27. siječnja prijavljeno je mnogo plutajućih kontejnera u sjevernom Pacifiku.
Ispali su s megakontejneraša koji je bio na putu iz SAD-a prema Kini.
Trenutno se čeka potvrda o nesreći i ID broda.
Kontejneraš izgubio kontejnere u sjevernom Pacifiku
Pomorci štrajkaju glađu, hospitalizirani u Kuvajtu
Indijski, turski, azerbejdžanski i bangladeški pomorci u trećem su tjednu štrajka glađu u luci Shuaiba u Kuvajtu. Posada bulk carriera Ula štrajka glađu od 7. siječnja u očajničkom pokušaju da se iskrcaju s broda i dobiju više od 400 000 dolara plaće koju im kompanija duguje.
Šestorica članova posade već su hospitalizirani kako bi im se stabilizirao krvni tlak i razina šećera u krvi, prije nego što budu vraćeni na brod. Životi pomoraca su ugroženi ako nastave odbijati hranu i vodu.
“Kuvajtske vlasti moraju hitno djelovati kako bi spasile ove pomorce da se ne ubiju ovim štrajkom glađu. Iako su katarski brodovlasnik i Palau iznevjerili ove pomorce, pozivamo Kuvajt da pokaže vodstvo u rješavanju ove krize” – rekao je Mohamed Arrachedi, iz ITF-a.
Većina posade je na brodu 14 mjeseci, a neki su tamo proveli više od dvije godine. Ti pomorci jednostavno traže od Kuvajta da ih zamijeni lokalnom posadom, kako bi mogli ići kući svojim obiteljima.
Posljednjih 11 mjeseci posadu je obmanuo katarski vlasnik broda MV Ula, Aswan Trading and Contracting. Aswan je na crnoj listi od 2017. godine. Situacija neisplate plaće primoralia je pomorce da zauzmu ovaj stav. Smatraju da nije u redu otići s broda praznih džepova.
“Moja majka, otac, sestra i mlađi brat ovise o meni. Ja ih moram uzdržavati budući da je moj otac ostao bez posla zbog pandemije Covid-19″ – rekao je jedan pomorac za ITF. “Dakle, sada sam jedini član obitelji koji ima posao, a već 11 mjeseci ne primam plaću. Podigli smo kredit koji ne možemo vraćati.”
“ITF je više puta naglasio problem ne isplate plaća, ali ništa nije poduzeto” – tvrdi Arrachedi.
“Budući da je brod sada neregistriran, jedino kuvajtske pomorske vlasti mogu razriješiti situaciju. Kuvajt ima pravnu i moralnu odgovornost da spasi ove pomorce dok još ima vremena. Kao i uvijek, ITF je u pripravnosti kako bi pomogao na bilo koji način” – rekao je Arrachedi.
Jadroplov dogovorio prodaju broda “Bene”
Splitski Jadroplov izvijestio je Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga te Zagrebačku burzu da je “22. siječnja 2021. godine sa zainteresiranim kupcem dogovorio prodaju broda Bene”. Visina transakcije nije službeno objavljena; piše Otvoreno more.
Brod je izgrađen 2001. u Japanu, registriran je za prijevoz sipkih tereta, a Jadroplov ga je kupio u jesen 2013. godine.
Nosivost mu je 50.212 tona, dužina 189,8 metara, širina 32,26 metara, glavni stroj M.A.N. snage je 8090 kilovata, a maksimalna brzina mu je 13 čvorova.
Pretpostavlja se da će se predaja novom vlasniku odraditi ispred luke Asam Asam u Indoneziji (Borneo). Naime, tamo je brod doplovio prije nekoliko dana iz Kine.
Branimir Kovačić, predsjednik Uprave Jadroplova, potvrdio je da je prodaja dogovorena, no ona bi se trebala formalizirati za oko mjesec dana.
Kupac i iznos transakcije su poslovna tajna, ali potvrdio je da se ovim potezom smanjuju dugovi tvrtke.
Prije dvije godine brod Bene deset je mjeseci stajao pod sudskom mjerom pred lukom u Bangladešu.
Također, kako je pisala Slobodna Dalmacija, brojni pomorci žalili su se na katastrofalne uvjete na brodovima Jadroplova. Riječ je bila o brodovima Split i Bene:
Kako piše Seebiz, kompanija je početkom prosinca prošle godine donijela odluku o smanjenju temeljnog kapitala za 65,46 milijuna kuna radi pokrića gubitaka. Sada temeljni kapital splitskog brodara iznosi samo 16,36 milijuna kuna. Nominalna vrijednost dionice pala je s 50 na 10 kuna.
Bio je to nužan preduvjet za najavljenu dokapitalizaciju. Novi strateški partner ili više njih, kako je predviđeno lanjskom odlukom skupštine, nakon ovog olakšanja tereta unijet će najviše 40,9 milijuna kuna kapitala, što znači da bi država, koja je sada u Jadroplovu većinski vlasnik s udjelom od preko 70 posto, konačno usitnila svoje vlasničke pozicije i prepustila kontrolu novim “igračima”. Nakon smanjenja kapitala za pokrivanje iz buduće dobiti preostat će još 10,7 milijuna kuna.
Cilj je da se proces dokapitalizacije ove godine barem pokrene, ako ne i dovrši. U Jadroplovu trenutno nešto lakše dišu zahvaljujući kreditu koji mu je početkom prošle godine osigurala Vlada, uspješno su reprogramirane postojeće obveze i postignut dogovor o zatvaranju duga uz značajan otpis s njemačkom Nord LB.
Prije pet godina, inače, kada je Jadroplov prvi put smanjio temeljni kapital, on je bio na razini od 589 milijuna kuna, a nominalna vrijednost dionice iznosila je 360 kuna, piše Seebiz.
Kapetan Ivica Slavica: SPH, ne trebamo biti vaši članovi, da bi Vi mislili na nas!
2020. godine, gdje je naš način života gotovo neprepoznatljiv od onoga koji smo živjeli prije 30 godina, frustrirajuće je što treba postojati dobrotvorna organizacija kao što je Ljudsko pravo na moru.
Glavni tajnik IMO-a, Kitack Lim, razmišljajući o Rezoluciji Generalne skupštine UN-a od 24. studenoga 2020. ‘Međunarodna suradnja u rješavanju izazova s kojima se suočavaju pomorci kao rezultat pandemije COVID-19 za potporu globalnim opskrbnim lancima’, izjavio je: „Nadam se da će ključno imenovanje radnika osigurati da se pomorci mogu brzo cijepiti. Ovo će na neki način riješiti tekuću krizu promjene posade”. Sve govori da ćemo biti prisiljeni cijepiti se, ako želimo i dalje ploviti svjetskim morima.
I sad nakon dugo vremena probudile su se udruge kao i naš Sindikat RH. Od kad je stiglo cjepivo odjednom su svi postali zabrinuti za nas pomorce. I s velikim zanimanjem prate kroz medije naše probleme.
Poštovana gospodo, COVID-19 nije jedini problem, više je problema s kojim se nose hrvatski pomorci. Daleko prije ste mogli pomoći nama pomorcima, onog trenutka kad smo imali problema, a imamo ih i danas.
Moje je osobno mišljenje da sve Udruge – kao što su udruge kapetana i časnika te isto tako u nekim gradovima udruge strojara – treba preimenovati u jednu udrugu pod imenom “Udruga pomoraca RH”. Stipe iz Zadra, električar iz Zagreba i kuhar sa Šolte su svi pomorci.
Ima udruga koje su vrlo aktivne i za njihove članove i njihov rad kapa do poda, ali nažalost ima i velik broj udruga koje se “drže u prvoj ligi” a nisu zapravo bile ni na jednoj utakmici.
Poštovana gospodo iz SPH, uz dužno poštovanje, niste puno napravili za nas pomorce, niste reagirali na vrijeme. Ne kažem da se niste trudili da nešto napravite i ispravite, ali činjenice su te koje Vam ne idu u prilog.
Vi ste naš predstavnik i kao takvi biste trebali slušati glas pomoraca. Trebali biste reagirati na vrijeme u Ministarstvu i u Vladi; u vezi donesenih zakona. Ali, vi ste mlađa kćer koja se ne odvaja od majke Države.
Od osnutka naše države, od prije 30 godina, za nas pomorce koji radimo na stranim brodovima nije omogućeno pravo na glasanje za vrijeme boravka na brodu. Drugi izgrade cijeli grad za to vrijeme a Vi niste u stanju izgraditi temelje jednog objekta – to jest, izmijeniti sve donesene zakone koji nisu logični. 2018 godine, kada su nam nametnuli razna nova pravila ponašanja, složili ste se s tim zakonima, s bezbroj nelogičnih zakona koji ne drže vodu, bez obzira u kojem smjeru teče rijeka:
- pomorcu koji je nažalost preminuo na brodu; na svom radnom mjestu, stigla je uplatnica. Točnije, stigla je udovici preminulog pomorca. Uplatnica za plaćanje poreza, jer nije ispunjen uvjet od 183 dana. Nakon toga su ispravili zakon!
- do 2019 godine pomorac koji se razboli kod kuće nije smio biti na bolovanju. Nakon dosta godina, uvjerili su se i na tu greškicu.
- zaštita zdravlja na brodu sad više ne postoji iz razloga što su sjetili da to mogu sakriti u doprinose kao što su Mirovinsko i zdravstveno osiguranje ali ona je još tu, sakrivena/nevidljiva, ali prisutna.
- zar nije žalosno da su naše mirovine tako male premda smo cijeli radni vijek bili na brodu? Trideset ili četrdeset godina čiste navigacije, uz plaćeni beneficirani radni staž.
- pomorci koji su ostali bez posla (većina od njih ima fakultetsku naobrazbu), da li se za iste ne može izboriti da dobiju posao na kraju, dok ne zasluže mirovinu? U naprednim zemljama vodi se briga o takvoj vrsti pomorca.
- Hrvatska, članica IMO-a, postala je 46 članica koja je svoje pomorce proglasila kao ključne radnike. Ipak se čuje glas pomoraca.
- kad smo kod kuće, na svom zasluženom odmoru, nemamo prioriteta za obaviti specijalistički pregled jer lista čekanja je duga. Prisiljeni smo otići kod privatnika. Da li da Vama pošaljemo uplatnicu ili našem ministarstvu mora?
- pomorci koji su ostali bez posla, uslijed pandemije COVID-a, da li su oni isto zaslužili naknadu od naše države kao naši glazbenici? Premda ima pomoraca koji znaju svirati, oni sigurno neće svirati na našim predsjedničkim / parlamentarnim izborima; zato i neće primiti naknadu od države.
- postojali su razni slučajevi kad je pomorcu nedostajalo par dana ili samo jedan dan da bi bio oslobođen od neplaćanja poreza. Pomorac iz Ploča, primjerice, nije mogao na brod iz zdravstvenih problema. Nije mogao ispuniti 183 dana, a naša država je bila bez milosti te je isti platio veliki iznos poreza.
- zašto ne apelirate u vladi da se 2021. i 2022. godine zbog COVID-19 ukinu ta famozna 183 dana, da naši pomorci ne žive u strahu hoće li ispuniti dane ili ne!?
- i najvažnije od svega: da se promjeni računanje dana da bi bio oslobođen od poreza, da se za svakog pomorca računa posebno od dana ukrcaja. Na primjer, ako se pomorac ukrcao 1. travnja 2021., on mora skupiti 183 dana do 1. travnja 2022. godine. Kod nas, za sve pomorce isti zakon, ista godina, isti mjesec. Kod nas je zakon od 1. siječnja do 31. prosinca. Ne mogu se svi pomorci ukrcati početkom godine.
SPH bi trebao biti organizacija koja će se boriti pojedinačno za svakog pomorca i za sve hrvatske pomorce. Ne trebamo biti vaši članovi, da bi Vi mislili na nas! To je vaša dužnost, za isto imate primanja. To je Vas posao! I u ovoj pandemiji Vi i dalje primate plaće.
Mi nismo u mogućnosti voditi bilateralne razgovore s vladom o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika. Zato i jeste Vi glavni igrač u našoj utakmici koja nas vodi na svjetsko prvenstvo.
Trebali ste, kao i naša Vlada, prihvatiti zajedničku odgovornost za xy promašenih zakona u vezi pomoraca. Jednostavno ne možete prihvatiti svoju odgovornost za gore navedeno u rješavanju problematike pomoraca.
Da li ste u 30 ili barem u zadnjih 13 godina proveli istraživanje koje bi Vam pružilo uvid u promašene i nelogične zakone? Vjerujem da se trudite, ali po mišljenju 90% pomoraca – nedovoljno.
Podržali bismo Vaše istraživanje i pozdravljamo pokušaj da napravite statistiku o čimbenicima koji su utjecali na niz nelogičnih zakona.
I prihvatite da su pomorci radnici na prvoj liniji za sve nas!
Kapetan Ivica Slavica
**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**
Video: Podmornica Kursk
Nuklearna podmornica Kursk potonula je u kolovozu 2000. godine u Barentsovom moru, tijekom pomorske vježbe.
Ovo potonuće bilo je jedna od najvećih pomorskih tragedija. Svih 118 članova posade poginulo je usprkos međunarodnim naporima da ih se spasi.
Izgradnja ove podmornice koštala je oko milijardu dolara i građena je tako da može izdržati direktan pogodak torpeda.
Nakon tragične nesreće, istragom je utvrđeno da je do eksplozije došlo zbog neispravnog torpeda koji je tehničarima pao s dizalice dok su podmornicu pripremali u luci.
VIDEO: Zašto je dno broda uglavnom obojeno u crvenu boju?
Znate li razlog zbog čega se dno broda boja crvenom bojom s obzirom da je uvijek pod vodenom linijom, gdje ga nitko ne vidi.
Jedan od odgovora je tradicija, a drugi znanost.
U staro doba drveni jedrenjaci su polako putovali oko svijeta. Kombinacija spore plovidbe i grubog trupa činili su podlogu broda idealnom za rast i razvoj podvodnih biljnih i životinjskih vrsta. Crvi, morske alge i drugi mikroorganizmi… Takav trup broda povećava otpor pri plovidbi i narušava strukturu broda.
Mornari su tih ranih dana bojali trupove brodova bakrenom bojom kako bi ga zaštitili od neželjenih crva koji jedu drvo. Zahvaljujući tome, brodovi bi ostali netaknuti.
Danas se u bilo koju boju dodaju posebne mješavine protiv nametnika koje štite brodove, no trupovi su i dalje obojeni crvenom bojom u čast održavanja stare nautičke tradicije.
Još jedan dobar razlog kontrasta boja je što pokazuje je li brod preopterećen. Što više tereta brod prevozi, to dublje ulazi u vodu, a crvena boja je linija razgraničenja (linija Plimsoll).
U istom kontekstu ‘kontrasta’, crvena boja na moru može se vrlo lako uočiti iz zraka u slučaju nužde.
Albanski teretni brod se nasukao u Grčkoj
Teretni brod Vela I nasukao se u zaljevu Lefkada u Jonskom moru (Grčka), ujutro 25. siječnja.
Brod natovaren kamenom bio je na putu od Itee do Malte. Iz nepoznatih razloga preusmjerio se na Lefkadu gdje se nasukao.
Još uvijek nisu poznati razlozi preusmjeravanja, nagađa se da je imao neki problem ili ga je uhvatilo nevrijeme.
Pomorci – ključni radnici i u Republici Hrvatskoj?
Sindikat pomoraca Hrvatske je proteklih mjeseci u nekoliko navrata apelirao na nadležne da prema naputku IMO-a i UN-a proglase pomorce ključnim radnicima, a to su, prema informacijama iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jučer napokon i učinili.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i UN su usvojili rezolucije kojima predlažu državama da pomorce proglase ključnim radnicima. SPH je slijedom toga to zatražio i od Republike Hrvatske.
Američki nosač zrakoplova ušao u Južnokinesko more
Udarna grupa nosača zrakoplova koju predvodi nosač USS Theodore Roosevelt ušla je u Južnokinesko more kako bi promovirala slobodu plovidbe te u sklopu “rutinskih operacija”, objavilo je Indo-pacifičko zapovjedništvo američke vojske; prenosi Geopolitika News.
Formacija je raspoređena kako bi “osigurala slobodu plovidbe, izgradila partnerstvo koje pojačava pomorsku sigurnost i izvela širok spektar operacija”, navodi se u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je u subotu kako su kineske snage prekršile tajvanski zračni prostor. Tajvan tvrdi da je u tajvanski zračni prostor ušlo osam kineskih bombardera, četiri mlažnjaka i protu-podmornički zrakoplov.
U sklopu povećanih tenzija u Južnokineskom moru, valja podsjetiti da je u subotu zakonom kineska obalna straža autorizirana da puca u strane brodove koji se nalaze u području koje Kina smatra svojim, što je potencijalno vrlo opasno zbog neriješenih teritorijalnih sporova u Južnokineskom moru i Istočnokineskom moru.
SAD je ovime očito uputio poruku potpore svojim saveznicima, što se na neki način vidi u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjeništva.
“Nakon plovidbe kroz ove vode tijekom moje 30-godišnje karijere, sjajno je ponovno biti u Južnomkineskom moru, provoditi rutinske operacije, promovirati slobodu plovidbe i umiriti savezike i partnere”, rekao je admiral Doug Verissimo, zapovjednike 9. udarne grupe, navodi se u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Zapovjednik nosača zrakoplova USS Theodore Roosevelt je poručio: “Svi imamo koristi od slobodnog i otvorenog pristupa morima i naša operacija predstavlja predanost održavanju regionalne sigurnosti i stabilnosti”.
Udarnu grupu čine, uz spomenuti nosač i prateću eksadrilu zrakoplova, kruzer USS Bunker Hill, razarač Squadron 23, i razarači s vođenim projektilima USS Russell i John Finn.
Pokret otoka organizira prvi otočni video podcast
Pokret otoka organizira prvi otočni video podcast. Seriju podcasta i webinara započinju s temom pomorskog dobra.
Ako želite bolje upoznati pojam pomorskog dobra i nadležnosti nad njegovim upravljanjem; koja je uloga jedinice lokalne samouprave, a koja građana; što se sve promijenilo u procesu u posljendjih nekoliko godina te kako do koncesije i zašto je nekim koncesionarima oduzeta – bukirajte kalendar i pogledajte naš prvi otočni podcast koji će se održati 27. siječnja od 18 do 19.30 sati putem FB Live kanala.
Podcast “Pomorsko dobro” vodit će pokretov volonter Marko Bertolino, a njegov prvi gost je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Podcast će biti dostupan uživo na službenoj Facebook stranici Pokret otoka/Island movement. Prethodna registracija nije potrebna.
Nakon podcasta slijedi stručni webinar u kojem će Marko Bertolino pobliže objasniti razlike između koncesija i koncesijkih odobrenja te proces predaje njihovih zahtjeva i postupak koji prethodi koncesiji i donošenju odluke o koncesijskom odobrenju.
Webinar će se održati 4. veljače od 10 do 11 sati. Svi sudionici moći će aktivno sudjelovati u edukaciji te postavljati pitanja.
Prijavnicu za sudjelovanje će Pokret otoka uskoro objaviti na društvenim mrežama.
