Lufthansa je svojim stranicama objavila kako svi putnici (od šest godina starosti nadalje) koji žele ući u Njemačku, na letovima iz rizičnih i nerizičnih područja, u trenutku polaska moraju predočiti negativni Covid-19 test. Bez negativnog testa neće moći putovati. O tome je odlučila Njemačka vlada.
Ovo se pravilo odnosi i na sve putnike koji presjedaju u Frankfurtu ili Münchenu na druge letove.
Prihvaćaju se antigeni, PCR, LAMP i TMA testovi. Potvrde se prihvaćaju na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, a moraju ih predočiti i putnici cijepljeni protiv Covid-19. Samotestiranja su isključena i nisu valjana.
Test se mora obaviti najviše 48 sati prije ukrcaja.
Lufthansa objavila nova pravila za letove prema Njemačkoj
Quarku isporučen novi brod Ultramarine
Quark Expeditions je prošli tjedan preuzeo vlasništvo nad novim Ultramarineom, koji može primiti 199 putnika.
Službena primopredaja ovog tehnološki naprednog broda održana je u Splitu, a nazočili su Malcolm Ellis, Quarkov potpredsjednik operacija za ekspedicije i članovi tima brodogradilišta Brodosplit; piše Cruise Industry News.
“Službeno smo u našu flotu primili brod koji će uskoro postati baza za polarne avanture” – rekao je Andrew White, predsjednik Quark Expeditionsa. „Svaki aspekt Ultramarinea dizajniran je kako bi našim timovima omogućio da goste s broda odvedu duboko u polarnu divljinu i bolje nego ikad prije. Ovo novo plovilo – u rukama najiskusnijeg tima u ekspedicijskoj industriji – omogućit će nam da stvorimo uistinu izvanredne avanture za naše goste, pružajući im vrhunsko iskustvo na brodu.“
„Dovršetak Ultramarinea – s vrhunskim sadržajima i naprednom tehnologijom – dokaz je zajednice inženjera, brodskih arhitekata, zavarivača, električara i sve ostale posade u brodogradilištu Brodosplit – kao i dizajnera, inovatora i članova operativnog tima u glavnom uredu Quark Expeditions – koji su dugo i naporno radili u posljednje tri godine. Toliko je ljudi pridonijelo izgradnji ovog plovila – a to uključuje i naš ekspedicijski tim čiji je doprinos potaknuo toliko inovacija koje su Ultramarine katapultirale u vlastitu ligu.”
Video: Teretni brod onesposobljen na Bosporu
Teretni brod River Elbe pretrpio je kvar motora ujutro 1. travnja, dok je prolazio Bosporom u južnom smjeru. Brod je bio na putu od Rusije do Velike Britanije.
Nakon kvara se hitno usidrio u tjesnacu, kako bi zaustavio driftanje. Tegljači su došli u pomoć te je brod otegljen do sidrišta Ahirkapi (Istanbul, Mramorno more). Usidrio se tamo kasnije istog dana.
Prema zadnjim informacijama, brod je još uvijek usidren. Novih detalja o kvaru još nema.
Učenici napravili pasaru kao iz 1939.
U sklopu međunarodnog projekta zaštite i vrednovanja jadranske pomorske baštine, u Tehničkoj školi u Rijeci predstavljena je nova pasara – tradicijska barka s početka prošlog stoljeća koju su izradili sami učenici.
Danas je pasara u dvorištu riječke Tehničke škole, a na ljeto će krasiti obalu Mošćeničke Drage; piše HRT. Sate rada uložili su učenici smjera brodograditeljski tehničar, jedinoga takvoga u Hrvatskoj, u sklopu Akademije tradicijske brodogradnje.
– Bilo je super! Stekli smo nova iskustva i svaki petak je bilo nešto novo, kaže učenik Tehničke škole Fran Jančić.
– Nova iskustva, nova znanja, inače smo to uvijek gledali na papiru i pisali, ovako smo to imali priliku vidjeti uživo, dodao je Antonio Funarić.
Voditelj Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre te idejni začetnik cijeloga projekta “Mala Barka” Robert Mohović iznimno je ponosan na buduće brodograditelje, kaže kako je barka je građena po nacrtima iz 1939. koja je postojala u Lovranu i to joj daje dodatnu vrijednost.
– Ovaj projekt je našem zanimanju omogućio da se krene u izgradnju barke. Naši učenici su sudjelovali od samog početka, tako da je to vrhunac obrazovanja njima, kazao je ravnatelj Tehničke škole Rijeka Serđo Jadrić.
Arca Adriatica, nastavak je projekta Mala barka 2. Projekt je vrijedan 3 milijuna eura, nositelj mu je Primorsko-goranska županija.
Originalne nacrte izradili su studenti Tehničkog fakulteta, a pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja gdje ih javnost može vidjeti.
Video reportažu pogledajte ovdje.
Kako su kontejneraši postali tako veliki i zašto uzrokuju probleme
Šestodnevna blokada Sueskog kanala od strane kontejneraša Ever Given završila je 29. ožujka nakon što su spasilački timovi koristili bagere i tegljače kako bi plovilo vratili u pogon.
Sposobnost jednog plovila da blokira jedan od najprometnijih brodskih koridora na svijetu, stvarajući prometnu gužvu na stotine brodova, pokrenula je raspravu o sve većoj veličini megabrodova, a nesreća Ever Givena dokazala je da jednostavno postaju preveliki.
S 400 metara duljine, Ever Given je među jedan posto najvećih brodova na svijetu. Ova nesreća u kojoj je sudjelovao rezultirat će novim valom mjera predostrožnosti kako bi megabrodovi postali sigurniji, ali također bi mogla potaknuti brodarsku industriju da razmisli čine li takva gigantska plovila više štete nego koristi.
Kontejneraši su se desetljećima povećavali, kako bi na svakom putovanju mogli prevoziti još više kontejnera.
Jedna od najznačajnijih povećanja veličine kontejneraša uslijedila je kada je Maersk predstavio svoju E-seriju 2006. godine, koja može prevoziti oko 15.000 kontejnera – udvostručujući kapacitet prethodnih najvećih kontejneraša.
U zadnjih 15 godina porinuto je oko 133 broda nosivosti između 18.000 i 24.000 kontejnera. Oni su klasificirani kao ultra veliki kontejneraši – najveći brodovi na svijetu. Ever Given je jedno takvo plovilo.
Ever Given može prevoziti 20.000 kontejnera, dok takozvani „vrlo veliki kontejneraši“ mogu prevoziti najviše oko 9.000 kontejnera. Korištenje samo jednog broda umjesto dva, za prijevoz istog tereta štedi gorivo, značajno smanjuje troškove prijevoza po kontejneru i smanjuje utjecaj na okoliš.
Već se pokazalo da je upravljanje “megabrodom“ u zatvorenim plovnim putovima teško. Slaganje kontejnera u visinu ne pomaže: to može dovesti do toga da recimo, zbog vjetra brod postaje još teže kontrolirati, što je možda također imalo ulogu u nasukavanju Ever Givena.
Kad ih uhvati oluja na otvorenom moru, takvi brodovi mogu biti skloniji gubljenju kontejnera, tj njihovom padanju s broda.
Prema izvješću iz 2015. godine, luke, tjesnaci i kanali također imaju problema zbog sve većih brodova – zahtijevaju proširenje. Trošak takvih projekata neizmjeran je: proširenje Panamskog kanala 2016. godine je koštao više od 5 milijardi dolara.
U tijeku je istraga o uzroku nesreće Ever Givena, koja bi nam trebala reći u kojoj je mjeri odgovorna veličina broda. Na temelju prethodnih incidenata, podjednako bi mogao biti kriv i jak vjetar, neispravan rad, pa čak i ljudska pogreška. Ako je veličina bila kriva za nesreću, za očekivati je da bi onda i drugi megabrodovi, koji godinama prolaze Sueskim kanalom, doživjeli slične poteškoće.
U većini slučajeva riječ je o manjim nesrećama koje uzrokuju malo smetnji i događaju se na tako maloj frekvenciji da se nesreća Ever Givena ne bi trebala tumačiti kao dokaz da su kontejneraši postali preveliki. No, budući da su posljedice nesreće Ever Givena bile tako ozbiljne, s pravom će se primijeniti nove mjere pomorske sigurnosti kako bi se izbjegao sličan incident u budućnosti.
Sanacija 432 metra obale, izgradnja šetnice i 120 parkirnih mjesta
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državni tajnik Josip Bilaver za lučku infrastrukturu i sanaciju pomorskog dobra u luci Gaženica uručili su 18 ugovora ukupno vrijednih 15 milijuna kuna. Općina Sukošan dobila je najveći iznos, za dva projekta ukupno 3,9 milijuna kuna; piše Zadarski list. U tijeku su javni natječaji za izvođače radova na Barbiru te u luci od Rive do Keranovog mula.
– Riječ je o 500 tisuća kuna (bez PDV-a) vrijednoj sanaciji obale kralja Petra Krešimira IV. na Barbiru u Sukošanu od čega ministarstvo sufinancira sa 400 tisuća kuna, kazao je načelnik Ante Martinac.
Impresivni lučki projekt
Projekt »Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu prema UPU Unutar granica lučkog područja« u vrijednosti je 7.467.200 kuna bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda je 14. travnja.
– Kako je za projekt u 100-postotnom iznosu investitor Županijska lučka uprava Zadar ugovor je potpisao ravnatelj Davor Škibola.
– Potpisani ugovor je u vrijednosti 3,4 milijuna kuna, a odnosi se za radove koji će se izvesti u ovoj godini, naglasio je Martinac.
Po impresivnom projektu poduzeća za projektiranje, nadzor i savjetovanje Via Factum »Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu prema UPU Unutar granica lučkog područja« obuhvaća izgradnju obalnog zida ukupne dužine 432 metara, od Rive do Keranovog mula na Ždralovcu, šetnicu, zelenilo i parkirna mjesta te rekonstrukciju završne površine postojećih gatova.
Početak radova – u svibnju
– Početak izvođenja radova predviđa se do kraja svibnja 2021., a završetak radova za 15 mjeseci, 12 mjeseci faza izvođenja radova, te tri mjeseca ljetne obustave radova, pojasnio je Martinac, dodajući kako je površina zahvata u akvatoriju oko 7.100 metara četvornih. Projekt obuhvaća uklanjanje mula na Ždralovcu te izvedbu novog mula duljine 12 metara i širine 1,80 metara. Postojeći Keranov mul zadržava prijašnje gabarite te će se uklopiti u novo projektirano stanje, kazao je Martinac.
Također će se produbiti lučki dio za 1,5 metara u svrhu osiguranja potrebne dubine za korištenje komunalnih vezova.
– Završetkom projekta povećat će se kapacitet komunalnih vezova, čiji je nedostatak predstavljao značajan problem, istaknuo je Martinac.
Barbir po projektu Miroslava Torbarine
Šetnica će biti široka tri metra sa zelenilom, a uz 432 metra šetnice bit će i 120 parkirnih mjesta, od toga 10 za invalide.
– Prvu i drugu fazu uređenja obalnog pojasa od Sportskog centra do Rive financirala je Općina Sukošan, za drugu je fazu podignuli smo i kredit u iznosu od pet milijuna kuna. Za treću fazu, sanaciju obale od Rive do Keranovog mula na Ždralovcu koja je unutar lučkog područja, investitor je Županijska lučka uprava Zadar koja je radila i projektnu dokumentaciju, istaknuo je Martinac.
Sanacija dijela obalnog pojasa na obali Kralja Petra Krešimira IV. na Barbiru radit će se po projektu Amplus-inženjering d.o.o. Sukošan, dipl. ing. grad. Miroslava Torbarine.
– Sanacija je predviđena na urušenom dijelu u dužini oko 200 metara, izgradnjom potpornog zida od armiranog betona i zaštitom obale kamenim nasipom/školjerom, navodi Martinac.
Zaštita povijesnih zidova
Duž obale izvest će se šetnica/sunčalište, a na pojedinim mjestima postojeći ostaci antičkih zidova od 1. do 5. stoljeća zaštit će se geotekstilom i drobljencem. Sanacija će se izvesti u skladu sa PPU-om Općine Sukošan.
– Naša vizija je mlada općina uz ispunjenje ciljeva, povećanje biznisa, poboljšanje infrastrukture, veći broj radnih mjesta, moderna, otvorena i komunikativna općina, odraz bogatstva i kulturnog nasljeđa. Jasnom vizijom i održivim planom stvaramo uvjete za kvalitetan život na cijelom području Općine Sukošan. Nadam se da ćemo dovršiti započeto i biti primjer ostalima, zaključio je Martinac.
Royal Caribbean zaprimio novi Odyssey of the Seas
Royal Caribbean International preuzeo je novi Odyssey of the Seas od brodogradilišta Meyer Werft.
Kruzer klase Quantum-Ultra označava završetak serije od pet brodova čiju je gradnju Meyer Werft započeo u siječnju 2013. godine, navodi se u priopćenju za medije, prenosi Cruise Industry News.
“Royal Caribbean Group je 2011. godine naručila izgradnju prve dvije jedinice klase Quantum, koje su jako popularne među putnicima od prvog dana. Stalno smo poboljšavali i razvijali ove brodove, tako da smo sada izgradili ukupno pet brodova i isporučivali ih od 2014.” – rekao je Stephan Schmees, član izvršnog odbora u tvrtki Meyer Werft.
“Sada smo uspješno isporučili treći kruzer iz Papenburga, za vrijeme pandemije. To je važan znak snage našeg brodogradilišta, a i cjelokupne industrije. Međutim, s obzirom na našu veliku knjigu narudžbi te sa smanjenim brojem radnika, pred nama su još veliki izazovi.” – dodao je Jan Meyer, generalni direktor Meyer Werfta.
Objavljena Odluka o autorizaciji plovila za sakupljanje crvenog koralja
U Narodnim novinama br. 32/2021, od 31.03.2021. objavljena je Odluka o autorizaciji plovila za sakupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum).
Ovom Odlukom autoriziraju se plovila za sakupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum) s rokom važenja do 30. lipnja 2022. godine na temelju uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem; prenosi Otvoreno more.
Popis autoriziranih plovila i najveća dopuštena količina ulova po plovilu za 2021. i 2022. godinu navedeni su u Odluci NN 32/2021 koju možete vidjeti OVDJE.
Brod na Floridi slučajno “iskopirao” Ever Given
Prošloga je tjedna na autocestu u Floridi sletio 11-metarski brod i blokirao promet, pišu američki mediji.
Nesreća se dogodila kada je 64-godišnji muškarac vukao brod u prikolici koja se najednom počela njihati i naposljetku se sudarila sa zaštitnom ogradom; prenosi Net.hr. Srećom, nije bilo ozlijeđenih, a patrola je uklonila brod s autoceste.
Mnogi korisnici Twittera primijetili su sličnost s incidentom u Sueskom kanalu te su odmah krenuli sa zbijanjem šala.
„Potonuli brodovi“ u rovinjskom Muzeju
Otvorenjem izložbe „Zambratija – Prapovijesni šivani brod / Zambrattia Barca cucita preistorica“, u rovinjskom je Muzeju ovog četvrtka, 1. travnja, započeo ovogodišnji ciklus izložbi objedinjenih pod zajedničkim nazivom „Potonuli brodovi / Navi affondate“.
„Ovogodišnji izložbeni program osmišljen je prema smjernicama Ministarstva kulture i medija da se intenzivira suradnja i razmjena između muzeja, odnosno organiziraju zajedničke izložbe i ostali projekti“, izjavila je ravnateljica Muzeja Grada Rovinja-Rovigno Tajana Ujčić; piše Glas Istre.
Upravo stoga, umjesto organizacije novih izložbi, radi se na tome da se uz manje sredstava pokaže što više, čime ujedno dolazi do izražaja suradnja među muzejima koja je i prije postojala.
Jedna takva suradnja, točnije ona s Arheološkim muzejom Istre, predstavljena je ovog četvrtka na otvorenju prve izložbe u nizu, „Zambratija – Prapovijesni šivani brod“.
Istu su otvorili njezini koautori Ida Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre i Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli, te ravnateljica rovinjskog Muzeja, Tajana Ujčić, uz podršku pročelnice Marije Črnac Rocco u ime Grada Rovinja, te vijećnika Davida Modrušana.
Iako je službeno predstavljanje izložbe bilo zatvoreno za javnost, svi zainteresirani mogli su ovaj događaj pratiti uživo putem Facebook stranice Muzeja, dok će izložbu moći pogledati sve do 30. rujna, u radnom vremenu Muzeja, što će u travnju biti od 10 do 18 sati s pauzom od 12:30 do 13:30 sati, uz prilagodbe epidemiološkoj situaciji.
Ova izložba publici predstavlja nalaz brodske konstrukcije iz istoimene uvale kod Umaga. Radi se o najstarijem primjeru u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Mediteranu. Ostaci broda koji su istraženi u plitkom moru i sačuvani u dužini od 6,7 metara i širini od 1,6 metara, datiraju u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. prije Krista.
„Brod iz Zambratije predstavlja jedini dokaz o postojanju šivanih plovila na Mediteranu u periodu prijelaza iz brončanog u željezno doba te se može koristiti kao odrednica za lokalnu brodograditeljsku tradiciju kasnijih šivanih brodova na sjevernojadranskom prostoru“, navodi Ida Koncani Uhač, koautorica izložbe i voditeljica zbirke podvodne arheologije pri Arheološkom muzeju Istre.
Vjeruje se, dodaje ravnateljica rovinjskog Muzeja, kako su slične tipove brodica u prapovijesti koristili i stanovnici rovinjskog područja.
Izložba „Zambratija“ koju će rovinjska publika imati priliku pogledati do kraja rujna djelo je triju autora: Ide Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre, Marka Uhača iz Konzervatorskog odjela u Puli, te Giulie Boetto iz Centra Camille Jullian iz Francuske.
Osmišljena je tako da na svom početku uvodi posjetitelja u uvalu Zambratija, te donosi presjek o arheološkim lokalitetima u njenom podmorju. Nadalje, posjetitelj dobiva informacije o samim istraživanjima konstrukcije koja su započela 2008. godine, a na samome su terenu, kako saznajemo, trajala do kraja kolovoza 2013. godine, nakon čega se pristupilo laboratorijskom, post-terenskom poslu.
Posjetitelj se također upoznaje s metodama dokumentiranja koje su tada po prvi put bile primijenjene u podmorju hrvatskog Jadrana, točnije metoda izrade 3D modela pomoću Agisoft programa, čime je, objašnjava nam koautorica izložbe Koncani Uhač, dobiven model brodske konstrukcije i temeljem čega je izrađena sama forma brodske linije.
Slijede i informacije o samom brodu: njegovoj arhitekturi, načinu izrade kostura, korištenim materijalima i specifičnostima koje ga odlikuju.
„U kontekstu arhitekture i načina izrade, posjetitelji će moći pogledati videouradak o eksperimentalnoj arheologiji, a radi se o projektu kojega smo ostvarili s članovima Savudrijske batane – batana Salvorina. Naime, pokušali smo sašiti dio brodske konstrukcije, odnosno sekciju broda onako kako su to radili prapovijesni stanovnici, od samog izbora materijala iz motovunske šume do šivanja uz pomoć rekonstrukcije nekih arhajskih alata“, objasnila je Koncani Uhač.
I sami posjetitelji će imati priliku okušati se u šivanju brodske platice i time svjedočiti brodograditeljskom procesu ondašnjeg razdoblja.
Osim spomenutog videa, svi zainteresirani moći će pogledati još jedan o samim istraživanjima, koji ujedno obuhvaća i viziju daljnje prezentacije ovog broda.
Nakon „Zambratije“ koja je rovinjsku publiku uvela u podmorski svijet i ovu tematiku, ciklus izložbi „Potonuli brodovi / Navi affondate“ nastavlja se već 8. travnja uz „Veliki Piruzi – Rimski brodolom na hridi kod Rovinja / Pirusi Grande – Naufragio romano presso lo scoglio vicino Rovigno“, u organizaciji Muzeja Grada Rovinja u suradnji s Međunarodnim institutom za podvodnu arheologiju u Zadru.
Zatim slijedi izložba Muzeja Grada Šibenika i Hrvatskog restauratorskog zavoda „Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora / Naufragio Mijoka – il segreto risvegliato nel mare di Morter“, te ona Povijesnog i pomorskog muzeja Istre „Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata“.
U konačnici, sve će izložbe biti objedinjene i zajednički kontekstualizirane pregledom podvodne arheološke baštine Rovinjštine.
