O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 465

Mještani Silbe i Oliba u očaju: Mreže nam devastiraju podmorje

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Fabio Fistarol

Ljubitelji mora i ribolovnog svijeta, ali i lokalno stanovništvo koje živi uz more često se žali da je ribe puno manje nego prije. Mnogi za to krive veće ribarske brodove i neke ribolovne alate. Tako je i u našoj priči sa zadarskih otoka Silba i Olib, gdje su se mještani u očaju tražeći pomoć obratili HRT-u.

Mještani sjevernih otoka zadarskog arhipelaga poslali su poziv upomoć. U strahu su da brakovi oko njihovih otoka postaju jadranska pustinja. Proganja to male ribare i starosjedioce Oliba i Silbe više od desetljeća; piše HRT.

– Nalazimo se kod škojića Kurjak u Olibskom akvatoriju i na mjestu smo gdje se upotrebljava jedan od najgorih i najštetnijih alata u ribarenju, a to je mreža potegača zvana migavica, kazao je Ferdo Frantin.

Željko Cotov mali je ribar i umirovljenik koji na Olibu živi cijeli život. Frišku ribu njegova obitelj uspije pojesti jednom tjedno. Riblji fond uvelike se smanjio u odnosu na zlatno doba ribolova u prošlome stoljeću.

– Odavdje do otoka Silbe je 3 nautičke milje ili malo više, a dubina je sve 30 metara. I to ne fanga nego pijeska. Sve je dobro. Brak je veliki, dosta puta je ribu teško i uloviti. Ali riba postoji. Ali oni mrežama ne bježe. Ono što uđe u onu mrežu, oko je 14 mrežnog tega, i kupe sve, kaže Cotov.

Bune se i mali ribari na susjednoj Silbi. Oni koje je riba othranila, oni kojima je to nekad bila svakodnevna, otočna hrana.

– Oni ne samo da nam uništavaju sve, da nam love okolo i uništavaju sve nego još i tu ribu ne prodaju na ovom mjestu nego ju prodaju tko zna gdje. Tamo gdje vjerojatno imaju bolju cijenu, kaže Emil Lukin sa Silbe.

– Poberu nam sve, za nas ostaje ništa. Ims nas 5,6 ribara koji imamo dozvolu, tu možemo bacati. Dalje, cijela Silba je njihova, dodaje Lukin.

Sve manje ljudi izlazi na more i sve manje ljudi lovi svojim mrežama stajačicama. Bilo je tu krasne ribe, a sada ribom oskudijevaju. Toliko da je kupuju na zadarskoj ribarnici. I kao da to nije dosta, susreću se ovi otočani i s drugim popratnim problemima.

– Nama migavice stvaraju štetu i na našim ribarskim alatima. Ja sam prije dvije godine imao parangale najlonske, bavim se s njima, znači lovim podlanice i baraje u uvali Pernatica, to vam je jedna krasna uvala. U 5 ujutro dođem, taman je svitalo, a meni parangali u kraju uništeni. A slušajte to vam je 100 udica. I plaćam za to dozvolu i sve, kaže Dalibor Rošić sa Silbe.

Silba i Olib pogodne su za mreže potegače jer nemaju stijena za koje će zapeti. A mreža koja se u kraju vuče po dnu uništava posidoniju, stanište za riblju mlađ. Za ove otočane takva je situacije beznadna. Nakon jednog takvog potezanja dugo vremena se na tom mjestu ništa ne ulovi.

-To je jedan tradicionalni alat, koji su zloupotrijebili ovi današnji ljudi, jer koriste ta moćna hidraulična vitla, koriste jako dugačke i visoke mreže i obuhvate veliku površinu u moru. Po pravilniku piše da je 500 metara konopa i 300 m mreže, ali nitko ih ne prati nitko ih ne snima nitko ih ne kontrolira, kaže Ivan Smirčić.

– Mreža je živo zlo, ali uvijek je bila dozvoljena. A na pojedinim mjestima, sada, kompletan teritorij Oliba je dozvoljen. To jedino od one punte do ove punte sada, nije. A tamo su ostavili tri nove pozicije gdje mogu ući mreže, kaže Cotov.

Mještani Oliba tražili su da im zaštite glavnu uvalu na otoku. To su i dobili, međutim posljednjih nekoliko godina potezanje mreža u glavnoj uvali, kažu, više nije zabranjeno. Stanovnici sjevernih zadarskih otoka rješenje vide u promjeni zakona i većim kontrolama.

– Najbolje bi bilo zabraniti. Ali, bitno reducirati, napraviti lovostaj. Da u svako doba ne mogu na svim pozicijama vući te potegače, smatra Smirčić.

– Apeliramo i pozivamo ponovno zakonodavca da malo razmisli na temelju znanstvenih istraživanja i na temelju svega ovoga što se vidi, dakle nije obalna, uništava mlađ, malu ribu kao ješku i to je dovoljan razlog da bi se, ako ništa drugo, stavila neka restrikcija ili lovostaj ili nešto. Mi znamo da ljudi žive od ribe, ali moramo i zaštititi to malo ribljeg fonda, poručuje Frantin.

Nadaju se da će se i njihov glas čuti. Jer željeli bi nešto blagodati mora ostaviti i unucima. Nastavi li se kopanje podmorja, kažu, o ribi u akvatoriju oko Silbe i Oliba potomcima će pričati samo legende.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Od lipnja Malta otvara svoja vrata turistima

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Hasmik Ghazaryan Olson

Malta je najavila da će od lipnja dočekati turiste iz čitavog svijeta bez obzira jesu li u potpunosti cijepljeni protiv Covida-19 ili ne, iako je prije desetak dana bilo najavljeno da će na ovaj otok moći kročiti samo cijepljeni turisti; piše Geek.hr. Malta, Gozo i Comino trebali bi se ponovno otvoriti od 1. lipnja 2021. godine, a za ulazak im neće biti potrebni rezultati Covid testa.

Krajem ožujka bilo je najavljeno da će turisti morati pokazati potvrdu o cijepljenju i dokazati da su primili drugu dozu jednog od odobrenih cjepiva najmanje deset dana prije dolaska na Maltu te da će potvrdu trebati pokazati prije ukrcavanja na let da bi uopće mogli putovati. Međutim, od tih mjera predostrožnosti neće biti ništa. Malta se tako pridružila nizu zemalja koje će se otvoriti za turiste, no u nekima drugima, poput Islanda, Portugala i Cipra, putnici će morati pokazati potvrdu da su uzeli cjepivo.

Dobrom dijelu Europljana trenutno su zabranjena strana putovanja, iako postoje zakonski dopušteni razlozi za odlazak u inozemstvo. Međutim, odmor nije jedan od njih, a prekršitelji pravila mogli bi se suočiti s „paprenom“ novčanom kaznom. Tako se, primjerice, u Velikoj Britaniji, tamošnji stanovnici suočavaju s kaznama koje sežu sve do 5.000 funti. Ondje se nadaju da bi se taj zakon trebao ukinuti do 17. svibnja, a ministri bi trebali razmotriti takozvani „sustav semafora“ – a Malta bi mogla biti jedna od zemalja na „zelenom“ popisu.

Program cijepljenja na Malti pokazuje se vrlo uspješnim. Vjerujući izjavama čelnih ljudi za turizam ove otočne zemlje koja je udaljena nekakvih 80-ak kilometara južno od Sicilije, više od 40 posto odrasle populacije Malte primilo je prvu dozu cjepiva Covida-19, a dnevno broje manje od 100 zaraženih. To su vrlo ohrabrujuće brojke za tu malu državu koju čak hvali i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Odličan je to znak za turiste koji će na Maltu dolaziti pretežito zrakoplovima.

Očekuje se da će od početka sezone, dakle, od lipnja, 18 zrakoplovnih prijevoznika letjeti na Maltu, uključujući i Air Maltu, čime će se „pokriti“ 70 posto ruta koje je otok imao prije dvije godine. Od tih 18 zrakoplovnih tvrtki, četiri su potpuno nove, a turističke vlasti su u pregovorima s još četiri zrakoplovne tvrtke koje su izrazile svoj interes za otvaranje ruta za Maltu. Oni koji, pak, nisu ljubitelji zračnih putovanja te više preferiraju morske putove, također će doći na svoje. Brodovi za kružna putovanja, takozvani „kruzeri“, nastavit će putovati i sljedećeg ljeta, a do kraja lipnja predviđena su putovanja najmanje 34 lučka broda.

Malteški ministar europskih i vanjskih poslova, Evarist Bartolo, potvrdio je međusobni sporazum sa zrakoplovnim kompanijama: „Imat ćemo 18 zrakoplovnih tvrtki za Maltu nadolazećeg ljeta, zajedno s četiri koje su potpuno nove u ovom poslu. Zrakoplovne su firme „pluća“ turističkog sektora te se nikako ne smiju zaboraviti.“ Ministar Bartolo dao je kratki komentar i na „škakljivu“ temu dolaska stranih turista koji se nisu cijepili: „Sve naše odluke teže pronalasku ravnoteže te pridonose prioritetima koji se odnose na zdravlje malteških građana te turista koji dolaze u našu zemlju.“

Iako je Malta dopustila dolazak i onim stranim državljanima koji se nisu cijepili, mnogo toga i dalje ovisi o državama iz kojih dolaze potencijalni turisti. Malteška vlada u pregovorima je s Europskom komisijom da prida „zelene“  putovnice onim stanovnicima EU-a koji su se cijepili, tako im omogućavajući putovanje na Maltu bez ikakvih „prepreka“. Ministar Evarist Bartolo predstavio je plan u kojem je iznio ideju da cijepljeni turisti dobiju „zelenu putovnicu“ koju će pokazati na dolasku na Maltu, a oni koji se nisu cijepili da potvrde negativni PCR test koji je obavljen nekoliko sati prije dolaska u zemlju; piše Geek.hr.

Egipat će zadržati Ever Given dok se ne riješi pitanje odštete

0
Foto: The Maritime Executive

Kontejneraš Ever Given i dalje je usidren u egipatskom Velikom gorkom jezeru, nekoliko tjedana nakon što je oslobođen iz Sueskog kanala. Navodno situacija neće tako lako i brzo biti riješena.

Kako navodi portal The Maritime Executive, najviši dužnosnik Sueskog kanala rekao je lokalnoj TV postaji prošlog tjedna da će brod ostati na mjestu dok se ne riješi zahtjev Egipta za financijsku odštetu.

“Brod će ostati ovdje dok se istrage ne završe i dok se ne plati šteta” – rekao je čelnik SCA-a Osama Rabie, navodi Wall Street Journal. “Nadamo se brzom dogovoru i čim pristanu na naknadu štete, brod će moći isploviti.”

Rabie je rekao da će Egipat od vlasnika broda tražiti odštetu od milijardu dolara.

Egipatski istražitelji su u postupku ispitivanja dokaza. Posada Ever Givena je također ispitana te ostaju na brodu dok se situacija ne riješi.

Castor Maritime ponovno proširuje flotu

0
Foto: Marine Traffic

Grčki Castor Maritime je sklopio ugovor o kupnji panamax bulk carriera Xi Jiang Yue, izgrađenog 2011. godine u hongkonškom Ocean Broaden Shippingu. Bulk carrier je kupljen za 18,48 milijuna dolara.

Isporuka ovog 74.900 dwt bulk carriera trebala bi se obaviti u drugom kvartalu 2021. godine.

Petros Panagiotidis, izvršni direktor tvrtke Castor, rekao je: „Zadovoljstvo nam je najaviti našu devetu akviziciju plovila ove godine, dodavanjem još jednog Panamax bulk carriera u našu flotu. Naš fokus ostaje na rastu flote pravodobnim kupnjama brodova. “

Nakon što ovaj panamax bude isporučen, Castor Maritime će imati flotu od 15 brodova koji se sastoje od jednog capesizea, 5 kamsarmax i 7 panamax bulk carriera te dva aframax LR2 tankera.

U Dubrovnik uplovila jahta ruskog milijardera, predsjednika nogometnog kluba Monaco

0
Foto: TB, Dubrovački Dnevnik

Luksuzna jahta Anna uplovila je u Dubrovnik i u vlasništvu je ruskog milijardera i predsjednika nogometnog kluba Monaco Dmitrija Ribolovleva.

Radi se o luksuznom plovilu dugom 110 metara koje je ruski bogataš nazvao po svojoj kćeri Anni, uz koju ima i kćer Ekatarinu; piše Dubrovački Dnevnik. Ribolovlev je bio vlasnik proizvođača kalijeve vode Uralkali, a 2011. godine postao je predsjednik nogometnog kluba Monaco. Njegovo se bogatstvo procjenjuje na 10,5 milijardi američkih dolara.

Foto: TB, Dubrovački Dnevnik

Jahta koja je uplovila u Dubrovnik njegova je luksuzna igračka koja može primiti 18 gostiju te 36 članova posade. Ima vlastiti heliodrom, jacuzzi, bazen i sve što je potrebno za luksuzan i opušten odmor, izgrađena je 2018. godine, a vrijednost joj se procjenjuje na 250 milijuna američkih dolara. 

Produljena zabrana sakupljanja školjkaša, puževa, spužava i ježeva u Paškom zaljevu

0
Foto: Ilustracija, Pexels / Magda Ehlers

Ministarstvo poljoprivrede produljilo je Odluku o zabrani sakupljanja školjkaša (Bivalvia), puževa (Gastropoda), spužava (Spongia) i bodljikaša (Echinodermata) u Paškom zaljevu kojom do 15. listopada 2021. godine.

Podsjetimo, nakon niza incidenata s prekomjernim i ilegalnim izlovom školjaka u akvatoriju otoka Paga, struka je upozorila institucije na velike propuste, što je dovelo do kaotičnog stanja gdje je već preiskorištenim resursima Paškog zaljeva zaprijetio ozbiljan kolaps; prenosi Morski.hr.

Trebalo je tri godine da bi Ministarstvo poljoprivrede donijelo i preciziralo odluku o potpunoj zabrani izlova.

Odluka, koju je potpisala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, prvi put je stupila 24. listopada 2019. godine, a naknadno je produljivana.

Odlukom se radi znanstvene evaluacije stanja bioloških resursa u svrhu održivog upravljanja biološkim bogatstvima zabranjuje sakupljanje školjkaša (Bivalvia), puževa (Gastropoda), spužava (Spongia) i bodljikaša (Echinodermata) u akvatoriju Paškog zaljeva omeđenog spojnicom Rta Sušac (φ 44° 29,290′, λ 15° 2,939′) i Rta Sv. Nikola (φ 44° 28,770′, λ 15° 2,580′).

U Tehnomontu uspješno porinut brod za norveškog naručitelja Moen Marin

0
Foto: Glas Istre

U pulskom brodogradilištu Tehnomont je u subotu uspješno porinut brod za norveškog naručitelja.

– Uspješno smo porinuli gradnju 115. Radi se o sedmom brodu u seriji za norveškog naručitelja Moen Marin. Riječ je o servisnom brodu za ribogojilišta, koji je izgrađen u kombinaciji čelika i aluminija (čelični trup s aluminijskom kormilarnicom). – izjavili su iz Tehnomonta, piše Glas Istre.

Duljina broda je 23.98, a širina 11.2 metra. Maksimalni gaz je 3.8 metara, a ugrađen mu je pogonski stroj Caterpillar C32 snage 746kW (1000ks).

Foto: Glas Istre

Također, ima generatore električne energije Caterpillar C18 i C7.1 snaga 280kW i 118kW s mogućnošću paralelnog rada. Maksimalna sila potega je cca 12.5 tona, maksimalna brzina 11 čvorova a nosivosti je cca 120 tona.

Palubna oprema za tegalj i manipulaciju kavezima jest od norveškog proizvođača SHM, a sve je pogonjeno hidrauličkim agregatom snage 3x60kW. Opremljen je s dvije palubne dizalice Palfinger, a uz navedeno brod je opremljen najmodernijim sustavima navigacije i komunikacija te zadovoljava najnovije ekološke norme (IMO Tier III).

„Tek porinuti brod trebao bi biti primopredan sredinom ljeta” – poručuju iz Tehnomonta.

Ratni brod Zrinski – ponos Austro-Ugarske mornarice (1910.)

0
Povijest.hr

Austro-Ugarski ratni brod imena Zrinski (tj. Zrínyi prema mađarskom načinu pisanja) porinut je u more na današnji dan, 12. travnja 1910. godine. Brod je dobio ime po uglednoj hrvatskoj velikaškoj obitelji Zrinskih (nekoć Šubić). Brod Zrinski pripadao je klasi najvećih dotad izgrađenih ratnih brodova Austro-Ugarske mornarice; piše Povijest.hr. Imao je istisninu od 14.700 tona, što je znatno više i od današnjih najvećih američkih krstarica u aktivnoj službi. Pokretao ga je motor od 20.000 konjskih snaga.

Glavno oružje Zrinskog činili su topovi kalibra 305 milimetara, koje je proizvodila Škoda iz Češke (Škoda je bila najveće industrijsko poduzeće u Austro-Ugarskoj). Granate su bile teške čak 450 kilograma, a mogle su biti ispucane na udaljenost od čak 20 kilometara. Glavna luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.

Metalni oklop broda bio je na mjestima debeo do 25 centimetara. Paluba je bila prekrivena tikovinom i to je bio jedini materijal koji je Austro-Ugarska morala nabaviti u inozemstvu. Zanimljivo je da je brod imao posadu od čak 890 ljudi. Matična luka bila mu je Pula, koja je ujedno bila i glavno zapovjedno središte čitave Austro-ugarske mornarice.

Royal Caribbean otkazuje većinu krstarenja za lipanj

0
Foto: Marine Traffic, Marek H.

Royal Caribbean International objavio je da je odlučio produžiti obustavu plovidbe za svoju globalnu flotu do 30. lipnja 2021. godine, ali isključujući plovidbe na brodovima Quantum, Spectrum, Voyager, Anthem, Adventure, Vision, Jewel i Odyssey of the Seas.

“Plan nam je nastaviti daljnji rad u srpnju” – izjavili su iz tvrtke, prenosi Cruise Industry News.

Ostale napomene:

  • Quantum of the Seas – isplovljavanja iz Aljaske od 5. travnja do 14. listopada 2021. godine. Kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za pripremu, Quantum of the Seas ostat će u azijsko-pacifičkoj regiji.
  • Odyssey of the Seas – 9. svibnja do 28. listopada 2021. – bile su zakazane plovidbe s polaskom iz Rima (Civitavecchia), Italija. Umjesto toga, Odyssey će započeti svoju sezonu iz nove matične luke – Haifa (Izrael) od lipnja do listopada 2021. Ovo novo krstarenje dostupno je samo stanovnicima Izraela.
  • Adventure of the Seas – 5. lipnja do 14. listopada 2021. – Umjesto plovidbe iz Barcelone (Španjolska), Adventure of Seas sada će nuditi plovidbu iz Nassaua na Bahamima, početkom lipnja 2021. godine.
  • Vision of the Seas – 6. lipnja do 29. kolovoza 2021. – Umjesto plovidbe iz San Juana u Portoriku, Vision of the Seas sada će nuditi krstarenja s Bermuda početkom lipnja 2021.
  • Jewel of the Seas – 7. lipnja do 31. listopada 2021. – Umjesto plovidbe iz sjeverne Europe; Barcelone i Massachusettsa, Jewel of the Seas sada će nuditi krstarenja iz Limassola na Cipru početkom lipnja 2021. godine.
  • Anthem of the Seas – 4. lipnja do 29. kolovoza 2021. – Umjesto europskih plovidbi, Anthem of the Seas će imati krstarenja iz Southamptona, isključivo za stanovnike Velike Britanije.

Video: Najdublji kanal na svijetu

0
Foto: YouTube screenshot

Korintski kanal, koji povezuje Korintski zaljev u Jonskom moru sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru; najdublji je kanal na svijetu.

Korintski kanal ogroman je umjetni plovni put, strmi zidovi visoki su 79 metara, što ga čini najdubljim kanalom na svijetu. No, na nekim mjestima je širok manje od 25 metara. Kanalom godišnje prođe više od 11 000 brodova. Duljina mu je 6,4 kilometara (4 milje), a u podnožju je širok samo 21,4 metra (70 stopa).

Kad su inženjeri dovršili kanal 1893. godine, brodovi su bili puno manji. Danas odvažni skiperi i kapetani upravljaju brodovima koji jedva prolaze uz strme strane kanala. Kako je kanalom teško prolaziti za velika plovila, njime se uglavnom služe manji brodovi. Iznimka se dogodila 9. listopada 2019. godine, kada je MS Braemar – 195 metara dug putnički brod postao najširi i najduži brod koji je prošao kanalom.

Evo zanimljivog videa koji prikazuje tranzit MS Braemara kroz Korintski kanal: