koji nisu relevantni. Već se u nizu reagiranja javnosti upozoravalo na nedovoljna ulaganja u održavanje pogona, iz čijih dotrajalih spremnika i instalacija kroz kraško tlo nafta i druge tvari konstantno cure u more. Stoga još jednom upozoravamo i apeliramo na upravu INE za hitno ulaganje u sanaciju postrojenja kako bi se zaštitio okoliš i samo zdravlje ljudi”, rekla je Gordana Vukoša tražeći od nadležnih da strogo kazne onečišćivače.
Renato Franko je ispred Udruge Tira govorio o stanju Bakarskog zaljeva nakon onečišćenja 20. ožujka ove godine. Incident se dogodio kada je iz napuklog tanka iscurio dio sadržaja onečišćenih balastnih voda. I dok s jedne strane iz Ine uvjeravaju kako se odmah pristupilo ispumpavanju preostalog sadržaja iz propuštajućeg tanka, stanovnici Kraljevice tvrde drugačije, odnosno da se čekalo da prođe vikend.
O funkcioniranju ekosustava i posljedica onečišćenja za život u moru i čovjeka govorila je Milvana Arko-Pijevac, koja je upozorila na uništavanje obale nekontroliranim nasipavanjima.
“Neosporno je da ima sve više slučajeva manipulacije pojmovima dohranjivanje i nasipavanje plaže na našoj morskoj obali. Raspon osoba koje manipuliraju tim pojmovima kreće se od lokalnih moćnika pa sve do samih čelnika jedinica lokalne samouprave. Smatramo da Hrvatska kao pomorska zemlja nema adekvatno riješenu definiciju pojmova dohranjivanje i nasipavanje plaže. Čest je slučaj kada se kreće u nasipavanje pod krinkom dohranjivanja bez potrebnih dozvola i bez izrade elaborata zaštite okoliša ili, površno izrađenih elaborata. Također, ima slučajeva kada prostorno-planska dokumentacija dopušta samo dohranu plaže bez povećanja plažnih površina i pomicanja obalne crte, a lokalna uprava radi idejna rješenja na način da dopušta nasipavanje, odnosno promjenu obalne crte, iako to nije predviđeno u prostorno-planskoj dokumentaciji. Takve situacije upravo su se dogodile u crikveničkom području uređenjem glavne plaže u Crikvenici”, istaknula je Milvana Arko-Pijevac navodeći također i druge primjere.
Za kraj je poslan apel odgovornima u nadležnome Ministarstvu, regionalnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave da osim financiranja javnih akcija udruga i institucija i građana, konačno počinju poštivati zakonske regulative i pravodobno konzultirati struku.
Pomorac četiri godine bio zarobljen na brodu: “Osjećam se kao da sam izašao iz zatvora”
Pomorac Mohammed Aisha gotovo je četiri godine bio zarobljen na brodu pokraj egipatske obale, a jučer je oslobođen i prebačen kući u Siriju. Dugi je niz godina proživljavao situaciju koja je oštetila njegovo fizičko i mentalno zdravlje, a sve je počelo svega dva mjeseca nakon što se ukrcao na brod; prenosi Večernji List.
Na teretni brod MV Aman ukrcao se 5. svibnja 2017. godine, a problem je počeo u srpnju iste godine kada je brod zadržan u egipatskoj luci jer su je istekla sigurnosna oprema i potrebni certifikati.
Rješavanje poteškoća trebalo je biti jednostavno, no vlasnici u Bahreinu imali su financijskih problema te nisu mogli platiti čak niti gorivo. Lokalni je sud tada proglasio Mohammeda glavnim zapovjednikom i zakonskim skrbnikom broda. Mohammed, koji je rođen u sirijskoj mediteranskoj luci Tartus, rekao je kako mu nije rečeno što zapovijed znači i to je saznao tek nekoliko mjeseci kasnije, kada su ostali pomorci počeli napuštati brod, piše BBC. Četiri je godine promatrao brodove koji su plovili pored obližnjeg Sueskog kanala. Nekoliko je puta i ugledao brod svog brata, također pomorca. Razgovarali su telefonom, no bili su predaleko udaljeni kako bi se vidjeli.
U kolovozu 2018. godine saznao je da mu je majka preminula. – Ozbiljno sam razmišljao okončati si život, rekao je. Izuzev povremenog stražara, Mohammed je bio u potpunosti sam. Bio je zakonski obvezan ostati na brodu, a za to nije bio plaćen. Morao je, kako piše The Maritime Executive, čekati da se brod proda na aukciji.
U ožujku 2020. godine, oluja je brod otpuhala sa sidrišta. Plutao je te se potom nasukao nekoliko stotina metara od obale. Mohammed je tada morao plivati na obalu svakih nekoliko dana, kupiti namirnice, vodu i napuniti mobitel.
– Ovu dramu i patnju Mohammeda Aishe moglo bi se izbjeći da su vlasnici i stranke odgovorne za brod preuzeli svoje odgovornosti i ranije organizirali njegovu repatrijaciju, izjavio je Mohamed Arrachedi iz Međunarodne federacije radnika u prometu, koji je u prosincu pokrenuo Mohammedov slučaj.
Prema Međunarodnoj organizaciji rada, širom svijeta postoji više od 250 aktivnih slučajeva kada su posade prepuštene same sebi. Tijekom 2020. godine, zabilježeno je 85 novih takvih slučajeva, što je dvostruko više nego godinu ranije godine.
Mohammed je, pri povratku kući, rekao da se osjećao zarobljenim. Smatra da su ga egipatski zakon i vlasnici broda svojim ignoriranjem stjerali su kut. Ipak, tvrdi kako je odlučan i dobar u svom poslu te da, nakon druženja s obitelji, želi nastaviti raditi. “Kako se osjećam? Kao da sam napokon izašao iz zatvora. Napokon ću se pridružiti obitelji. Ponovno ću ih vidjeti”, poručio je na putu prema svome domu.
Singapur zabranjuje iskrcaj pomorcima koji su nedavno bili u Indiji
Jedan od najvažnijih svjetskih središta za smjenu posade – Singapur, zabranio je iskrcaj svim pomorcima koji su do 14 dana prije dolaska tamo boravili u Indiji.
Singapur je donio ovu odluku za sve osobe koje su nedavno bile u Indiji, a ne samo za pomorce; izvještava Splash. Do ove odluke je došlo zbog velikog povećanja broja zaraženih koronavirusom u Indiji u posljednjih nekoliko tjedana.
Ove nove mjere odnose se na članove posade koji dolaze zračnim prometom, a trebali su na ukrcaj u Singapur; kao i na članove posade koji su se trebali iskrcati s brodova u Singapuru; a prethodno su bili u Indiji.
