O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 491

Mlada glavata želva pronađena na Korčuli pripada populaciji iz razdoblja “izgubljenih godina”

0

Mini Koko (Micikica), glavata želva pronađena nedavno na Korčuli i prebačena u Pulu, zbog svojih dimenzija ubraja se u prošlogodinje jedinke izvaljene iz jaja 2020. god. (85 g težine i 9 cm dužine oklopa), objavio je Aquarium Pula na svojoj Facebook stranici.

Zajedno s ostalim mladim jedinkama tih veličina pripada populaciji glavatih želvi iz razdoblja “izgubljenih godina” koje traje i do 15-ak godina, a odnosi se na razdoblje od izlijeganja iz jaja do povratka na pješčane plaže; prenosi Otvoreno more. Izraz “izgubljene godine” nastao je zbog nemogućnosti praćenja njihovih migracija u tom razdoblju njihovog života.

Naime, već dugi niz godina, migracije odraslih jedinki prate se pomoću odašiljača (transmitera) sa satelitskim praćenjem, koji se zbog svojih veličina nisu mogli postaviti na oklop mladih jedinki.

Mlade jedinke praćene su isključivo iz brodova te analizom njihovih prehrambenih navika, što nije bilo dostatno za bolje razumijevanje njihovih migracija. Tek je razvoj novih odašiljača veličine pametnih telefona (“preživljavaju” od 27 do 220 dana), u potpunosti moguće razumjeti migracije mladih jedinki poput Mini Koka (Micikica).

Prirodna predacija glavna je životna prijetnja za novorođene kornjače; utvrđeno je da će samo 1 od 1000 mladunaca preživjeti ovu izrazito osjetljivu životnu fazu.

Pretpostavljamo da je donešena morskim strujama s jedne od pješčanih obala istočnog Sredozemlja (Grčka, Cipar, Turska) na kojoj se izvalila. No, najnovija istraživanja potvrđuju povremeno gniježđenje glavate želve i duž cijele albanske obale Jadrana što pomiče dosad poznatu granicu gniježđenja od najbližih sjeveroistočnih jonskih obala prema jugoistočnom Jadranu (Albanija).

U kasnijim životnim fazama života, glavate želve zbog hranjenja, često zalaze u sjeverni Jadran, koji uz Gabeški zaljev (Tunis) predstavlja jedno od najznačajnijih hranilišta u cijelom Sredozemlju.

Aquarium Pula objavio je još jednu lijepu vijest:

Zadovoljstvo nam je podijeliti s Vama on-line brošuru “????????????????????.????????????????????????????.????????????????????????????????.” koja opisuje biologiju glavatih želvi, rad i dostignuća Centra za oporavak morskih kornjača te način postupanja u slučaju pronalaska ozlijeđenih jedinki.

Brošuru koju smo podijelili u tiskanom obliku tijekom prošlogodišnjeg povratka oporavljenih kornjača (Marvin, Free Wings i Opat) u more, sufinancirana je sredstvima Grada Pule-Pola – kažu u Aquariumu.

Brošuru možete vidjeti ovdje.

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Princess Cruises pokreće kladionicu na moru

0

Prvi u industriji krstarenja, Princess Cruises su najavili Ocean Sportsbook, novu opciju za klađenje u stvarnom vremenu. Klađenje će biti moguće na brodovima MedallionClass, pružajući gostima priliku da se klade na velika sportska natjecanja; piše Cruise Industry News.

Kada se brod nalazi u međunarodnim vodama ili tamo gdje je to zakonom dopušteno, gosti mogu koristiti aplikaciju MedallionClass za klađenje na mnoštvo velikih sportskih natjecanja, kao i za klađenje uživo. Gosti će također imati priliku kladiti se na buduća natjecanja koja će se dogoditi nakon njihovog putovanja.

“Na krstarenjima Princess MedallionClass naši gosti mogu ostati povezani sa svojim prijateljima i obitelji širom svijeta, a sada s Ocean Sportsbookom mogu ostati povezani sa svojim omiljenim timovima i kladiti se na mnoštvo događaja kad god plove s nama” – rekao je Jan Swartz, predsjednik Princess Cruises.

Ocean Sportsbook bit će dostupan na svim brodovima Princess MedallionClass nakon povratka u službu 2021. Ovo je dio Ocean Casina – digitalnog iskustva koje omogućuje klađenje i izvan casina – u kabinama , uz bazen, spa i još mnogo toga – na asortimanu igara koje uključuju blackjack, automate, poker, rulet, bingo, keno i lutriju.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Posada broda u Kuvajtu štrajka glađu

0

ITF je izvijestio o posadi katarskog broda koja je pokrenula štrajk glađu nakon što im 11 mjeseci nije isplaćena plaća i nakon što su više od godinu dana napušteni na brodu.

Brod MV Ula, trenutno se nalazi u kuvajtskoj luci Shuaiba s 19 članova posade iz Indije, Turske, Azerbejdžana i Bangladeša. Svi pomorci odbijaju obroke još od 7. siječnja, što je rezultiralo time da je njih šest moralo biti hospitalizirano, no kasnije su se ponovno vratili na brod; prenosi G Captain.

„Većina članova posade je na brodu već 14 mjeseci, a neki i dulje od 19 mjeseci. Jedan od njih je na brodu 26 mjeseci. Traže od Kuvajta da ih zamijeni lokalnom posadom kako bi mogli ići kući svojim obiteljima.” – rekao je Mohamed Arrachedi, ITF koordinator za arapski svijet i Iran.

ITF već više od godinu dana pokušava doći do vlasnika broda – Aswan Trading and Contracting, i njegove osiguravajuće kuće kako bi posadi isplatile zaostale plaće. ITF je pomoć zatražio i od države u kojoj je brod registriran – Palau, ali bezuspješno. Iz ITF-a kažu da je Palau zapravo otkazao registraciju broda još u rujnu 2020. godine.

“Budući da je brod sada bez zastave, prepušteno je kuvajtskim pomorskim vlastima da razriješe situaciju. Kuvajt ima pravnu i moralnu odgovornost da spasi ove pomorce dok još ima vremena.“ – rekao je Arrachedi.

“Štrajkati glađu od 7. siječnja vrlo je ozbiljno i zahtijeva hitne mjere” – dodao je.

“Životi su u opasnosti. Vjerujemo da kuvajtske vlasti imaju dovoljno instrumenata za poduzimanje iznimnih koraka potrebnih kako bi se osiguralo da posada bude plaćena i vraćena svojim domovima. ITF je u pripravnosti da pomogne na bilo koji način.”

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Kanada zabranila krstarenja do 2022. godine

0

Vlada Kanade objavila je jučer da zabranjuje krstarenja na godinu dana, a istovremeno savjetuje kanadskim građanima i stanovnicima da izbjegavaju sva putovanja kruzerima. Tvrde kako je ova zabrana ključna kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i kako bi se zaštitili oni koji su u najrizičnijim skupinama.

„Dok Kanađani i dalje čine svoj dio kako bi se usporilo širenje COVID-19, naša Vlada nastavlja naporno raditi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran. Privremene zabrane krstarenja ključne su za nastavak zaštite najugroženijih i izbjegavanje preopterećenja našeg zdravstvenog sustava. To je ispravna i odgovorna stvar” – rekao je ministar prometa Omar Alghabra.

Kruzerima koji prevoze više od 100 putnika zabranjeno je ući u kanadske vode. Kanada je svoju prvu zabranu uvela sredinom ožujka 2020. godine te joj je trajanje bilo određeno do 28. veljače 2021. godine.

Uz zabranu krstarenja, Kanada također proširuje zabranu na ulazak kruzera i brodova koji prevoze više od 12 osoba u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.

Putnička plovila, poput trajekata i taksija, nisu uključena u zabranu, kao ni mali lokalni brodovi za krstarenje koji prevoze 100 ili manje ljudi. Savjetuje im se da nastave slijediti lokalne smjernice i protokole javnog zdravstva, kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i spriječile buduće epidemije.

Vlada Kanade će nastaviti s procjenom situacije; a ako se širenje COVID-19 dovoljno uspori i smanji, ministar prometa može opozvati te zabrane.

 

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Stižu nam kruzeri! Prvi brod u Dubrovnik stiže početkom ožujka

0

Pandemija koronavirusa koja je prošle godine sa sobom donijela i korona-krizu, pogotovo u turističkom sektoru, iznimno je negativno utjecala na kruzing turizam. Prošle godine kruzeri s gostima nisu pristizali, a ove godine ih je svoj dolazak najavilo nešto više od 350, kapaciteta od preko 600 tisuća putnika; piše Dubrovački Dnevnik. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik je prokomentirao kako je nerealno očekivati kako će ti kapaciteti biti u potpunosti popunjeni.

„I za prošlu godinu smo imali odlične najave pa se one nisu ostvarile. Sve ovisi o tome kako će se situacija s pandemijom dalje razvijati. Istina je kako očekujemo preko 350 ticanja, no te kompanije samo nekoliko dana prije mogu otkazati. U ovom trenutku ne znamo ni koliki će interes biti za tu vrstu putovanja. Uz to, kompanije na svojim brodovima moraju osigurati izolirane dijelove koji bi poslužili za smještanje zaraženih, ako bi do toga došlo, tako da ni zbog toga ne možemo računati na pune kapacitete“ – izjavio je Pezo dodavši kako je Lučka uprava u kontaktu s agentima kompanija oko aranžmana i interesa.

PRVI KRUZERI U OŽUJKU

Prvi kruzer bi u Dubrovnik trebao uploviti početkom ožujka, a radi se o brodu kompanije Costa. Inače, među najavljenim dolascima su brodovi MSC-ja, Coste, Vikinga, TUI-ja, Marelle, Norwegiana i ostalih kompanija koje su i inače stizale u Dubrovnik. Vijest je i to kako je dio starih brodova pošao u rezalište zbog smanjenja troškova koji su se dogodili uslijed korona krize. Tako će, primjerice, u Dubrovnik sada dolaziti Marellin kruzer koji je moderniji te može primiti tisuću gostiju više nego stariji koji je prethodnih godina dolazio u grušku luku i koji je pošao u rezalište.

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž već je kazao kako je Luka prethodnu godinu završila ‘na nuli’, što su zapravo dobre vijesti, ako se u obzir uzme kako kruzera nije bilo.

„Ako bi se ostvarilo pola toga što je najavljeno, to bi bilo fantastično. Ako dođe barem 20 posto najavljenih kruzera, onda ćemo imati bolju sezonu nego što je ona bila 2020., a i ona je, usprkos svim crnim scenarijima, završila relativno povoljno s obzirom na situaciju, a to je na nuli. To znači kako smo teško, ali ipak samoodrživi bez kruzera“ – kazao je Raguž.

DEFINIRANI IZNOSI PRISTOJBI ZA SEZONU 2022.

Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća našla se i točka dnevnog reda s prijedlogom za 2022. godinu Odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, kad se brod nalazi na vezu u luci ili na sidrištu luke na području Grada Dubrovnika. Tako je odlučeno kako će pristojba za kruzere biti u rasponu od dvije do 40 tisuća kuna, ovisno o kapacitetu brodova. Ovi iznosi isti su kao i oni koje je Gradsko vijeće odobrilo na svojoj sjednici 2019. godine koja je za turizam bila rekordna. Upravo zbog loše situacije u kruz industriji pojedini vijećnici su kazali kako su iznosi pristojbi za 2022. godinu previsoki.

„S obzirom na situaciju u industriji kruzera bilo bi bolje da odgodimo ovu taksu jer država već naplaćuje. Svi naplaćuju i trebali bi brodare nagraditi, a ne udarati ovakve cijene. Pristojba bi mogla biti prepolovljena ili u potpunosti oproštena“, smatra Rikard Rossetti iz Dubrovačke stranke. I Mostov Maro Kristić mišljenja je kako su dubrovačke cijene previsoke.

„Nisam siguran da ovako visoke pristojbe mogu biti privlačan faktor kruzerima. Čujem da kruzing kompanije biraju druge destinacije u koje će pristajati i da Dubrovnik postaje sve manje atraktivan“, kazao je Kristić.

Gradonačelnik Franković ima pak drugačiji stav. Naime, on je pojasnio kako su upravo ovi iznosi pristojbi iskomunicirani na vrijeme s krovnim udruženjem kruzerskih kompanija (CLIA) te smatra kako to neće destimulirati dolaske brodova.

„Brojne luke na Mediteranu su tri puta skuplje od nas. Mi smo i dalje poželjni i atraktivni zbog čega moramo dobiti što nam pripada. S kompanijama imamo partnerski odnos i ova odluka to neće ugroziti“ – kazao je Franković.

Inače naplatu pristojbi omogućilo je Ministarstvo turizma izmjenama Zakona o turističkim pristojbama, prepuštajući odluku o njenoj naplati jedinicama lokalne samouprave. Tako je gradonačelnik najavio kako će se iznosi isključivo koristiti za poboljšanje cestovne infrastrukture na području grada.

Financijski jaz koji je nastao zbog kruzera djelomično je popunjen i zbog jahti koje su prošle godine u velikom broju dolazile u Dubrovnik te u prosjeku ostajale dulje nego što je to bio slučaj u turistički rekordnoj 2019. godini. Olakotna okolnost svakako je bilo i to što su konkurentske zemlje poput Španjolske, Grčke i Francuske bile u potpunom lockdownu stoga je realno za očekivati kako će jahtaška sezona u Hrvatskoj uvelike ovisiti o situaciji s koronavirusom u spomenutim zemljama, a mogla bi se i odraziti na kruzing turizam.

 

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Croatia Airlines do sredine veljače ima 9 međunarodnih linija iz Zagreba

0
Foto: Croatian Aviation, Nikola Kovacevic

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik do 15. veljače prometovat će na 9 međunarodnih linija s polaskom iz zagrebačke zračne luke.

Pogledajte red letenja po linijama:

  • linija Zagreb – Amsterdam – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno,
  • linija Zagreb – Frankfurt – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno (dva leta dnevno),
  • linija Zagreb – London – Zagreb prometovat će ponedjeljkom, 08. i 15.02.,
  • linija Zagreb – Rim – Zagreb (via Split) prometovat će u četvrtak, 04., ponedjeljak, 08., četvrtak, 11. te nedjelju, 14.02.,
  • linija Zagreb – Zurich – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., nedjelju, 07., srijedu, 10. te nedjelju, 14.02.,
  • linija Zagreb – Brussels – Zagreb prometovat će u petak, 05., nedjelju, 07., petak, 12. te nedjelju, 14.02.,
  • linija Zagreb – Kopenhagen – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., petak, 05. te petak, 12.02.,
  • linija Zagreb – Pariz – Zagreb prometovat će u četvrtak, 04., nedjelju, 07., četvrtak, 11., te nedjelju, 14.02.,
  • linija Zagreb – Skopje – Zagreb prometovat će u petak, 05., ponedjeljak, 08., petak, 12. te ponedjeljak, 15.02.

Na 9 međunarodnih linija Croatia Airlines do 15. veljače obavit će svega 70 povratnih letova s polaskom iz zagrebačke zračne luke. Osim ranije suspendirane linije prema Munchenu, Croatia Airlines u veljači neće prometovati na linijama prema Beču i Sarajevu.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Neki pomorci ipak moraju u samoizolaciju nakon povratka u RH!

0

U redakciju nam se javio pomorac (podaci poznati redakciji) koji je nedavno stigao u Hrvatsku nakon iskrcaja; te su mu na granici odredili mjeru samoizolacije u trajanju od 14 dana (ili 7 dana, ako o svome trošku napravi PCR test).

Pomorac je bio iznenađen određenom mjerom budući da je imao negativan nalaz na COVID-19 koji nije bio stariji od 48 sati te je prebolio COVID u prosincu, to jest prije manje od 90 dana.

No, problem je bio u tome što je došao iz Brazila, a ta zemlja se nalazi na popisu država za koje se pri dolasku u Republiku Hrvatsku primjenjuju posebne epidemiološke mjere prilikom prelaska granice.

Uz Brazil su na popisu još Ujedinjeno Kraljevstvo i Južnoafrička Republika.

Provjerili smo sa Stožerom Civilne Zaštite RH te su nam potvrdili da, ako pomorac dolazi iz jedne od te tri navedene države, nije bitno što je prebolio COVID prije manje od 90 dana i što posjeduje negativan nalaz na koronavirus – svejedno mora u samoizolaciju!

Samoizolacija, kao što je već gore u tekstu spomenuto, mora trajati 14 dana ili se može skratiti; ako osoba najranije sedmi dan samoizolacije o svom trošku obavi PCR testiranje na SARS-CoV-2 u ustanovi ovlaštenoj za provedbu testiranja PCR metodom te nalaz bude negativan.

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Zhonggu Logistics naručuje 10 kontejneraša u Yangzijiangu

0

Kineska kompanija Zhonggu Logistics naručila je u brodogradilištu Yangzijiang izgradnju deset 4,600 teu kontejnerskih brodova, u sklopu svog nedavno najavljenog programa novogradnji.

Tvrtka je prošlog mjeseca objavila plan za izgradnju do osamnaest 4,600 teu brodova, a ukupna vrijednost ugovora bit će oko 695 milijuna dolara.

Očekuje se da će brodovi biti isporučeni u sljedeće 2-4 godine, a bit će raspoređeni za domaće obalne brodske usluge.

Podaci Alphaliner-a pokazuju da Zhonggu Logistics upravlja flotom od 116 brodova ukupnog kapaciteta 171,459 teu, što ih čini najvećom domaćom kontejnerskom linijom u Kini.

 

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Offshore marikultura

0

Jedan od glavnih problema kod priobalne marikulture je narušavanje krajobraza kavezima kao i zagađenje korištenjem umjetne hrane i radnih strojeva. Jedan od načina rješavanja ovog problema je premještanije uzgoja na otvoreno more, daleko od obale, kao što je slučaj kod uzgoja lososa koji se premješta na otvoreno more zbog velike količine uši u priobalju.

Za sada, najveći napredak ostvaruju SAD i Norveška koji su konstruirali brodove s otvorenom kobilicom i potpuno potopne okrugle kaveze, prenosi Morski.hr.

Prednosti ovih sustava su višestruke. Kod potopnih kaveza su u tome što im ne smetaju vremenske neprilike zbog dubina na kojima se postavljaju, utjecaj na okoliš je jako nizak zbog velikih dubina i jakih struja na otvorenome moru.

Kod brodova s otvorenom kobilicom mogu se ukomponirati sve potrebe proizvodnog pogona od uzgoja do pakiranja i prerade, u slučaju loših vremenskih uvjeta ili nezadovoljavajuće lokacije jednostavno se mogu premjestiti na drugu. Nedostatak oba sustava je visoka cijena i tehnologija održavanja sustava.

Ovakvi sustavi iziskuju velika ulaganja i dugotrajna istraživanja pogodnih lokacija zbog utjecaja na obavljanje pomorskog prometa, podvodne kablove i ležišta nafte i plina koja bi se mogla vaditi u budućnosti.

Antonio Longin, student druge godine diplomskog studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Preživjeli s Bourbon Rhodea: “Bio sam uz kapetana Miškića”

0

Jevgenij Nikolov, jedan od trojice preživjelih s Bourbon Rhodea, otkrio je detalje havarije broda šibenskoga kapetana u rujnu 2019. Motori su im otkazali, a zbog neispravnih uređaja nisu ni znali da idu na uragan, piše 24sata.

Već na otoku Martinique, gdje su trojica preživjelih transportirana u medicinsku kliniku nakon tri dana plutanja Atlantikom na splavi, borbe s uraganom, halucinacijama i valovima od deset metara, započela su brojna ispitivanja: policija pa predstavnici Bourbona. Tvrtka je dovela i njihovu rodbinu na otok – majka i djevojka odletjele su do Jevgenija.

– Rekli su da će pomoći, da će nas nakon pružanja medicinske pomoći preseliti u hotel. A potom – prema stanju. Ako zdravlje dopusti, a dopuste i liječnici, vratit će nas kućama.

Bili su, kaže, okruženi vrlo dobrim liječnicima, izvrsnim psihologom. Ispočetka, činilo se da tvrtka brine za njih. Uistinu su prebačeni u hotel. Međutim…

– Ubrzo su nam ograničili dnevnu prehranu na određenu količinu. Nekoliko sam puta slučajno premašio ograničenje koje je postavila tvrtka i želio sam dodatno platiti obroke, ali hotelsko osoblje odbilo mi je uzeti novac – prisjeća se ukrajinski pomorac.

Osiguravajuće društvo bilo je, kaže, u stalnom kontaktu s preživjelima. Uvjeravali su ih da će se pobrinuti za sve. Najviše rukovodstvo tvrtke obećavalo je pružiti bilo kakvu pomoć. Međutim, stvarnost se nevjerojatno razlikovala od onoga što je obećano. Ubrzo su počeli problemi s uplatama od osiguranja.

Sve što je dobio bila je, kaže, četveromjesečna plaća prema ugovoru, kao i tromjesečna isplata bolovanja u iznosu od tisuću eura.

– Ono što se dogodilo nemoguće je jednostavno izbrisati. Prošla je godina, a ja još ne mogu zaboraviti ovaj užas, strah i duboki očaj. U bijesnim valovima Atlantika ostali su naši drugovi. Netko je poslao naš tegljač u sigurnu smrt. Želim pravdu. Želim da se utvrdi istina i da se počinitelji kazne. Borit ću se za to, bez obzira na cijenu – kaže Nikolov i počinje rekonstrukciju što se točno dogodilo brodu šibenskog kapetana u rujnu 2019.

– Čim sam nagazio na brod, bio sam, blago rečeno, šokiran onim što sam vidio: posvuda je bilo hrđe, rupa, pustoši, prljavštine. Prije putovanja pristali smo na popravak i dobili smo dva tjedna da dovedemo brod u red. Međutim, za popravak nije bilo materijala i rezervnih dijelova: sve je trebalo naručiti i pričekati.

Jedan čovjek iskrcao se s broda. Bio je to član posade koji je odmah shvatio da Borubon Rhode nema šanse stići do Gvajane.

– Stalno je ponavljao da brod ne smije isploviti. Taj kolega odbio je ukrcati se na Bourbon Rhode. Napuštajući brod, rekao mi je: “Neka ti Bog da da dođeš do Gvajane” – priča Nikolov.

Tegljač je međutim ipak “uspješno” prošao sve provjere i pripremao se za odlazak na more. Posadu nisu upozorile ni obalne službe, niti operater tvrtke da se na ruti broda sprema snažni uragan.

– Bio sam na komandnom mostu s kapetanom Dinom Miškićem i prvim časnikom. Oko jedan ujutro čuo sam kako glavni mehaničar preko radija viče kapetanu da smo poplavljeni, a sustav ispumpavanja vode ne radi. Kapetan me poslao u strojarnicu, gdje mi je 3. mehaničar izletio u susret. Vikao je: “Moramo dati SOS signal! Tonemo!“ Kad sam zadnji put bio na mostu, brzina vjetra na anemometru zaustavila se na 75 metara u sekundi. Zapelo je i nije se promijenilo, iako su nam kasnije rekli da je maksimalna brzina uragana premašila 150 metara u sekundi.

– Ne znam jesu li isključeni motori ili su sami prestali raditi, ali brod je izgubio brzinu i počeo zanositi. Svaki član posade borio se za preživljavanje plovila, za svoj život i živote svojih kolega. S mosta gdje je bio kapetan čuo sam uzvike ‘Mayday! Mayday!’ Vjačeslav je došao iz strojarnice i rekao nam: ‘Ovo je kraj, moramo se pripremiti za najgore.’ – priča preživjeli mornar s Bourbon Rhodea i nastavlja:

– Kapetan je odmah naredio da se pripreme splavi za spašavanje. Vrijeme je prolazilo i postajalo je sve jasnije i jasnije da Bourbon Rhode neće izdržati ni dva sata, kamoli pet.

Svanulo je, ali kao da i nije. Generator za nuždu počeo je otkazivati. Svjetla su treperila. Vidljivost je bila praktički nula. Sve je okolo, kaže Nikolov, bilo crno. Kao da je noć.

Bio je 26. rujna 2019. i točno u 12:28 tegljač Bourbon Rhode, odnosno šibenski kapetan Dino Miškić, posljednji put kontaktiraju ured. Kako se kasnije pokazalo, brod je potonuo za 13 minuta.

– Ne znam koliko dugo smo se davili ni koliko smo se mora nagutali. Mislio sam da je kraj.  Vjetar je splav tukao i mučio, ali nas smo se petorica držali za njega svom snagom: ja, glavni inženjer Aleksandar, mornari Jevgenij i Dmitrij te monter Igor…

Tek trećeg dana, kad se oluja malo stišala, mornari su uspjeli okrenuti splav i ući unutra.

– Samo smo ležali tamo. Ne znam koliko je sati prošlo, ali odjednom smo začuli tutnjavu aviona. Letio je točno nad nama. To se već dogodilo. Ali odjednom čujemo da je avion ušao u drugi krug! Treći, četvrti, peti… Primijetili su nas! Potekle su mi suze radosnice. Skinuli smo prsluke i počeli im mahati… – priča spašeni ruski mornar.

Ubrzo je stigao brod Piet i spas za trojicu. Na žalost, među njima nije bio Dino Miškić.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?