Na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) grupa mladih znanstvenika radi na projektu koji je trenutno u vrhu globalnih trendova – najveći jedrenjak najveći jedrenjak pogonjen na struju na svijetu na struju na svijetu.
‘Papirnati’ dio posla je pri kraju, a sljedeći bi korak trebao biti sama izgradnja, koja se planira obaviti u Brodosplitu koji već ima iskustva na trojarbolnim jedrenjacima kakav je već postojeći brod ‘Klara’; piše HRT.
– To je jedrenjak koji koristi isključivo vjetar i sunce i ima nultu emisiju plinova. Sve funkcije broda napajaju se iz obnovljivih izvora. To omogućuje baterija od 30-ak tona, ali brod će biti velik, pa se ta baterija neće činiti tako velikom, ali u odnosu na jedan Tesla automobil, to je 60 njegovih volumena, kaže redoviti profesor FERIT-a prof. dr. sc. Željko Hederić.
FERIT-ov projekt dio je IRI2 projekta čiji je nositelj Brodosplit, odnosno DIV grupa čiji je dio i splitsko brodogradilište. Partner u projektu je splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, a idejni projekt FERIT-a ostvarit će Marine and Energy Solutions DIV d.o.o., projektantska i inženjerska tvrtka DIV grupe.
Detalje je ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska doznala od redovitog profesora FERIT-a prof. dr. sc. Željka Hederića i strojarski inženjer, mag. ing. mech Marija Čačića; pogledajte reportažu ovdje.
Hladna zima na istoku Azije najbolje ukazuje na važnost sigurne opskrbe prirodnim plinom za svaku zemlju koja drži do svojih nacionalnih interesa, sigurnosti i konkurentnosti gospodarstva i spokoja svoga stanovništva; piše Geopolitika News.
Američki dobavljači ukapljenog plina, kao i svi drugi izvoznici tog energenta, u ovako povoljnim sezonskim cjenovnim uvjetima na azijskom tržištu kakvi su sad, žure se sa svojim punim tankerima čim prije stići na konačna odredišta za iskrcaj. Naime, cijene plina u Aziji „nenormalno“ su primamljive – dosežu čak i do 1300 dolara za tisuću m3!
Međutim, zbog ograničenog propusnog kapaciteta Panamskog kanala, koji je najbliži put do Azije za američke proizvođače LNG-a s atlantske obale, tamo već tjednima traje velika gužva a brodovi za prijelaz u Tihi ocean i obratno čekaju i po dva tjedna. S druge strane, američki konkurenti s Bliskog istoka, Rusije i Australije takvih problema nemaju zbog geografskih razloga.
Dalekovidnost Rusije, koja je u proteklih desetak godina pokrenula perspektivne projekte za proizvodnju LNG plina na poluotoku Yamal na svom Arktiku („Yamal LNG“ 1 i 2) i za njih izgradila i prvu svjetsku flotu LNG tankera-ledolomaca, upravo sada najbolje dolazi do izražaja. S tog LNG terminala ruski su tankeri ukapljeni plin do sada prevozili u smjeru zapada tj. u Europu, a odatle su ga tamošnji trejderi razvozili gdje je trebalo, najčešće u Aziju ali nerijetko i na istočnu obalu SAD-a (poznato je da su SAD uvele sankcije protiv Rusije, između ostalog i na njezine izvozne energetske projekte poput plinovoda, pa su visoki ruski dužnosnici u šali znali govoriti kako su Zapadni prijevoznici dovodili plin iz EU u SAD, ali da to nije moglo promijeniti činjenicu da su molekule toga plina ipak ruske).
Međutim, s drastičnim porastom spot cijena u Aziji posljednjih zimskih mjeseci Rusija se također pridružila utrci u brzini isporuke ukapljenog plina najvećim svjetskim potrošačima koji se nalaze baš na tom kontinentu. Tako su, nedavno, po prvi put dva ruska tankera-ledolomca krenula iz terminala Yamal LNG u smjeru istoka – najkraćim, novim i perspektivnim Sjevernim morskim putom – SMP.
Američki izvoznici LNG-a sada nastoje ubrzano riješiti problem s otežanim prolaskom kroz Panamski kanal zbog kojeg su na gubitku i traže alternativne smjerove, kalkulirajući brzinu i cijenu dostave.
Prema navigacijskom portalu Marinetraffic, čak više od 30 tankera s LNG-em, naftom i naftnim derivatima iz Sjedinjenih Država čeka na prolazak kroz Panamski kanal kako bi isporučili gorivo azijskim potrošačima. Uprava Panamskog kanala izvijestila je da bi mogla prevoziti dva unaprijed rezervirana LNG tankera dnevno. Zbog svega toga vrijeme isporuke plina u Aziju produljuje se s dva na čak četiri tjedna. Američki dobavljači smislili su zaobilazno rješenje.
Najmanje sedam prijevoznika LNG-a sada slijedi američko-azijsku rutu kroz Sueski kanal. Pokazalo se da je ovaj put brži od zaglavljivanja u gužvi na Panamskom kanalu (naravno, pitanje je što je s cijenom samog prijevoza s obzirom na puno duži prijeđeni put).
Na primjer, prijevozniku plina Wilforce koji dolazi s najvećeg američkog LNG terminala Sabine Pass, put do kineske luke Tianjin trajat će četiri i pol tjedna. Pri tom je Gaslog Shanghai objavio kako će ispoštivati ovaj rok.
Nova ruta za američke tankere za LNG za Aziju kroz Sueski kanal počela se koristiti u posljednjih nekoliko tjedana i zaobišla je drugu alternativnu rutu u potražnji – Rt Dobre nade (najjužnija točka afričkog kontinenta). Sueska ruta traje oko mjesec dana, dok bi ona oko Rta Dobre nade trajala 5 tjedana tj. jedan više. Istodobno su takse za prolaz Sueskim kanalom relativno niske. Dnevni promet LNG tankera sada doseže 397 tisuća dolara, dok je u prosincu iznosio 160 tisuća dolara. U povratku se LNG tankeri u SAD ipak šalju Panamskim kanalom.
Drugi razlog za odabir rute kroz Egipat bio je nedostatak tankera. Njihov nedostatak zbog utovara na duljim linijama do Azije već je doveo do činjenice da europski potrošači američkog LNG-a ne mogu pronaći besplatne brodove.
Naime, u siječnju je cijena LNG-a s isporukom u sjeveroistočnu Aziju u prvoj polovici veljače porasla na više od 1300 američkih dolara. Takvu zaradu mogu ostvariti dobavljači koji su otpremili teret u prvoj polovici siječnja. Međutim, u drugoj polovici veljače cijene su već 350 dolara niže, a u ožujku će, nakon prestanka hladnog vremena, kako se predviđa, iznositi 400 dolara za tisuću kubika. To je više od trenutnih cijena plina u Europi, ali ne i onih na kojima dobavljači mogu zaraditi rekordne marže.
Dakle utrka za neočekivanom enormnom zaradom dobavljača LNG-ja na azijsko tržište u punom je jeku tj u svojoj kulminaciji. Ovdje ipak treba dodati kako, za sada, zarada ruskih dobavljača LNG-a ne ovisi o spot cijenama, s obzirom da se gotovo sve količine s Yamal LNG-a isporučuju prema dugoročnim ugovorima. Međutim, kapacitet pete faze tog ruskog energetskog projekta, od 900 tisuća tona (1,24 milijarde kubičnih metara godišnje), planira se prodati isključivo na spot tržištu.
Ovo je samo jedan, ali vrlo važan primjer, koliko je suvremena Rusija već sada, a kamoli dugoročno ozbiljan ne samo vojni, već i gospodarski (energetski) globalni konkurent SAD-u. To vidimo i na tlu Europe kroz projekte Sjeverni tok 2 i Turski tok, kojima će se i nova američka administracija svim silama nastavljati suprotstavljati.
Srijeda je označila kraj hladnog razdoblja koje je bilo obilježeno čak i snježnih pahuljama prošle nedjelje ponegdje uz obalu. Bura i hladnoća su iza nas, barem prolazno, a jugo u jačanju i pad tlaka zraka sigurni su predznaci promjene vremena koja je već nastupila; piše Dalmacija Danas.
U hladnijem dijelu godine podaci o površinskoj temperaturi mora znatno se rjeđe spominju nego u toplijem, no more je od 9°C ponegdje uz obalu Istre, do znatno viših 16 Celzijevih stupnjeva na dubrovačkom području.
Toplina mora mogla je, s nadolazećom nestabilnom zračnom masom, utjecati na pojavu pijavice koju su tijekom srijede promatrali Dubrovčani. Prilično jaka pijavica razvila se na moru kod grada, no nije stigla do kopna, samim time nije napravila bilo kakvu štetu.
Nekoliko fotografa je snimilo prizor, u vrijeme zalaska sunca. Vrijedni su, očekivano, bili dubrovački lovci na oluje…
Foto: Barbara Gate; Crometeo
– Bila je ogromna. Trajala je desetak minuta. Ovakvi prizori su najčešću u jesenskim mjesecima, no očito su atmosferski uvjeti bilo povoljni za nastanak ove fascinantne meteo pojave – govori nam lovac na oluje.
ICS upućuje pozive vladama da stave pomorce i pomorske radnike na prvo mjesto u redu za cjepiva i da pomorce odrede kao ključne radnike, kako bi se izbjeglo ponavljanje ‘krize smjene posade’ iz 2020. godine. ICS zahtijeva da vlade, koje ponovno ograničavaju putovanja radi novih mutacija COVID-19, prepoznaju vitalnu ulogu pomoraca u globalnom lancu opskrbe.
Brodska industrija tvrdi da su zdravi, cijepljeni pomorci presudni u opskrbi robom. U ovoj godini će se svaka država opskrbljivati medicinskim potrepštinama.
Pomorci su trenutno ozbiljno pogođeni krizom smjena posade. Ograničenje kretanja vezana uz COVID-19 prisilila su stotine tisuća pomoraca da rade i nakon isteka ugovora, što izaziva zabrinutost zbog umora, pristupa zdravstvenoj zaštiti te sigurnosti brodova.
Širenje novih inačica COVID-19 u Brazilu, Južnoj Africi i Velikoj Britaniji pridonosi strožim ograničenjima smjene posade na globalnoj razini. Primjerice, Filipini su proširili privremenu zabranu smjene posade na 35 zemalja, zabranivši stranim pomorcima iskrcavanje u filipinskim lukama. Velika Britanija zabranjuje ulazak putnicima iz Južne Amerike, a SAD su također pooštrile svoje uvjete za ulazak.
Predstavljajući više od 80% globalnih brodovlasnika, ICS zahtijeva da vlade širom svijeta ozbiljno shvate svoje dužnosti prema pomorcima i izbjegnu ponavljanje pogrešaka iz 2020. godine.
ILO je utvrdio prošle godine da su vlade kršile prava pomoraca i nisu se pridržavale nekoliko odredbi Konvencije o pomorskom radu tijekom pandemije COVID-19.
Kako bi zajamčili sigurnost svoje radne snage, brodarska industrija i ICS, ujedinjeni su u pozivanju šireg lanca opskrbe da odmah poduzme mjere i pomogne pomorcima.
Na brodovima rade pomorci raznih nacionalnosti, a trenutni model raspodjele cjepiva je cijepljenje po nacionalnosti. Prioritetni pristup cjepivima za sve pomorce i jasni protokoli ‘knjižice cjepiva’ u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatraju se vitalnima za održavanje globalne trgovine.
Generalna skupština UN-a poziva sve zemlje širom svijeta da pomorce odrede za ključne radnike. Papa Franjo također je izrazio svoju zabrinutost za 400 000 pomoraca na moru, pozivajući vlade da učine sve što je u njihovoj moći da okončaju krizu promjene posade.
Iako je više od 40 zemalja dosad pomorce prepoznalo kao ključne radnike, većina pomorskih država nije.
Guy Platten, glavni tajnik ICS-a, komentirao je:
„Prednosti cijepljenja pomoraca širom svijeta trebale bi biti očite. Vlade moraju klasificirati pomorce kao “ključne radnike” i dati im prioritetni pristup cjepivu, jer nemogućnost rotacije posada s brodova riskira prolazak medicinskog materijala potrebnog za globalno cijepljenje. Ako želimo održati globalnu trgovinu, pomorci ne smiju biti smješteni na začelju reda za cjepivo.”
Najmanje 43 migranta nestalo je u brodolomu kod libijske obale, priopćile su Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i UNHCR. Ovo je prvi tragični događaj 2021. godine na Mediteranu; piše AlJazeera.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u srijedu, IOM i UNHCR rekli su da je brod isplovio iz grada Zawiya u ranim jutarnjim satima, a navodno je potonuo zbog lošeg vremena samo nekoliko sati kasnije.
U izjavi se dodaje da su libijske vlasti pronašle 10 preživjelih; osobe su uglavnom s Obale Bjelokosti, Nigerije, Gane i Gambije.
Libija je inače glavni ulaz za afričke migrante i izbjeglice koji se nadaju da će doći do Europe. UNHCR ovu rutu opisuje kao najopasniju migracijsku rutu na svijetu – umire svaka šesta osoba koja napusti obale sjeverne Afrike.
Neki bježe od sukoba ili progona, dok mnogi od stotina tisuća migranata koji su posljednjih godina spašeni na moru bježe od siromaštva.
Vlada je usvojila prijedlog Obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja u k.o. Kostrena Barbara.
Koncesija se dodjeljuje na pomorskom dobru ukupne površine 124.544 m2, na vremensko razdoblje od 40 godina. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 796,8 milijuna kuna.
Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kn/m2 zauzetog pomorskog dobra, dok se promjenjivi dio koncesijske naknade obračunava u iznosu od 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području.
Dana 21. siječnja 1954. godine porinuta je prva nuklearna podmornica u povijesti. Izgrađena je u SAD-u i dobila je ime Nautilus, kao slavna podmornica kapetana Nema iz romana 20000 milja pod morem Julesa Vernea; piše Povijest.hr.
Nuklearni pogon bio je za podmornice od revolucionarnog značenja jer im je omogućio da ostanu pod vodom mnogo dulje nego ranije. Naime, klasični dizelski ili parni pogon zahtijeva kisik za izgaranje goriva, dok ga nuklearni reaktor uopće ne treba za funkcioniranje. Osim toga, nuklearne podmornice ne moraju dolaziti često u luke radi opskrbe gorivom, jer jedno punjenje reaktora može potrajati desetke godina.
Nautilus je imao jedan nuklearni reaktor tvrtke Westinghouse, koji je omogućavao maksimalnih 13 400 konjskih snaga. Podmornica je mogla ostvariti brzinu do 23 čvora. Nuklearni je pogon omogućio Nautilusu obaranje čitavog niza dotadašnjih podmorničkih rekorda. Uspješno je odradila i prvo podmorsko putovanje ispod leda preko Sjevernog pola.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je pustilo u produkciju nadogradnju sustava javne usluge e-Pomorac, koji se nalazi unutar sustava e-Građani, a kojim će se omogućiti prijavljivanje plovidbene službe i ostvarenih dana izvan plovidbe pomoraca i bez potrebe fizičkog odlaska pomorca u lučku kapetaniju.
U tom smislu, pozivaju se svi hrvatski pomorci, koji su tijekom 2020. godine ukrcavani na brodove u međunarodnoj plovidbi bez posredstva brodara, poslodavca, kompanije ili posrednika pri zapošljavanju pomoraca (tzv. samostalci) da zaključno do 31. siječnja 2021. godine, putem portala e-Pomorac prijave ostvarenu plovidbenu službu u 2020. godini, a kojima su u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i Uputom Ministarstva od KLASA: 810-03/20-01/30 URBROJ: 530-04-20-6 Zagreb, 24. travnja 2020. godine priznati dodatni dani u svrhu utvrđivanja „183 dana“ radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca, za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2.
Dodatni dani su dani koji se sukladno odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 1/2021 od 4. siječnja 2021. godine) dodaju danima plovidbe u svrhu ostvarenja 183 dana.
Napominjemo također ovim putem kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo u postupku spajanja dvije baze podataka kojima će se automatizmom omogućiti pribrajanje i dana provedenih na izobrazbi u Republici Hrvatskoj, pa te dane nije potrebno upisivati.
Za pomorce koji su na brodove u međunarodnoj plovidbi ukrcavaju posredstvom brodara, poslodavca, kompanije ili posrednika pri zapošljavanju pomoraca, unos traženih podataka u sustav će izvršiti ovlašteno tijelo preko kojeg se ukrcaj izvršio odnosno brodar, poslodavac, kompanija ili posrednik pri zapošljavanju pomoraca.
Pomorci koji se ukrcavaju samostalno na brod, a iz nekog razloga nisu u mogućnosti koristiti sustav e-Pomorac radi prijave plovidbene službe i ostvarenih dana izvan plovidbe, takvu prijavu mogu izvršiti kao i dosad u nadležnoj lučkoj kapetaniji.
Temeljem izvršenih prijava plovidbene službe, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će do konca siječnja 2021. godine izraditi DPOM obrasce, koji će kao i dosad biti dostavljeni pomorcima na njihove kućne adrese radi prijave poreza na dohodak u 2020. godini, poručuju iz ministarstva.
Cijena prijevoza robe iz Kine u Europu povećala se trostruko u posljednjih osam tjedana zbog pomanjkanja kontejnera i povećane potražnje, piše Financial Times.
Cijena prijevoza kontejnera od 12 metara iz Azije do sjevera Europe povećala se s 2 tisuće dolara u studenom na više od 9 tisuća dolara, navodi Financial Times, pozivajući se na uvoznike i prijevoznike brodskog terete; piše Geopolitika News.
“Od strahovitog pada došli smo do povijesno velikih količina tereta i sada ga ima više nego što terminali mogu učinkovito podnijeti”, kazao je John Butler, predsjednik World Shipping Councila.
Pojasnio je da zbog zagušenja u lukama raste cijena prijevoza, odnosno dodatno se naplaćuje duže čekanje u lukama.
Ekonomisti pak upozoravaju, piše Financial Times, da čekanja i poremećaji utječu na globalne lance opskrbe.
Međutim, za sada se ne očekuje olakšanje pošto, zbog covid-19 restrikcija širom svijeta, ljudi puno manje troše u sektora usluga pa se potrošnja prelijeva u druge sfere.
