8. siječnja reefer Express 6 je uplovio u vode Tajlanda i usidrio se kod otoka Phuket, bez obavještavanja vlasti i dobivanja dozvole za to.
Lučke vlasti i policija ukrcali su se na brod i ispitali posadu i kapetana. 18 članova posade uključuje 6 Tajlanđana (uključujući kapetana), 7 Indonežana, 1 Mijanmarac i 4 Kineza.
Foto: FleetMon
Brod je napustio Kinu u kolovozu 2020., s nalogom vlasnika broda da ribare u Arapskom moru, uključujući područja u blizini somalijskih voda. Ugovori članova posade su istekli te nisu osigurani čuvari koji bi zaštitili brod od mogućih napada pirata.
Kapetan je, nakon razgovora s posadom, odlučio napustiti to područje i otploviti do Phuketa. Brod je i dalje usidren, istraga se nastavlja, ishod ovog incidenta još uvijek nije jasan. Članovi tajlandske posade zahtijevaju iskrcavanje i dopuštenje za povratak kući.
Ovo “preuzimanje” broda od strane kapetana može se smatrati činom piratstva ili pobune. Istraga je i dalje u tijeku.
Za razliku od mnogih drugih, Županijska lučka uprava Zadar prethodnu će 2020. godinu zapamtiti kao uspješnu. Zahvaljujući unaprijed ugovorenim radovima, sanirano je pet luka pod njihovom ingerencijom: Mrljane na otoku Pašmanu, Silba Žalić, Pakoštane, Vinjerac i Božava. Neće stati ni ove godine, jer već počinju radovi na još tri luke: Tkon, Drage Dugovača i Kali Batalaža.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji obale i lukobrana u luci otvorenoj za javni promet Mrljane na otoku Pašmanu
Zatečeno stanje obalnih zidova koji su dijelom bili izvedeni od betona, a dijelom od suhozida, zahtijevalo je temeljitu sanaciju na način da se izvede zamjenski obalni zid koji će imati zadovoljavajuću mehaničku otpornost i stabilnost; piše Morski.hr. Stručni nadzor nad izvođenjem radova provela je tvrtka Sto posto prirodno d.o.o. iz Zagreba.
U istoj luci, izvedeni su i radovi na sanaciji zaštitnog kamenometa koji nisu bili uključeni u prethodno navedeni projekt u iznosu od 598.674,06 kuna s uključenim PDV-om.
Dovršetkom oba projekta luka Mrljane dovedena je u stanje potpune sigurnosti i mehaničke stabilnosti za privez brodova i brodica te za odvijanje javnog putničkog prometa.
Radove je izvela tvrtka PGP d.o.o. iz Zagreba, a vrijednost izvedenih radova iznosi 4.629.464,70 kuna sa uključenim PDV-om. Isti su završeni u srpnju 2020. godine.
Uklonjena podrtina iz luke Mrljane
4.a. Temeljem rješenja Lučke kapetanije Zadar, Ispostave Biograd n/m, Županijska lučka uprava Zadar je dana 02.10.2020. godine uklonila podrtinu potonule jahte imena SER iz luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Mrljane. Vlasnik 23-metarske jahte SER je tvrtka Brodski prijevoz d.o.o. u stečaju.
Foto: ŽLU ZD
Podrtinu je bilo potrebno ukloniti zbog opasnosti da se druga plovila oštete prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz predmetne luke, a ujedno je i postojala mogućnost da pojedini dijelovi opreme broda ne isplivaju i ugroze sigurnost drugih plovila koja plove tim područjem.
Vrijednost ovog zahvata iznosi 108.000,00 kuna bez PDV-a, a posao uklanjanja podrtine potonule jahte SER je izvela tvrtka Jadranska plovidba d.o.o. iz Mrljana na otoku Pašmanu.
Foto: ŽLU ZD
Radovi na sanaciji luke Silba Žalić
Županijska lučka uprava Zadar završila je projekt sanacije luke Silba-Žalić, luke otvorene za javni promet od županijskog značaja. Predmet ovog projekta su pomorsko-građevinski radovi na sanaciji luke, sukladno glavnom građevinskom projektu izrađenom od tvrtke Rijekaprojekt d.o.o.
Nositelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar, a sufinanciran je od strane Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Vrijednost navedenih radova iznosi 10.116.556,35 kuna s PDV-om.
Sanacija je bila neophodna radi podizanja razine sigurnosti prilikom manevriranja brodovima pri udaru vjetra olujne jačine, zbog čega je dolazilo do obustave prometa na liniji.
Foto: ŽLU ZDFoto: ŽLU ZD
Radove je izvela tvrtka Sun Adria d.o.o. Rijeka, dok je uslugu stručnog nadzora vršila tvrtka D&Z d.o.o. Zadar.
Završena sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane
Sredinom lipnja završena je sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane. Sanacija je bila nužna zbog toga što su stabilnost i nosivost umanjeni, a dijelom i narušeni iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja te je postojala mogućnost urušavanja.
U sklopu sanacije dijela rive i gata, sanirana je i školjera koja je sad u punoj funkciji zaštite lukobrana i zajedno s parapetnim zidom zaštita luke od valova. Radove za naručitelja, Županijsku lučku upravu Zadar izveo je Stipčević d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Željko Čirjak. Vrijednost radova iznosi 1.800.000,00 kn s PDV-om.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji lukobrana i mula u luci Vinjerac
U studenom 2020. godine dovršeni su radovi na sanaciji lukobrana i mula u luci otvorenoj za javni promet Vinjerac. Radovi koji su započeli u svibnju iste godine izvedeni su sukladno glavnom projektu sanacije izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva Željka Čirjaka koji je ujedno vršio i uslugu stručnog nadzora. Radovi na sanaciji luke izdvajaju se od sličnih radova s obzirom da se radi o kulturnom dobru te su izvedeni s posebnim oprezom sukladno konzervatorskim uvjetima.
Gat, odnosno lukobran koji su bili predmetom sanacije su u funkciji prihvata i priveza brodica i brodova, istezališta te zaštite luke. Zatečeno stanje mula i lukobrana ukazivalo je na narušenu stabilnost i nosivost iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja. Realizacijom sanacije lukobrana postigla se cjelovita funkcija zaštite lukobrana, a zajedno s parapetnim zidom i zaštita luke od valova.
Foto: ŽLU ZD
Cijeli zahvat sanacije osigurao je stabilnost i nosivost konstrukcije, a samim time i sigurnije korištenje vezova i prometa unutar luke. Projekt je financiran od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zadarske županije i Županijske lučke uprave Zadar.
Radove vrijednosti 3.491.473,63 kn s PDV-om izvodila je tvrtka Akropolis d.o.o. Split.
Završena dohrana školjere u luci Božava
U lipnju 2020. godine završeni su građevinski radovi “Dohrane školjere u luci Božava”. Naručitelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar koja je u potpunosti i financirala navedeni projekt. Građevinske radove je izvršio SUB MISSION j.d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Filip Juranov ovlašteni inženjer građevinarstva. Vrijednost navedenih radova iznosi 373.750,00 kuna bez PDV-a. Navedenim radovima se povećala sigurnost korištenja vezova unutar predmetne luke.
Tri projekta nastavljaju se kroz 2021. godinu
Izvođenje radova na izgradnji trajektne luke Tkon, otok Pašman
Projekt se odnosi na ulaganja u izgradnju trajektnog pristaništa koji se sastoji od gata s 2 veza, ukrcajno-iskrcajnog prostora i ukrcajnog čekališta, platoa pristaništa koji omogućuje ukrcaj i iskrcaj vozila, podmorskog propusta za cirkulaciju mora između vanjskog i unutarnjeg akvatorija te platoa ukrcajnog čekališta i parkirališta u funkciji pristaništa na lokaciji u mjestu Tkon.
Foto: ŽLU ZD
Cilj projekta je omogućiti funkcioniranje redovitog trajektnog prometa Biograd – Tkon, budući da je prijašnji pristan bio skučen i ukrcaj se izvodio izravno iz mjesne prometnice.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju trajektne luke Tkon vrijedan više od 32 milijuna, ujedno je i prvi od 28 projekata koji će se sufinancirati bespovratnim sredstvima EU-a.
Foto: ŽLU ZD
Završetak radova koje izvodi zajednica ponuditelja Kali gradnja d.o.o. Kali i El tim d.o.o. Zadar predviđen je u svibnju 2021. godine.
Uređenje obalnog pojasa luke Drage Dugovača
Predmet obuhvata je lučko područje za odvijanje javnog pomorskog prometa te dio luke koji obuhvaća komunalne vezove. Dio luke namijenjen za obavljanje linijskog pomorskog prometa (operativni dio luke) predviđen je na sjevernom dijelu uvale. Na spomenutoj poziciji planira se realizacija privezne obale u smjeru sjeverozapad – jugoistok, duljine cca 38,00 m, privezni gat za obostrano pristajanje kao i vanjska pristanišna obala.
Na operativnom dijelu luke predviđen je prihvat plovila u javnom putničkom prometu, plovila opskrbe te većih izletničkih plovila. Na istočnom dijelu uvale, nastavno na dio luke za obavljanje javnog pomorskog prometa (operativni dio luke), planirana je realizacija obale za osiguranje komunalnih vezova (76 vezova). Radove će sufinancirati MMPI, Općina Pakoštane te ŽLU Zadar.
Foto: ŽLU ZD
Vrijednost projekta izgradnje luke koje izvodi tvrtka PGP d.o.o. Zagreb iznosi 24,6 milijuna kuna s PDV-om, a procijenjeno vrijeme izvođenja radova je 15 mjeseci.
Izgradnja obalnog zida u luci lokalnog značaja Kali Batalaža
U sklopu projekta „Izgradnja rotora u uvali Batalaža u Kalima“, naručitelja Općine Kali, Županijska lučka uprava Zadar sufinancirat će izgradnju novog obalnog zida u uvali Batalaža. Izgradnjom ovog zida postići će se šira zaobalna površina te povećati kapacitet komunalnih vezova.
Foto: ŽLU ZD
Izvedbeni radovi započeli su početkom listopada te se završetak istih očekuje u svibnju 2021. godine.
Vrijednost radova koje sufinancira Zadarska županija i Županijska lučka uprava procjenjuje se na iznos od 1.500.000,00 kn.
Američki medij Breaking Defense objavio je 5. siječnja zanimljiv članak, koji se poziva na riječi mornaričkog tajnika SAD-a Kennetha Braithwaite s video-konferencije za medije, prema kojima će američke pomorske snage početi redovito patroliranje kako bi spriječile “ofenzivu Moskve na Dalekom sjeveru”; piše Geopolitika News.
“Vidjet ćete da će mornarica opet trajnije djelovati iznad Arktičkog kruga “, rekao je Braithwaite novinarima u vjerojatno posljednjem intervjuu prije no što vlast u Bijeloj kući 20. siječnja preuzme Bidenova administracija. Na pitanje, trebaju li Sjedinjene Države provoditi “operacije za osiguranje slobode plovidbe” ispred ruske sjeverne obale, Braithwaite je stanje u toj regiji usporedio sa stanjem u Južnokineskom moru, gdje Kina ima teritorijalne sporove s pojedinim zemljama i zbog čega često ulazi u incidentne situacije s SAD-om.
“Otprilike je ista situacija u Južnokineskom moru kada je riječ o slobodi plovidbe i sposobnost djelovanja u međunarodnim vodama, Sjedinjene Države polažu pravo da to mogu činiti”, rekao je Kenneth Braithwaite. “Morski putovi na sjeveru postaju plovni, američka mornarica jamčit će našim partnerima slobodu plovidbe”, rekao je tajnik američke mornarice. Ovu je strategiju nazvao smjelom te dužnošću Sjedinjenih Država kao “dominantne pomorske sile svijeta”.
Prema Braithwaiteu, glavna prednost Sjedinjenih Država na Arktiku su podmornice. Ali, dodao je, američka mornarica morat će unajmiti ledolomce od saveznika, dok Rusija ima cijelu flotu ledolomaca, a Kina gradi brodove brzinom s kojom se SAD “ne mogu mjeriti”.
Poluotok Kola snažno je militarizirana zona koja „strši“ u Arktik, i u njoj se nalazi moćna ruska Sjeverna flota, koja uključuje zastrašujuće ruske podmornice, navodi Breaking Defence. Rusi se iz Kole prebacuju u Barentsovo more, a zatim u sjeverni Atlantik, čineći vode oko njega kritičnim za projekciju ruske snage.
Desetljećima su se SAD oslanjale na nuklearne podmornice koje tiho plove pod ledom Arktika, a Braithwaite je sugerirao kako se to neće promijeniti, čak i ako se više vojnih brodova uputi prema sjeveru. “Naša najjača prednost u toj regiji su naše podmornice”, rekao je Braithwaite. “Zbog toga ste u strukturi budućih pomorskih snaga vidjeli [izvještaj] kako je naglasak stavljen na izgradnju” 70 do 80 podmornica u sljedećim godinama, što će gotovo udvostručiti njihov trenutačni broj u floti koji iznosi 48.
U srpnju je Bijela kuća naložila Obalnoj straži i mornarici izradbu plana za novu generaciju ledolomaca s nuklearnim pogonom, koji je dostavljen u kolovozu. “Imamo nekoliko mogućnosti na stolu”, kazao je Braithwaite, dodajući kako se na tome nastavlja raditi, mada još uvijek nije sasvim jasno ima li američka brodogradnja kapacitet za izgradnju novu flote ledolomaca na atomski pogon, navodi medij BD.
Rusija može preplaviti zonu svojim (atomskim) ledolomcima, Kina također želi ući u igru i oni “grade ledolomce po stopama s kojima se ne možemo mjeriti”, izjavio je Braithwaite. Iznajmljivanje nekih brodova od saveznika jedno je rješenje koje je postojalo, i SAD “gledaju na naše saveznike i partnere kako bi mogli popuniti dio te praznine” dok planiranih šest domaćih pograničnih brodova ne uđu u službu.
Izazovu povećavanja ruske i kineske pomorske flote brzinama većim nego što SAD mogu pratiti, navodi se dalje u tekstu, ne nudi se nikakav stvarni način za odgovor.
Upozorava se kako „Kina ulaže u brodogradnju – teretna plovila s polarnom sposobnostima, tankere za ukapljeni prirodni plin i ledolomce na atomski pogon – kao i lučku infrastrukturu s ciljem poboljšanja pristupa Arktiku. Kineska ulaganja, globalna ribarska flota i znanstvene, gospodarske i akademske veze s ljudima i institucijama arktičkih država, uključujući zajednička ulaganja s Rusijom, vjerojatno će rasti u sljedećim desetljećima.”
Utrka u modernom „osvajanju“ Arktika bit će vrlo zanimljiva, ali, na žalost, vjerojatno i bremenita opasnostima o sukobljavanju i incidentima, upravo onako kako je to već godinama i u spomenutom akvatoriju Južnokineskog mora između SAD-a i Kine.
Vlada je prošlog tjedna na sjednici usvojila prijedlog Odluke kojom se Upravnom vijeću Lučke uprave Šibenik daje suglasnost za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u iznosu od 20 milijuna eura, radi financiranja projekta ”Modernizacija lučkog područja luke Šibenik”.
Također, usvojen je prijedlog Odluke kojom se za navedeni kredit izdaje 80% državno jamstvo Republike Hrvatske, u korist HBOR-a.
Projekt modernizacije lučkog područja odnosi se na radove uređenja putničkog (dogradnja gata Vrulja u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik) i teretnog dijela luke Šibenik (terminal Rogač, Drvni terminal, terminal Dobrika, uređenje lučkih cestovnih i željezničkih prometnica, spojna obala Dobrika-Rogač i dr.). Ukupna vrijednost projekta iznosi 280,6 milijuna kuna, a financira se sredstvima Europske unije, sa cca 32,2 milijuna kuna.
Dio troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje iz EU fondova, a odnose se na izgradnju pomorskog-putničkog terminala te infrastrukturne radove u teretnom dijelu luke Šibenik, financirat će se putem kredita HBOR-a, sa iznosom od 20 milijuna EUR-a.
Izgradnjom potpuno novog pomorsko-putničkog terminala luka Šibenik dobiva međunarodni granični prijelaz sukladan strogim Schengenskim standardima. Osnovna namjera projekta povezana je sa obnovom i uređenjem postojeće infrastrukture kako bi se omogućila što efikasnija manipulacija tereta i veći prihvat brodova.
Realizacija ovoga projekta pozitivno će utjecati na gospodarska kretanja u Županiji, a odrazit će se i na ukupno poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
Na današnji dan, 11. siječnja, umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih izumitelja. Ime mu je bilo Ivan Lupis, a izumio je preteču torpeda. Rođen je u Rijeci davne 1813. godine u dobrostojećoj plemićkoj obitelji brodovlasnika; piše Povijest.hr. Školovao se za pomorskog časnika. U austrijskoj ratnoj mornarici dosegao je čin kapetana fregate. Njegovo prezime Lupis talijanski je oblik, a na hrvatski se često prevodi kao Vukić.
Na ideju za torpedo Ivan Lupis došao je sredinom 19. stoljeća. Njegova prvotna zamisao bila je neka vrsta čamca natovarenog eksplozivom, a kojim bi se upravljalo s obale pomoću užadi. Takav čamac bez posade usmjerio bi se na neprijateljski brod. S vremenom je Lupis unaprijedio tu ideju i izradio više prototipova. Godine 1860. caru Franji Josipu predstavio je svoj prototip. Demonstracija je bila uspješna, ali austrijska mornarica ipak nije prihvatila to oružje.
Foto: Ivan Lupis, Povijest.hr
Važan trenutak za daljnji razvoj torpeda bilo je upoznavanje Ivana Lupisa s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom, što se dogodilo 1864. godine u Rijeci. Whitehead je prihvatio Lupisovu ideju, a zatim su je znatno razvili. Primjerice, stavljen je eksplozivni naboj u podvodni dio plovila, što je torpedo učinilo podmorskim oružjem. Isto tako, uvedeno je automatsko vođenje po smjeru i dubini.
Zanimljivo je pitanje što je Robert Whitehead kao Britanac uopće radio u Rijeci. On je podrijetlom bio sin izbjeljivača pamuka iz okolice Manchestera. Školovao se za inženjera, a zaposlio se izvan Engleske – prvo na brodogradilištu u Francuskoj, a zatim u Italiji. Iz austrijskog Trsta došao je na kraju u Rijeku, gdje je radio kao direktor u poduzeću koje je proizvodilo parne kotlove i strojeve za austrijsku ratnu mornaricu. Upravo kad je bio na tom utjecajnom položaju, upoznao je Ivana Lupisa, a torpedo je nastao kao plod njihove suradnje.
Ivan Lupis dobio je od cara Franje Josipa za svoje zasluge plemićku titulu s pridjevkom von Rammer. Robert Whitehead financijski je prilično uspio. Zanimljivo je da je dobro poudavao svoje potomke. Naime, Whiteheadova kći udala se za grofa Georga Antona Hoyosa. Whietheadova unuka, koja je naslijedila bogatstvo, udala se za poznatog kapetana Georga Ludwiga von Trappa i rodila mu sedmero djece prije nego je prerano umrla.
Whiteheadova tvornica u Rijeci (Torpedofabrik Whitehead & Comp.) postala je kasnije poznata tvornica Torpedo.
Scorpio Bulkers nastavlja s prodajom flote, najavljujući prodaju kamsarmaxa SBI Lynx izgrađenog 2018. godine za 22,25 milijuna dolara.
Brod je unajmio norveški Ocean Yield, a Scorpio je iskoristio mogućnost prodaje broda zasad nepoznatoj kompaniji.
Dostava je zakazana krajem ožujka, a prodajom je flota Scorpio Bulkersa dodatno smanjena.
Kompanija izlazi iz poslovanja s bulkerima i prelazi na poslovanje offshore vjetrenjačama.
Nedavno je Scorpio Bulkers najavio promjenu imena u Eneti radi prijelaska poslovanja iz jednog u drugi sektor te rasprodaje cjelokupne flote bulkera u prvom kvartalu ove godine.
Iranski korpus straže islamske revolucije najavio je u petak, 8. siječnja, otvaranje nove raketne baze u Perzijskom zaljevu. Prema zapovjedniku Korpusa, brigadnom generalu Hosseinu Salamiju , baza je naoružana raketama dometa “stotine kilometara” i visoke preciznosti, piše Geopolitika News.
Novom će bazom zapovijedati mornaričke snage Korpusa straže islamske revolucije, kao druge službene sastavnice ukupnih oružanih snaga Islamske Republike, od kojih je druga iranska vojska.
Službena najava otvaranja nove baze objavljena je na godišnjicu raketnog udara spomenutog Korpusa na dvije vojne baze u Iraku, koje su koristile američke snage, što je bio tadašnji iranski odgovor na američko ubojstvo generala Qassema Soleimanija, zapovjednika specijalnih postrojbi Quds Korpusa straže islamske revolucije, izvršeno 3. siječnja 2020. godine, u međunarodnoj zračnoj luci u Bagdadu.
Prošli je četvrtak general Salami “upozorio iranske neprijatelje da ne naprave niti najmanju pogrešku” u Perzijskom zaljevu, a njegove je riječi prenijela iranska agencija Fars.
Podsjećamo: Iran je u svom raketnom arsenalu u kolovozu predstavio nove udarne sustave koji su nazvani po dvjema žrtvama spomenutog američkog zračnog napada u Bagdadu: balističku raketu “Mučenik Haj Qassem” i krstareću raketu “Mučenik Abu Mahdi” (potonja je dobila ime po zapovjedniku iračke šijitske milicije Hashd al-Shaabi“ Abu Mahdiju al- Muhandisu, ustrojene uz potporu Teherana radi borbe protiv terorističke organizacije Islamska država na teritoriju Iraka). Prema iranskim podacima, domet balističke rakete nazvane po generalu Soleimaniju, iznosi 1.400 kilometara, a spomenute krstareće rakete 1.000 kilometara.
Hrvatska ratna mornarica u svom sastavu imala je i podmornicu. Iako namijenjena diverzantskom djelovanju, dovršena je godinu nakon Domovinskog rata. Nosila je ime silne planine, no njena veličina i nije bila grandiozna – tek 21 metar. Iako se o njoj pričalo u superlativima, trajala je tek nešto više od današnjih mobitela – pet godina. Povučena je iz upotrebe kad su joj, kao i mnogim mobitelima danas, potrošene baterije.
Diverzantska podmornica P-01 Velebit proizvedena je u splitskom Brodogradilištu za specijalne objekte, ali je kao i mnoga započeta vojna plovila namijenjena Jugoslavenskoj ratnoj mornarici u hrvatskim brodogradilištima tijekom Domovinskog rata zaplijenjena i prerađena/modernizirana; piše Morski.hr. Za razliku od nekih drugih brodova, Jugoslavenska narodna armija je pri povlačenju iz Splita podmornicu doslovno očistila od uređaja i svega korisnog tako da je osim čeličnog trupa, njena izgradnja praktički išla iz početka.
Odlukom admirala Svete Letice, tadašnjeg zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, Brodarski Institut iz Zagreba je preuzeo redizajniranje i usred rata započeo s ugradnjom novih sustava. Trup su produljili za 140 cm, kako bi mogli smjestiti Končarev dizel generator s kojim se otvorila mogućnost autonomnog nadopunjavanja baterije u podmornici i time većoj autonomiji plovidbe.
Foto: Marijan/Forum.hr
Gotovo 4 godine nakon povlačenja Jugoslavenske ratne mornarice s Visa, Lastova i Splita i 5 mjeseci nakon završetka ratnih djelovanja na kopnu, 16. siječnja 1996. godine porinuta je podmornica za koju su stručnjaci iz svijeta vojnog pomorstva govorili kako čini naš najsavršeniji komad željeza koji plovi morem. Kao plovilo koje je zbog svoje veličine bilo teško otkriti i sonarima, a sa svrhom prevoženja diverzanata podmornica je zamišljena kao višestruko korisno plovilo koje je trebalo pridonijeti imidžu respektabilne mornarice.
Odrekli se pola milijarde jer se “nije imalo” 10-ak milijuna
Da je tome tako, govori i njena tužna sudbina. Čim su baterije „crkle“, 2001. godine, na stotinama milijuna kuna vrijednom plovilu za ronjenje (neke procjene s opremom i naoružanjem idu i preko pola milijarde) posade su se “uvježbavale” pri isključivo površinskoj plovidbi, da bi 2005. bila povučena iz upotrebe i prepuštena vanjskim utjecajima na suhom vezu do odluke „što s njom“. Interes za takvu podmornicu navodno su pokazale mornarice Južne Koreje, Egipta, Katara ili čak jednog SAD-a, ali Hrvatskoj su baterije od 10-ak milijuna kuna bile skupe.
Primjerice, toliko je koštalo održavanje i gorivo zrakoplova Challenger za prvog hrvatskog predsjednika i tadašnjeg zapovjednika oružanih snaga, a kasnije Vladinog zrakoplova. Kad smo kod mobitela, nemoguće je ne primijetiti kako je Vlada primjerice 2017. na iste spiskala 65 milijuna kuna.
Foto: HRM/MORH
Kod tema o brodogradnji u bivšoj i sadašnjoj državi, često koristimo pojam „hrvatska pamet“. Ona je u razvoju podmorničarstva trajala točno 103 godine. Rijetko se može čuti isti pojam pri rasipničkim odlukama. Razlika je jedino u tome što prvu pamet čine inženjeri, tehničari i radnici, a drugu „pamet“ čine oni kojima se u ruke daju odluke. Prvi su već pomalo napustili struku – iskusnih graditelja podmornica niti nema ili među živima, ili su u mirovini, ili su pak otišli u druge zemlje trbuhom za kruhom. Ova druga “pamet” na nesreću hrvatskog podmorničarstva, a možda u skoroj budućnosti i ukupne brodogradnje još je među nama, a hoće li trajati jednako dugo, pitanje je hoćemo li doživjeti odgovor.
Vremenska crta podmornice Velebit izgleda ovako:
1985. godine započeta je gradnja podmornice
1991. godine JNA se povlači iz Splita, a radnici Brodosplita čuvaju trup
1993. godine počinje njena obnova i modernizacija
1996. godine ulazi u sastav HRM
2001. godine više ne roni, jer joj ističe ciklus trajanja baterija
2005. godine se povlači iz uporebe i izvlači na suhi dok
2015. godine obnovljena, ali samo izvana i izložena u ratnoj luci Lora u Splitu
Podmornica u brojkama:
Duljina: 21,1 metara
Širina: 2,7 metara
Gaz: 2,38 metara
Maksimalna dubina: 120 metara
Najveća podmorska brzina: 7,8 čvorova
Najveći doplov: 800 nautičkih milja
Posada: 5 članova i 6 diverzanata
Naoružanje: 4 mine, 4 ronilice
Pojedine strane kompanije već su cijepljenje protiv COVID 19 uvrstile u Seafarer´s Medical Examination and Certificate.
Stoga je Sindikat pomoraca Hrvatske uputio dopis Ministarstvu zdravstva i MMPI kojim traži da se što hitnije predvidi i rezervira dovoljan broj cjepiva za hrvatske pomorce koji se žele cijepiti, te ih se javno obavijesti o organizaciji i mogućnosti cijepljenja.
Foto: SPH
Za sada je cijepljenje protiv COVID 19 uvjetovano dostupnošću cjepiva, ali je pitanje tjedna kada će cjepivo biti uvjet ukrcaja pomoraca. Naime, cjepivo nije svrstano u grupu preporučenih (Recommended), već neophodnih (Required) cjepiva.
Poznato je da oko 16 000 hrvatskih pomoraca plovi na brodovima u međunarodnoj plovidbi. S obzirom na njihov nesigurni radno-pravni status (samo rijetki imaju stalne Ugovore), pomorci mogu lako izgubiti posao ukoliko ne budu imali mogućnost cijepljenja. “Naglašavamo: mogućnost, jer inzistiramo na dragovoljnosti cijepljenja, piše SPH.”
