29. siječnja korejski teretni brod pretrpio je masivan prodor vode u teretnom prostoru. Nesreća se dogodila 4 nm jugozapadno od otoka Cheongsando u okrugu Wando u južnoj Koreji, dok je brod bio na putu od Jejua do luke Nokdong.
Osam članova posade je spasila Obalna straža Wando. Brod je potonuo nedugo nakon što je posada spašena.
Navodno je potonuli teretnjak Samsung No.1 izgrađen 1984. ali ID broda još nije točno potvrđen.
Teretni brod Guo Mao 1 udario je u vezani trajekt Tokiwa Maru u Tokiju 28. siječnja u luci Naoetsu (Niigata, Honshu, Japansko more), dok je manevrirao u luci.
Guo Mao 1 stigao je u Naoetsu iz Busana. Tokiwa Maru je na popravku. Oba broda pretrpjela su oštećenja. Guo Mao 1 pretrpio je uglavnom udubljenja trupa dok je Tokiwa Maru pretrpio udubljenja i pukotine na trupu.
Na sastanku kompanije Norwegian Cruise Line Holdings objavljeno je da će repatrirati sve članove posade koji nisu trenutno nužni na brodu, navodi Crew Center.
Ova najava dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je kompanija ukrcala na tisuće članova posade kako bi pripremila brodove za nastavak službe nakon što su CDC-ovi propisi dozvolili krstarenja, koja su sada pomaknuta na svibanj; prenosi Cruise Industry News.
“Posada na brodu primila je pismo sa svim pojedinostima u vezi s najnovijim postupkom repatrijacije” – izvijestio je Crew Center.
Repatrijacija će se održati na brodovima The Norwegian Joy i Norwegian Encore.
„Proces repatrijacije bit će sličan onome koji se dogodio prošle godine s prebacivanjem posade na odgovarajući brod, prije nego što je posada konačno otplovila svojim kućama u Indiji, Indoneziji i na Filipinima, s predviđenim dolaskom na konačna odredišta krajem ožujka ili početkom travnja 2021. godine. Ovo će biti dugo i tužno putovanje za svu posadu na brodu jer se njihove nade i snovi da prvi isplove s gostima na brodu u ovom trenutku neće ostvariti. Podnijeli su nebrojene žrtve, PCR testove i karantene kako bi ponovno počeli raditi na brodovima i opsluživati goste i na kraju osigurati financijsku stabilnost svojim obiteljima.” – napisao je Crew Center.
Ova odluka nije bila laka i nije bila u planu tvrtke. Linija za krstarenje obećala je svim članovima posade koje treba repatrirati da će biti prvi u ponovnom zapošljavanju kad situacija dopusti.
Japanski medij Nikkei piše da njemačka vlada planira poslati fregatu u Japan, a njemački bi brod trebao ploviti i Južnokineskim morem, poprištem sve većih tenzija između Kine i američkih saveznika u regiji; prenosi Geopolitika News.
Nikkei podsjeća da je njemačka vlada prošle jeseni usvojila smjernice za indo-pacifičku regiju, a uključuju važnost vladavine prava i zalaganje za otvorenost tržišta u regiji.
Thomas Silberhorn, zastupnik u Bundestagu (Kršćansko socijalna unija, CSU) i član parlamentarnog izaslanstva za odnose s Japanom kazao je za Nikkei kako očekuje da će fregata isploviti prema Japanu ovoga ljeta.
“Želimo produbiti naše veze s partnerima u demokratskom kampu”, kazao je.
Nikkei piše: “Iako je Silbehrorn naznačio da plan nije ‘uperen protiv nikoga’, Berlin zasigurno ima na umu kineski ekspanzionizam”.
Pozivajući se na izvore u njemačkoj vladi i vladajućoj stranci Nikkei piše da će fregata ostati duže vrijeme u indo-pacifičkoj regiji te će se zadržati u Japanu, Australiji, Južnoj Koreji i drugdje.
Također će sudjelovati u zajedničkim vježbama sa savezničkim snagama na francuskim teritorijima u regiji.
Ujedinjeno Kraljevstvo će pak, između travnja i lipnja, poslati nosač zrakoplova HMS Queen Elizabeth u Aziju.
Navedeni primjeri pokazuju da se europske zemlje sve više aktivno pridružuju SAD-u, Australiji, Japanu, Tajvanu i Južnoj Koreji u suzbijanju rastućeg kineskog utjecaja u regiji.
U Uljanik su stigla dva nova broda na “zimovanje”. Vlasnik im je belgijska kompanija, registrirana u Luksemburgu, koja već ima dva broda ovdje na vezu. Za tog su brodovlasnika uljanikovci izgradili čak šest jaružala i jedan kabelopolagač. U doba dok su se ovdje gradili brodovi, za što je brodograditeljima trebao svaki metar obale, iznajmljivanjem vezova nisu se bavili, ali sada – bolje išta, nego ništa; piše Glas Istre. Iako nisu “naših ruku djelo”, lijepo je vidjeti te divove opet uz pulsku obalu, među onim besposlenim dizalicama.
Ukupno je na vezu ovdje čak osam brodova, ova četiri s luksemburškom zastavom, dva s talijanskom i dva, samo uvjetno rečeno hrvatska, zapravo Brodospasova broda registrirana na Malti. Na prvu loptu ljudi bi rekli: a, to je ono “volim Hrvatsku iz Malte, idem tamo gdje su manji porezi”. Međutim, pomorcima je to normala, “pod povoljnijom zastavom”, nazivaju to u branši, a najčešće je riječ o zastavama Malte, Cipra, Paname, Liberije…
S obzirom da je Uljanik u stečaju, koristi svaku priliku za zaradu pa su vjerojatno svjetskim brodarima ponudili puno bolju cijenu veza nego što je drugdje u svijetu. Šteta samo što posada, koja je zadužena za održavanje i eventualne popravke na brodu u mirovanju, sada radi covida-19 ne smije napuštati brod pa tih “mornara” nema po gradu. Kao nekad što ih je bilo, od Austro-Ugarske naovamo.
Uz Ininu platformu koja se već stopila s vizurom grada, svi ovdje čekaju bolje dane za pomorski biznis. Uljanik je postao “garaža” za brodove koji nemaju posla. Turizam i rentijerstvo jedino je što nam preostaje?
Klasifikacijsko društvo Lloyd uspostavilo je Dekarbonizacijski centar u sklopu svojih specijaliziranih centara izvrsnosti. Sam cilj Centra je, baš kao što mu i ime govori, smanjenje emisije ugljičnog dioksida s brodova, a sve kroz sigurne, održive i isplative politike.
Cijela inicijativa počiva na okupljanju vodećih ljudi iz svijeta pomorstva koji bi u sinergiji sa stručnjacima za pogonske agregate i brodogradnju trebali u narednim desetljećima dovesti emisiju stakleničkih plinova s brodova na samu ništicu.
Centrom upravlja Upravni odbor koji je međunarodnog karaktera, te prosuđuje ključne izazove suvremenog pomorstva na čiju problematiku treba čim prije odgovoriti. Pošto se devet desetina svjetske trgovine obavlja morima, cilj inicijative je kroz nišu pomorskog transporta usporiti klimatske promjene umanjenjem vlastitih utjecaja na okoliš, te tako staviti dobrobit čitave civilizacije ispred financijske dobrobiti kompanija.
Osim što će interno odgovarati na ključna pitanja onečišćenja okoliša, odnosno zagrijavanja planeta kao primarnog problema, Dekarbonizacijski centar za pomorstvo bit će na usluzi svim brodogradilištima, brodovlasnicima, brodskim operaterima, lučkim postrojenjima, dobavljačima pogonskoga goriva, te nadzornim tijelima država. Kroz takvu praksu, Lloyd želi da se buduće investicije u brodogradnji usmjere prvenstveno na aspekt zaštite okoliša, te želi uvesti svijet u jednu ekološku tranziciju, odnosno prelazak s do sada korištenih pogonskih goriva na nova, manje štetna i okolišu, a u konačnici čovjeku kao vrsti, najprihvatljivija.
Tvrtka koja je najviše prionula poslu rješenja inovacija za 21. stoljeće je svakako proizvođač pogonskih agregata MAN. U 2020., gotovo svi istraživački faktori u sektoru pomorstva bili su usmjereni na pronalaske najboljih rješenja za pogonske agregate na ukapljeni vodik. Iako su ekološki prihvatljiviji, ovakvi sustavi su dosta složeniji po svojoj tehničkoj izvedbi jer zahtijevaju drugačiju funkcionalnu i sigurnosnu opremu od dizel agregata. Svojim snažnim kadrom i njihovim zelenim idejama, tvrtka MAN vodeća je tvrtka na svijetu kada je riječ o uklapanju ekologije u pomorstvo, a čitav potencijal trebao bi se otkriti, ali i isplatiti, u naredna dva desetljeća.
Tvrtka MAN na ovakvim projektima zapravo funkcionira kroz dvije podružnice, a to su MAN Cryo i MAN Energy Solutions. Osim što su razvili potpuno novi sustav pogonskog agregata, isti je i odobren od strane nekoliko klasifikacijskih društava. Kroz nekoliko godina, MAN planira u potpunosti usavršiti ovakav tip agregata kako bi on bio primjenjiv na svim vrstama brodova, a za sada se radi na povećanju pouzdanosti i pojednostavljenju korištenja.
Konačni cilj MAN-a je konstruirati pogonski agregat koji je na najvišoj razini funkcionalan, iskoristiv i agilan kroz performanse dvadeset i prvoga stoljeća.
Ovakvim nastupom pomorstvo zapravo pere ljagu sa svojih pleća koja su mu nametnuta emisijom stakleničkih plinova, no ona je i dalje u višem postotku nusprodukt energetskih potreba kopna, a ne mora. I to čak ne ni prijevoza, već drugih egzistencijalnih pitanja modernoga Homo sapiensa koji se našao u jednoj pećini koju želi pretvoriti u park, a nikako da spozna da iz pećine postoji izlaz, te da nema potrebe vršiti napore koji neće uroditi značajnim plodom.
Ovime će se svakako smanjiti emisija stakleničkih plinova, ali pitanje je kako će funkcionirati desetak milijardi ljudi u skoroj budućnosti i hoće li u konačnici trud pomorstva biti zbrisan nemarom kopnenih predatora na dvije noge.
Norveška tvrtka Kanfer Shipping potpisala je pismo namjere s kineskim brodogradilištem Taizhou Wuzhou Shipbuilding Industry za izgradnju dva manja LNG bunkera.
Predviđena isporuka je u prvoj polovici 2023. godine, a pismo namjere također uključuje opciju za narudžbu više plovila. Kanfer će biti vlasnik plovila zajedno sa svojim partnerima i iznajmljivati ih po dugoročnim ugovorima.
“Kanfer vidi brzošireće tržište za LNG bunkere. Čak se svjetska pomorska industrija okreće prema svojim ciljevima dekarbonizacije kroz LNG. Rastuća potražnja za novim LNG brodovima čini našu odluku pravovremenom, pogotovo sada kada su već unajmljeni ekvivalentni novoizgrađeni brodovi koji će se isporučiti 2022. godine“ – rekao je Stig Hagen, osnivač i izvršni direktor tvrtke Kanfer Shipping.
Kompanija Cosco Shipping Energy Transportation najavila je da planiraju poslati na rezalište deset starijih tankera u sklopu programa optimizacije flote.
Radi se o pet VLCC-a, tri suezmaxa, jednog panamaxa i jednog handy tankera. Starost brodova je između 16 i 18 godina.
Tvrtka navodi kako brodovi troše previše energije, velike su emisije stakleničkih plinova, a i postoji rizik u sigurnosti, što rezultira ograničenom profitabilnošću.
Cosco očekuje da će ovime zaraditi 205 milijuna dolara.
27. siječnja bulk carrier Petra Star nasukao se na obali Istanbula u Crnom moru, nakon što mu se pokvario motor.
Brod je pokušao spriječiti nasukavanje bacajući sidra, ali nije uspio zbog olujnih vremenskih uvjeta.
Posada je ostala na brodu te zasad nema opasnosti za njih i za brod. Trenutno je uz brod turska obalna straža. Brod je bio na putu od Istanbula do luke Kavkaz u Rusiji.
26. siječnja koćarica No.96 Oyang zapalila se rano ujutro u Filipinskom moru.
34 člana posade moralo je napustiti brod na splavu za spašavanje. Kasnije su ih pokupili brodovi koji su bili u blizini mjesta nesreće.
Filipinska obalna straža ih je naposljetku iskrcala u gradu Cebu. Nisu prijavljene ozljede ribara, a stanje koćarice još uvijek nije poznato.
