Vlada Kanade objavila je jučer da zabranjuje krstarenja na godinu dana, a istovremeno savjetuje kanadskim građanima i stanovnicima da izbjegavaju sva putovanja kruzerima. Tvrde kako je ova zabrana ključna kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i kako bi se zaštitili oni koji su u najrizičnijim skupinama.
„Dok Kanađani i dalje čine svoj dio kako bi se usporilo širenje COVID-19, naša Vlada nastavlja naporno raditi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran. Privremene zabrane krstarenja ključne su za nastavak zaštite najugroženijih i izbjegavanje preopterećenja našeg zdravstvenog sustava. To je ispravna i odgovorna stvar” – rekao je ministar prometa Omar Alghabra.
Kruzerima koji prevoze više od 100 putnika zabranjeno je ući u kanadske vode. Kanada je svoju prvu zabranu uvela sredinom ožujka 2020. godine te joj je trajanje bilo određeno do 28. veljače 2021. godine.
Uz zabranu krstarenja, Kanada također proširuje zabranu na ulazak kruzera i brodova koji prevoze više od 12 osoba u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.
Putnička plovila, poput trajekata i taksija, nisu uključena u zabranu, kao ni mali lokalni brodovi za krstarenje koji prevoze 100 ili manje ljudi. Savjetuje im se da nastave slijediti lokalne smjernice i protokole javnog zdravstva, kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i spriječile buduće epidemije.
Vlada Kanade će nastaviti s procjenom situacije; a ako se širenje COVID-19 dovoljno uspori i smanji, ministar prometa može opozvati te zabrane.
Pandemija koronavirusa koja je prošle godine sa sobom donijela i korona-krizu, pogotovo u turističkom sektoru, iznimno je negativno utjecala na kruzing turizam. Prošle godine kruzeri s gostima nisu pristizali, a ove godine ih je svoj dolazak najavilo nešto više od 350, kapaciteta od preko 600 tisuća putnika; piše Dubrovački Dnevnik. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik je prokomentirao kako je nerealno očekivati kako će ti kapaciteti biti u potpunosti popunjeni.
„I za prošlu godinu smo imali odlične najave pa se one nisu ostvarile. Sve ovisi o tome kako će se situacija s pandemijom dalje razvijati. Istina je kako očekujemo preko 350 ticanja, no te kompanije samo nekoliko dana prije mogu otkazati. U ovom trenutku ne znamo ni koliki će interes biti za tu vrstu putovanja. Uz to, kompanije na svojim brodovima moraju osigurati izolirane dijelove koji bi poslužili za smještanje zaraženih, ako bi do toga došlo, tako da ni zbog toga ne možemo računati na pune kapacitete“ – izjavio je Pezo dodavši kako je Lučka uprava u kontaktu s agentima kompanija oko aranžmana i interesa.
PRVI KRUZERI U OŽUJKU
Prvi kruzer bi u Dubrovnik trebao uploviti početkom ožujka, a radi se o brodu kompanije Costa. Inače, među najavljenim dolascima su brodovi MSC-ja, Coste, Vikinga, TUI-ja, Marelle, Norwegiana i ostalih kompanija koje su i inače stizale u Dubrovnik. Vijest je i to kako je dio starih brodova pošao u rezalište zbog smanjenja troškova koji su se dogodili uslijed korona krize. Tako će, primjerice, u Dubrovnik sada dolaziti Marellin kruzer koji je moderniji te može primiti tisuću gostiju više nego stariji koji je prethodnih godina dolazio u grušku luku i koji je pošao u rezalište.
Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž već je kazao kako je Luka prethodnu godinu završila ‘na nuli’, što su zapravo dobre vijesti, ako se u obzir uzme kako kruzera nije bilo.
„Ako bi se ostvarilo pola toga što je najavljeno, to bi bilo fantastično. Ako dođe barem 20 posto najavljenih kruzera, onda ćemo imati bolju sezonu nego što je ona bila 2020., a i ona je, usprkos svim crnim scenarijima, završila relativno povoljno s obzirom na situaciju, a to je na nuli. To znači kako smo teško, ali ipak samoodrživi bez kruzera“ – kazao je Raguž.
DEFINIRANI IZNOSI PRISTOJBI ZA SEZONU 2022.
Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća našla se i točka dnevnog reda s prijedlogom za 2022. godinu Odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, kad se brod nalazi na vezu u luci ili na sidrištu luke na području Grada Dubrovnika. Tako je odlučeno kako će pristojba za kruzere biti u rasponu od dvije do 40 tisuća kuna, ovisno o kapacitetu brodova. Ovi iznosi isti su kao i oni koje je Gradsko vijeće odobrilo na svojoj sjednici 2019. godine koja je za turizam bila rekordna. Upravo zbog loše situacije u kruz industriji pojedini vijećnici su kazali kako su iznosi pristojbi za 2022. godinu previsoki.
„S obzirom na situaciju u industriji kruzera bilo bi bolje da odgodimo ovu taksu jer država već naplaćuje. Svi naplaćuju i trebali bi brodare nagraditi, a ne udarati ovakve cijene. Pristojba bi mogla biti prepolovljena ili u potpunosti oproštena“, smatra Rikard Rossetti iz Dubrovačke stranke. I Mostov Maro Kristić mišljenja je kako su dubrovačke cijene previsoke.
„Nisam siguran da ovako visoke pristojbe mogu biti privlačan faktor kruzerima. Čujem da kruzing kompanije biraju druge destinacije u koje će pristajati i da Dubrovnik postaje sve manje atraktivan“, kazao je Kristić.
Gradonačelnik Franković ima pak drugačiji stav. Naime, on je pojasnio kako su upravo ovi iznosi pristojbi iskomunicirani na vrijeme s krovnim udruženjem kruzerskih kompanija (CLIA) te smatra kako to neće destimulirati dolaske brodova.
„Brojne luke na Mediteranu su tri puta skuplje od nas. Mi smo i dalje poželjni i atraktivni zbog čega moramo dobiti što nam pripada. S kompanijama imamo partnerski odnos i ova odluka to neće ugroziti“ – kazao je Franković.
Inače naplatu pristojbi omogućilo je Ministarstvo turizma izmjenama Zakona o turističkim pristojbama, prepuštajući odluku o njenoj naplati jedinicama lokalne samouprave. Tako je gradonačelnik najavio kako će se iznosi isključivo koristiti za poboljšanje cestovne infrastrukture na području grada.
Financijski jaz koji je nastao zbog kruzera djelomično je popunjen i zbog jahti koje su prošle godine u velikom broju dolazile u Dubrovnik te u prosjeku ostajale dulje nego što je to bio slučaj u turistički rekordnoj 2019. godini. Olakotna okolnost svakako je bilo i to što su konkurentske zemlje poput Španjolske, Grčke i Francuske bile u potpunom lockdownu stoga je realno za očekivati kako će jahtaška sezona u Hrvatskoj uvelike ovisiti o situaciji s koronavirusom u spomenutim zemljama, a mogla bi se i odraziti na kruzing turizam.
Trajekt Sabuk Nusantara 62 nasukao se na grebene dva puta u manje od 48 sati, u vodama Raja Ampat Regency (zapadna Papua, Indonezija). Na trajektu je bilo 50 putnika.
Prvo nasukavanje dogodilo se oko 02:00h 2. veljače, kada je trajekt plovio iz Soronga u selo Waisilip. Samostalno se odsukao nedugo nakon nasukavanja te nastavio putovanje.
Drugi put se nasukao na putu od Waisilipa do otoka Gag, na grebenima u vodama otoka Gag oko 15:00h 3. veljače.
Trajekt se navodno ponovno uspio odsukati, ali zadržan je u Gagu, radi inspekcije i procjene štete.
Hrvatski nacionalni avioprijevoznik do 15. veljače prometovat će na 9 međunarodnih linija s polaskom iz zagrebačke zračne luke.
Pogledajte red letenja po linijama:
linija Zagreb – Amsterdam – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno,
linija Zagreb – Frankfurt – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno (dva leta dnevno),
linija Zagreb – London – Zagreb prometovat će ponedjeljkom, 08. i 15.02.,
linija Zagreb – Rim – Zagreb (via Split) prometovat će u četvrtak, 04., ponedjeljak, 08., četvrtak, 11. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Zurich – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., nedjelju, 07., srijedu, 10. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Brussels – Zagreb prometovat će u petak, 05., nedjelju, 07., petak, 12. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Kopenhagen – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., petak, 05. te petak, 12.02.,
linija Zagreb – Pariz – Zagreb prometovat će u četvrtak, 04., nedjelju, 07., četvrtak, 11., te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Skopje – Zagreb prometovat će u petak, 05., ponedjeljak, 08., petak, 12. te ponedjeljak, 15.02.
Na 9 međunarodnih linija Croatia Airlines do 15. veljače obavit će svega 70 povratnih letova s polaskom iz zagrebačke zračne luke. Osim ranije suspendirane linije prema Munchenu, Croatia Airlines u veljači neće prometovati na linijama prema Beču i Sarajevu.
U redakciju nam se javio pomorac (podaci poznati redakciji) koji je nedavno stigao u Hrvatsku nakon iskrcaja; te su mu na granici odredili mjeru samoizolacije u trajanju od 14 dana (ili 7 dana, ako o svome trošku napravi PCR test).
Pomorac je bio iznenađen određenom mjerom budući da je imao negativan nalaz na COVID-19 koji nije bio stariji od 48 sati te je prebolio COVID u prosincu, to jest prije manje od 90 dana.
No, problem je bio u tome što je došao iz Brazila, a ta zemlja se nalazi na popisu država za koje se pri dolasku u Republiku Hrvatsku primjenjuju posebne epidemiološke mjere prilikom prelaska granice.
Uz Brazil su na popisu još Ujedinjeno Kraljevstvo i Južnoafrička Republika.
Provjerili smo sa Stožerom Civilne Zaštite RH te su nam potvrdili da, ako pomorac dolazi iz jedne od te tri navedene države, nije bitno što je prebolio COVID prije manje od 90 dana i što posjeduje negativan nalaz na koronavirus – svejedno mora u samoizolaciju!
Samoizolacija, kao što je već gore u tekstu spomenuto, mora trajati 14 dana ili se može skratiti; ako osoba najranije sedmi dan samoizolacije o svom trošku obavi PCR testiranje na SARS-CoV-2 u ustanovi ovlaštenoj za provedbu testiranja PCR metodom te nalaz bude negativan.
Grčka kompanija Castor Maritime najavila je kupnju japanskog kamsarmax bulkera izgrađenog 2009. godine, i to samo nekoliko dana nakon što su kupili svoj prvi kamsarmax.
Castor kaže da su platili brod 14,5 milijuna dolara, ali nisu otkrili nikakve daljnje detalje; osim što je isporuka bila zakazana za prvo tromjesečje, prenosi Splash.
Ranije ovog tjedna Castor je najavio kupnju svog prvog kamsarmaxa, plativši 15,85 milijuna dolara za Key Evolution.
Petros Panagiotidis, glavni izvršni direktor tvrtke Castor, komentirao je: „I dalje smo predani svom planu stalnog rasta naše flote najavom kupnje našeg drugog kamsarmaxa, nedugo nakon kupnje prvog. Po završetku nedavno najavljenih akvizicija, naša flota sastojat će se od devet brodova. Posvećeni smo daljnjem širenju flote, iskorištavajući atraktivne mogućnosti koje nam se pružaju.”
Turska je prošle godine razgovarala s Velikom Britanijom o kupnji novog ili korištenog nosača zrakoplova, objavio je portal Middle East Eye, pozivajući se na dva izvora upoznata s pregovorima.
Britanci su odbili prodati svoj nosač zrakoplova klase Queen Elizabeth, ali su “ponudili prodaju dizajna nosača zrakoplova, uz pružanje tehničke podrške tijekom proizvodnje u Turskoj”, kazao je izvor Middle East Eyea; prenosi Geopolitika News.
Drugi izvor spomenutog portala kaže da je Turska nakon razgovora s Britancima odlučila stvoriti vlastiti nosač zrakoplova.
Turska trenutno gradi svoj laki nosač zrakoplova TCG Anadolu, a očekuje se da će biti gotov ove godine. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više je puta govorio o potrebi gradnje nosača zrakoplova jer će on Tursku “odnijeti u drugu ligu”.
Nosač zrakoplova, prema podacima stranice Global Firepower ima samo osam zemalja. SAD ih ima čak 11, a Velika Britanija, Kina te Italija imaju dva nosača zrakoplova. Jedan nosač zrakoplova imaju Španjolska, Indija, Rusija i Francuska.
Zanimljivo je kako “gužva” po pitanju nosača zrakoplova postoji upravo u Sredozemnom moru. Španjolska, Italija i Francuska mediteranske su zemlje, dok Velika Britanija kontrolira putem Gibraltara ulaz u Sredozemno more. Također, američki nosači zrakoplova često su razmješteni u Sredozemnom moru, dok Rusija ima u Siriji pomorsku bazu Tartus.
Kineska kompanija Zhonggu Logistics naručila je u brodogradilištu Yangzijiang izgradnju deset 4,600 teu kontejnerskih brodova, u sklopu svog nedavno najavljenog programa novogradnji.
Tvrtka je prošlog mjeseca objavila plan za izgradnju do osamnaest 4,600 teu brodova, a ukupna vrijednost ugovora bit će oko 695 milijuna dolara.
Očekuje se da će brodovi biti isporučeni u sljedeće 2-4 godine, a bit će raspoređeni za domaće obalne brodske usluge.
Podaci Alphaliner-a pokazuju da Zhonggu Logistics upravlja flotom od 116 brodova ukupnog kapaciteta 171,459 teu, što ih čini najvećom domaćom kontejnerskom linijom u Kini.
Ove godine će se čak dva broda pridružiti floti MSC Cruisesa, MSC Virtuosa i MSC Seashore, kao dio dugoročnog programa novogradnji ove kompanije. Svaki novi brod koji se pridruži floti MSC Cruisesa opremljen je čitavim nizom tehnologija zaštite okoliša nove generacije te opremom koja ima za cilj njihov utjecaj svesti na minimum; piše UHPA.
Oba će broda biti opremljena hibridnim sustavom za čišćenje ispušnih plinova (EGCS) i suvremenim sustavom selektivne katalitičke redukcije (SCR) za smanjenje emisije sumporovog oksida (SOx) za 98% i dušikovog oksida (NOx) za 90%. Sustav obrade otpadnih voda osmišljen je u skladu s rezolucijom MEPC 227(64) Međunarodne pomorske organizacije za postizanje standarda pročišćavanja koji su iznad onih koje primjenjuje većina postrojenja za pročišćavanje otpadne vode na kopnu. Sve novogradnje MSC Cruisesa su opremljene kako bi se mogle spojiti na lokalnu elektroenergetsku mrežu u luci (shore-to-ship power) gdje je takva infrastruktura dostupna.
„Naš je dugoročni cilj postići nulti utjecaj kružnih putovanja na okoliš i upravo smo na tom putu. Dok radimo s našim partnerima kako bismo identificirali nove tehnologije koje će nas približiti ovom cilju sa svakim novim brodom kojeg izgradimo i koji se pridruži floti, nastavljamo opremati naše brodove najnovijim i najučinkovitijim tehnologijama na tržištu.“ – rekao je Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik MSC Cruisesa.
Istovremeno, MSC Cruises je najavio partnerstvo s nekoliko industrijskih lidera u istraživačkom projektu koji promiče niskougljično brodarstvo kombinirajući progresivne energetske tehnologije i inovativan dizajn brodova. Na čelu sa Sveučilištem u Vaasi, CHEK konzorcij (deCarbonising sHipping by Enabling Key technology symbiosis) uz MSC Cruises čine i World Maritime University, Wärtsilä, Cargill, Lloyds Register, Silverstream Technologies, Hasytec, Deltamarin, Climeon i BAR Technologies.
Gledajući naprijed, MSC World Europa, prvi brod MSC Cruisesa s pogonom na LNG, bit će isporučen u 2022. godini, a u 2021. godini će krenuti radovi na drugom LNG brodu – petom brodu klase Meraviglia. MSC World Europa će biti jedan od tehnološki najnaprednijih brodova na svijetu, a tržištu će predstaviti niz ekoloških inovacija. Najvažniji među njima je tehnološki projekt gorivih ćelija čvrstog oksida uz LNG pogon od 50 kilovata koji nudi potencijal smanjenja emisije stakleničkih plinova za dodatnih 25% u usporedbi s konvencionalnim LNG motorom.
Jedan od glavnih problema kod priobalne marikulture je narušavanje krajobraza kavezima kao i zagađenje korištenjem umjetne hrane i radnih strojeva. Jedan od načina rješavanja ovog problema je premještanije uzgoja na otvoreno more, daleko od obale, kao što je slučaj kod uzgoja lososa koji se premješta na otvoreno more zbog velike količine uši u priobalju.
Za sada, najveći napredak ostvaruju SAD i Norveška koji su konstruirali brodove s otvorenom kobilicom i potpuno potopne okrugle kaveze, prenosi Morski.hr.
Prednosti ovih sustava su višestruke. Kod potopnih kaveza su u tome što im ne smetaju vremenske neprilike zbog dubina na kojima se postavljaju, utjecaj na okoliš je jako nizak zbog velikih dubina i jakih struja na otvorenome moru.
Kod brodova s otvorenom kobilicom mogu se ukomponirati sve potrebe proizvodnog pogona od uzgoja do pakiranja i prerade, u slučaju loših vremenskih uvjeta ili nezadovoljavajuće lokacije jednostavno se mogu premjestiti na drugu. Nedostatak oba sustava je visoka cijena i tehnologija održavanja sustava.
Ovakvi sustavi iziskuju velika ulaganja i dugotrajna istraživanja pogodnih lokacija zbog utjecaja na obavljanje pomorskog prometa, podvodne kablove i ležišta nafte i plina koja bi se mogla vaditi u budućnosti.
Antonio Longin, student druge godine diplomskog studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku
