„Na izradu knjige, odnosno udžbenika »Vještina plovidbe« potaknuo me je kroničan nedostatak domaće znanstvene literature za potrebe studenata na kolegijima, ali i sve veće okretanje zadarskog sveučilišta moru, a posebice usmjerenje Odjela za povijest pomorskoj tematici čiji je pionir prof. dr. Mithad Kozličić kojemu je ova knjiga i posvećena.“ – tumači prof. Pavić.

Knjiga prof. dr. sc. Milorada Pavića, redovitog profesora na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, naziva »Vještina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkrića« opisuje jedno specifično razdoblje u razvoju svjetske povijesti, kao i povijesti pomorstva. Riječ je o razdoblju u kojemu je Europa, iz dotad periferne uloge, zahvatila prostranstvo mora i otvorila se svijetu te u njemu sve više zadobivala vodeću ulogu; piše Zadarski list. To isto razdoblje vrijeme je svekolikog sazrijevanja europskog društva, nakon kojega Europa postaje spremna nositi se s novostečenom ulogom u Svijetu. Opisom brojnih istraživačkih ekspedicija više i manje poznatih pomoraca koje su se u osvit novog doba, pod paskom vladara i kreditora, otpravljali u nepoznato u potrazi za blagom, pustolovinama i otkrićima novih kontinenata, ne iscrpljuje se tadašnji svijet pomorskih ekspedicija.

Kreativnost i inovativnost

U pozadini tih pothvata stajali su napori generacija i generacija pomoraca i brodograditelja prije njih, ali isto tako brojnih geografa, matematičara i astronoma, koji su svojom kreativnošću i inovativnošću na području pomorske navigacije stvarali uvjete i omogućavali da do takvih poduhvata dođe.

Knjiga »Vještina plovidbe« promatra problem navigacije i povezana velika geografska otkrića na sustavan i cjelovit način te nastoji pružiti odgovore na različita pitanja koja proizlaze iz ove složene teme. Pomorac je u artikulaciji svog odnosa s morem i na moru, u potpuno novim okolnostima, morao upotrijebiti sve svoje znanje kako bi ondje mogao opstati. On more nikad neće moći ukrotiti, ali će mu se pokušati maksimalno prilagoditi. Upravo taj proces njegove prilagodbe moru čini vještinu plovidbe »živim organizmom«, koji se neprestano mijenja i usavršava, i koji je u određenom reciprocitetu s njegovim rezultatima. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ove knjige uočavanje suodnosa vještine plovidbe s velikim geografskim otkrićima.

Ovim povodom je ekipa Zadarskog lista razgovorala s prof. dr. sc. Miloradom Pavićem o značaju ovog izdanja, prethodnoj knjizi, o ciljevima i motivaciji.

Svijet znanosti

Valja napomenuti kako su se studenti uglavnom oslanjali na stranu literaturu, a osim toga značaj je u prikazu šire slike, odnosno preduvjeta stvaranja vještine te interdisciplinarnom pristupu.

– Ova je knjiga značajna iz više razloga. Prvo, riječ je o rijetkom domaćem izdanju na hrvatskom jeziku koje govori o fenomenu istraživačkih putovanja za vrijeme velikih geografskih otkrića. Nadalje, knjiga ne obrađuje problem parcijalno, držeći se zbivanja vezanih uz pojedinog poznatog istraživača kao kod niza prethodnih izdanja, već se daje razrada gospodarsko-političke slike istraživačkih ekspedicija u svjetlu borbe europskih zemalja za trgovačko-strateški primat u svijetu. I naposljetku, udžbenik nije samo razrada puke događajnice u doba velikih geografskih otkrića, već obrađuje i onu, manje poznatu, pozadinu istraživačkih putovanja i geografskih otkrića bez koje ova potonja jednostavno ne bi bila moguća, a odražava se u dijelu samog naslova »Vještina plovidbe«. Dakle, riječ je o svijetu znanosti, ponajprije geografije, matematike i astronomije, kojim su omogućeni razvoj brodskog mjernog instrumentarija, konjunktura u brodarstvu te prilagodba ljudi novim tehnološkim spoznajama i njihovoj primjeni u svijetu navigacije, saznaje se od prof. Pavića.

Kada je riječ o kolegijima na Odjelu za povijest, s obzirom na tematiku udžbenik je ponajprije osmišljen za istoimeni kolegij Vještina plovidbe, ali isto tako i za Svjetsku povijest u ranom novom vijeku.

Simbioza povijesti, geografije i pomorstva

– Na koncu, ne treba zaboraviti da se u europskoj periodizaciji za početak spomenutog razdoblja uzima Kolumbovo otkriće Amerike 1492., kao i to da se Europa nametnula svijetu i ostvarila u njemu primat upravo zahvaljujući velikim geografskim otkrićima, napominje prof. Pavić.

Knjiga je interdisciplinarnog karaktera, a prof. Pavić tumači da, osim obrade povijesnih procesa, obrađuje pojedine probleme izvan domene povijesti, ponajprije iz područja geografije i pomorstva.

– Raščlamba razvoja geografskih spoznaja u dotičnom razdoblju te način primjene različitih znanstvenih disciplina u navigaciji, uz njihov sinergijski učinak i stalan napredak na iznalaženju sve uspješnijih navigacijskih rješenja, najbolja su potvrda tomu, dodaje prof. Pavić.

„Na izradu knjige, odnosno udžbenika »Vještina plovidbe« potaknuo me je kroničan nedostatak domaće znanstvene literature za potrebe studenata na kolegijima, ali i sve veće okretanje zadarskog sveučilišta moru, a posebice usmjerenje Odjela za povijest pomorskoj tematici čiji je pionir prof. dr. Mithad Kozličić kojemu je ova knjiga i posvećena“ – tumači prof. Pavić.

Ideja puno, vremena malo

– Upravo su me rad sa studentima i želja za izradom prikladnih i inovativnih povijesnih sadržaja nadahnuli za pisanje prethodne, a i ove, nove knjige. A što se tiče sljedećeg projekta, ideja je puno, a vremena malo. Mi profesori sa sveučilišta, u prvom smo redu zaposleni radi studenata u nastavnom procesu, dok znanstvenoistraživački rad ponekad pati. Trenutačno imam u planu dovršetak i priredbu jednog plovidbenog priručnika »Arte de Navegar« koji je još 1554. sa španjolskog na talijanski preveo »naše gore list« Korčulanin Vicko Paletin. U planu imam i još jedan udžbenik »Hodočašćenje u Svetu zemlju u ranom novom vijeku«, pa ćemo vidjeti, zaključio je prof. Pavić čije doprinose znanosti studenti željno iščekuju.

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?