OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 1012

SAD planiraju vojna patroliranja Arktikom

0
Foto: Unsplash, Willian Justen De Vasconcellos

Američki medij Breaking Defense objavio je 5. siječnja zanimljiv članak, koji se poziva na riječi mornaričkog tajnika SAD-a Kennetha Braithwaite s video-konferencije za medije, prema kojima će američke pomorske snage početi redovito patroliranje kako bi spriječile  “ofenzivu Moskve na Dalekom sjeveru”; piše Geopolitika News.

“Vidjet ćete da će mornarica opet trajnije djelovati iznad Arktičkog kruga “, rekao je Braithwaite novinarima u vjerojatno posljednjem intervjuu prije no što vlast u Bijeloj kući 20. siječnja preuzme Bidenova administracija. Na pitanje, trebaju li Sjedinjene Države provoditi “operacije za osiguranje slobode plovidbe” ispred ruske sjeverne obale, Braithwaite je stanje u toj regiji usporedio sa stanjem u Južnokineskom moru, gdje Kina ima teritorijalne sporove s pojedinim zemljama i zbog čega često ulazi u incidentne situacije s SAD-om.

“Otprilike je ista situacija u Južnokineskom moru kada je riječ o slobodi plovidbe i sposobnost djelovanja u međunarodnim vodama, Sjedinjene Države polažu pravo da to mogu činiti”, rekao je Kenneth Braithwaite. “Morski putovi na sjeveru postaju plovni, američka mornarica jamčit će našim partnerima slobodu plovidbe”, rekao je tajnik američke mornarice. Ovu je strategiju nazvao smjelom te dužnošću Sjedinjenih Država kao “dominantne pomorske sile svijeta”.

Prema Braithwaiteu, glavna prednost Sjedinjenih Država na Arktiku su podmornice. Ali, dodao je, američka mornarica morat će unajmiti ledolomce od saveznika, dok Rusija ima cijelu flotu ledolomaca, a Kina gradi brodove brzinom s kojom se SAD “ne mogu mjeriti”.

Poluotok Kola snažno je militarizirana zona koja „strši“ u Arktik, i u njoj se nalazi moćna ruska Sjeverna flota, koja uključuje zastrašujuće ruske podmornice, navodi Breaking Defence. Rusi se iz Kole prebacuju u Barentsovo more, a zatim u sjeverni Atlantik, čineći vode oko njega kritičnim za projekciju ruske snage.

Desetljećima su se SAD oslanjale na nuklearne podmornice koje tiho plove pod ledom Arktika, a Braithwaite je sugerirao kako se to neće promijeniti, čak i ako se više vojnih brodova uputi prema sjeveru. “Naša najjača prednost u toj regiji su naše podmornice”, rekao je Braithwaite. “Zbog toga ste u strukturi budućih pomorskih snaga vidjeli [izvještaj] kako je naglasak stavljen na izgradnju” 70 do 80 podmornica u sljedećim godinama, što će gotovo udvostručiti njihov trenutačni broj u floti koji iznosi 48.

U srpnju je Bijela kuća naložila Obalnoj straži i mornarici izradbu plana za novu generaciju ledolomaca s nuklearnim pogonom, koji je dostavljen u kolovozu. “Imamo nekoliko mogućnosti na stolu”, kazao je Braithwaite, dodajući kako se na tome nastavlja raditi, mada još uvijek nije sasvim jasno ima li američka brodogradnja kapacitet za izgradnju novu flote ledolomaca na atomski pogon, navodi medij BD.

Rusija može preplaviti zonu svojim (atomskim) ledolomcima, Kina također želi ući u igru ​​i oni “grade ledolomce po stopama s kojima se ne možemo mjeriti”, izjavio je Braithwaite. Iznajmljivanje nekih brodova od saveznika jedno je rješenje koje je postojalo, i SAD “gledaju na naše saveznike i partnere kako bi mogli popuniti dio te praznine” dok planiranih šest domaćih pograničnih brodova ne uđu u službu.

Izazovu povećavanja ruske i kineske pomorske flote brzinama većim nego što SAD mogu pratiti, navodi se dalje u tekstu, ne nudi se nikakav stvarni način za odgovor.

Upozorava  se kako „Kina ulaže u brodogradnju – teretna plovila s polarnom sposobnostima, tankere za ukapljeni prirodni plin i ledolomce na atomski pogon – kao i lučku infrastrukturu s ciljem poboljšanja pristupa Arktiku. Kineska ulaganja, globalna ribarska flota i znanstvene, gospodarske i akademske veze s ljudima i institucijama arktičkih država, uključujući zajednička ulaganja s Rusijom, vjerojatno će rasti u sljedećim desetljećima.”

Utrka u modernom „osvajanju“ Arktika bit će vrlo zanimljiva, ali, na žalost, vjerojatno i bremenita opasnostima o sukobljavanju i incidentima, upravo onako kako je to već godinama i u spomenutom akvatoriju Južnokineskog mora između SAD-a i Kine.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

Vlada RH: Usvojeni prijedlozi Odluka o financiranju projekta ”Modernizacija lučkog područja luke Šibenik”

0
Foto: Unsplash, Hrvoje Photography

Vlada je prošlog tjedna na sjednici usvojila prijedlog Odluke kojom se Upravnom vijeću Lučke uprave Šibenik daje suglasnost za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u iznosu od 20 milijuna eura, radi financiranja projekta ”Modernizacija lučkog područja luke Šibenik”.

Također, usvojen je prijedlog Odluke kojom se za navedeni kredit izdaje 80% državno jamstvo Republike Hrvatske, u korist HBOR-a.

Projekt modernizacije lučkog područja odnosi se na radove uređenja putničkog (dogradnja gata Vrulja u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik) i teretnog dijela luke Šibenik (terminal Rogač, Drvni terminal, terminal Dobrika, uređenje lučkih cestovnih i željezničkih prometnica, spojna obala Dobrika-Rogač i dr.). Ukupna vrijednost projekta iznosi 280,6 milijuna kuna, a financira se sredstvima Europske unije, sa cca 32,2 milijuna kuna.

Dio troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje iz EU fondova, a odnose se na izgradnju  pomorskog-putničkog terminala te infrastrukturne radove u teretnom dijelu luke Šibenik, financirat će se putem kredita HBOR-a, sa iznosom od 20 milijuna EUR-a.

Izgradnjom potpuno novog pomorsko-putničkog terminala luka Šibenik dobiva međunarodni granični prijelaz sukladan strogim Schengenskim standardima. Osnovna namjera projekta povezana je sa obnovom i uređenjem postojeće infrastrukture kako bi se omogućila što efikasnija manipulacija tereta i veći prihvat brodova.

Realizacija ovoga projekta pozitivno će utjecati na gospodarska kretanja u Županiji, a odrazit će se i na ukupno poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Kako je u našoj Rijeci izumljen torpedo

0
Foto: Ilustracija, Slobodan Đukić

Na današnji dan, 11. siječnja, umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih izumitelja. Ime mu je bilo Ivan Lupis, a izumio je preteču torpeda. Rođen je u Rijeci davne 1813. godine u dobrostojećoj plemićkoj obitelji brodovlasnika; piše Povijest.hr. Školovao se za pomorskog časnika. U austrijskoj ratnoj mornarici dosegao je čin kapetana fregate. Njegovo prezime Lupis talijanski je oblik, a na hrvatski se često prevodi kao Vukić.

Na ideju za torpedo Ivan Lupis došao je sredinom 19. stoljeća. Njegova prvotna zamisao bila je neka vrsta čamca natovarenog eksplozivom, a kojim bi se upravljalo s obale pomoću užadi. Takav čamac bez posade usmjerio bi se na neprijateljski brod. S vremenom je Lupis unaprijedio tu ideju i izradio više prototipova. Godine 1860. caru Franji Josipu predstavio je svoj prototip. Demonstracija je bila uspješna, ali austrijska mornarica ipak nije prihvatila to oružje.

Foto: Ivan Lupis, Povijest.hr

Važan trenutak za daljnji razvoj torpeda bilo je upoznavanje Ivana Lupisa s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom, što se dogodilo 1864. godine u Rijeci. Whitehead je prihvatio Lupisovu ideju, a zatim su je znatno razvili. Primjerice, stavljen je eksplozivni naboj u podvodni dio plovila, što je torpedo učinilo podmorskim oružjem. Isto tako, uvedeno je automatsko vođenje po smjeru i dubini.

Zanimljivo je pitanje što je Robert Whitehead kao Britanac uopće radio u Rijeci. On je podrijetlom bio sin izbjeljivača pamuka iz okolice Manchestera. Školovao se za inženjera, a zaposlio se izvan Engleske – prvo na brodogradilištu u Francuskoj, a zatim u Italiji. Iz austrijskog Trsta došao je na kraju u Rijeku, gdje je radio kao direktor u poduzeću koje je proizvodilo parne kotlove i strojeve za austrijsku ratnu mornaricu. Upravo kad je bio na tom utjecajnom položaju, upoznao je Ivana Lupisa, a torpedo je nastao kao plod njihove suradnje.

Ivan Lupis dobio je od cara Franje Josipa za svoje zasluge plemićku titulu s pridjevkom von Rammer. Robert Whitehead financijski je prilično uspio. Zanimljivo je da je dobro poudavao svoje potomke. Naime, Whiteheadova kći udala se za grofa Georga Antona Hoyosa. Whietheadova unuka, koja je naslijedila bogatstvo, udala se za poznatog kapetana Georga Ludwiga von Trappa i rodila mu sedmero djece prije nego je prerano umrla.

Whiteheadova tvornica u Rijeci (Torpedofabrik Whitehead & Comp.) postala je kasnije poznata tvornica Torpedo.

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Scorpio Bulkers prodaje još jedan kamsarmax

0
Foto: Splash 247

Scorpio Bulkers nastavlja s prodajom flote, najavljujući prodaju kamsarmaxa SBI Lynx izgrađenog 2018. godine za 22,25 milijuna dolara.

Brod je unajmio norveški Ocean Yield, a Scorpio je iskoristio mogućnost prodaje broda zasad nepoznatoj kompaniji.

Dostava je zakazana krajem ožujka, a prodajom je flota Scorpio Bulkersa dodatno smanjena.

Kompanija izlazi iz poslovanja s bulkerima i prelazi na poslovanje offshore vjetrenjačama.

Nedavno je Scorpio Bulkers najavio promjenu imena u Eneti radi prijelaska poslovanja iz jednog u drugi sektor te rasprodaje cjelokupne flote bulkera u prvom kvartalu ove godine.

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

Luka Dalian mijenja ime u Luka Liaoning

0
Foto: Splash 247

Dalian Port objavila je odluku o promjeni imena u Liaoning Port Company u sklopu procesa restrukturiranja.

China Merchants Group preuzela je kontrolu nad Liaoningom 2019. godine i započela konsolidaciju lučke imovine.

Očekuje se da će posao biti završen početkom ove godine.

Prošle godine Liaoning Port Group preuzela je i luku Dandong, prethodno privatnu luku, nakon što je luka bankrotirala zbog krize.

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

 

 

Iran otvara novu raketnu vojnu u bazu u Perzijskom zaljevu

0
Foto: Geopolitika News

Iranski korpus straže islamske revolucije najavio je u petak, 8. siječnja, otvaranje nove raketne baze u Perzijskom zaljevu. Prema zapovjedniku Korpusa, brigadnom generalu Hosseinu Salamiju , baza je naoružana raketama dometa “stotine kilometara” i visoke preciznosti, piše Geopolitika News.

Novom će bazom zapovijedati mornaričke snage Korpusa straže islamske revolucije, kao druge službene sastavnice ukupnih oružanih snaga Islamske Republike, od kojih je druga iranska vojska.

Službena najava otvaranja nove baze objavljena je na godišnjicu raketnog udara spomenutog Korpusa na dvije vojne baze u Iraku, koje su koristile američke snage, što je bio tadašnji iranski odgovor na američko ubojstvo generala Qassema Soleimanija, zapovjednika specijalnih postrojbi Quds Korpusa straže islamske revolucije, izvršeno 3. siječnja 2020. godine, u međunarodnoj zračnoj luci u Bagdadu.

Prošli je četvrtak general Salami “upozorio iranske neprijatelje da ne naprave niti najmanju pogrešku” u Perzijskom zaljevu, a njegove je riječi prenijela iranska agencija Fars.

Podsjećamo: Iran je u svom raketnom arsenalu u kolovozu predstavio nove udarne sustave koji su nazvani po dvjema žrtvama spomenutog američkog zračnog napada u Bagdadu: balističku raketu “Mučenik Haj Qassem” i krstareću raketu “Mučenik Abu Mahdi” (potonja je dobila ime po zapovjedniku iračke šijitske milicije Hashd al-Shaabi“ Abu Mahdiju al- Muhandisu, ustrojene uz potporu Teherana radi borbe protiv terorističke organizacije Islamska država na teritoriju Iraka). Prema iranskim podacima, domet balističke rakete nazvane po generalu Soleimaniju, iznosi 1.400 kilometara, a spomenute krstareće rakete 1.000 kilometara.

 

 

 

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

Trajekti na struju povezat će i naše otoke: “Bez prekida bi plovio 12 milja”

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Lucija Ros

Nakon što su na Visovačkom jezeru podno Roškog slapa predstavljena dva nova katamarana na električni pogon izgrađena u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici za Javnu ustanovu Nacionalni park Krka, novinarsku ekipu Otvorenog mora najviše je u svemu ovome, uz tehnička svojstva novih brodova, zanimala potencijalna slana strana priče.

Točnije, mogućnost da se ista ili slična plovila izgrade za potrebe kraćih izletničkih tura po Jadranu, odnosno za pomorski prijevoz putnika i vozila između kopna i bliskih otoka, odnosno između susjednih mjesta na međusobno bliskim otocima.

Svaki katamaran može ukrcati 50 putnika plus dva člana posade i ploviti na baterije punih 8 sati. Cijena dvaju brodova, koji su dobili prikladna lokalna imena Visovac i Miljevci, iznosila je 5,8 milijuna kuna, a 60 posto toga iznosa osigurano je iz europskih fondova ​u okviru šireg projekta Nepoznata Krka čiji je cilj očuvanje ovog bisera prirode.

Detalje o tehničkim svojstvima novih katamarana strujni pogon koje je brodogradilište Dalmont prvi put izgradilo, doznajemo od Roberta Miletića, mladog voditelja tehničke službe toga škvera, koji je na tome projektu izravno i radio:

– Katamarani su dugi 14 i široki 4,7 metara, izgrađeni su od visoko kvalitetnog aluminija otpornog na more i teški 7,5 tona. Svaki ima dva suvremena elektromotora Danfoss bez četkica snage po 12,5 kilovata, te set od 8 litij-ionskih baterija Mastervolt od 24 volta ukupne snage 40 kW/h. S napunjenim baterijama katamaran može ploviti 8 sati putnom brzinom od 5 čvorova, dok je maksimalna 7,5 čvorova. No, kako svaki na krovu ima 26 solarnih panela ukupne snage 8 kilovata, vrijeme plovidbe može im se produljiti za još deset sati. To im omogućuje pametni regulator punjenja i nadzora koji uvijek prvo koristi struju iz solarnih panela, a iz baterija povlači samo onoliko struje koliko trenutno nedostaje. Zbog toga po sunčanom vremenu bez problema mogu ploviti i cijeli dan bez vanjskog punjenja baterija – niže nam podatke Robert.

Dodaje kako se potpuno ispražnjene baterije na pristaništu kraj Roškog slapa napune za 6 sati na standardnoj električnoj mreži, iako bi se mogle napuniti i za samo dva sata kada bi u NP Krka postajao snažniji izvor napajanja.

TRAJEKTI NA STRUJU

Na upit o brzini gradnje, navodi da im je od potpisa ugovora do isporuke trebalo 8 mjeseci, ali vrlo intenzivnog rada jer su prvi put gradili potpuno električne brodove.

Projekt je po njihovoj ideji izradio Navis Consult iz Rijeke, a veliki dio opreme brodova proizvele su hrvatske tvrtke. Sada kad su usvojili tehnologiju gradnje, spremni su za nove narudžbe, a saznajemo da interesa već ima. I to za prijevoz turista na kraćim morskim relacijama.

Robert nam je također otkrio kako je ovaj projekt za Dalmont ujedno bio i priprema za novu razvojnu fazu brodogradilišta, a to je gradnja trajekata na strujni pogon. U gradnji klasičnih trajekata i brodova imaju već veliko iskustvo i odlične referencije, pa im je električni zeleni pogon prirodan izazov.

– Temeljem stečenoga znanja o elektropogonu i dosadašnjih projekata, u stanju smo izgraditi trajekt na električni pogon dug 80 metara s kapacitetom 60 automobila i 350 putnika koji bi pokretale četiri propulzije od po 300 kilovata. Bio bi idealan za kraće jadranske relacije, poput linija Zadar – Preko, Prizna – Žigljen, Brestova – Porozina, Stinica – Mišnjak i slične. Mogao bi bez prekida ploviti 12 milja, a onda bi imao pauzu od pola sata za punjenje baterija. ​Naravno, trebalo bi za tu svrhu u jednom od pristaništa imati brze konektore i snažan izvor struje, no i to je tehnički već riješeno. U luci gdje se obavlja punjenje instalira se jaki set baterija koje se pune cijeli dan iz obnovljivih izvora, poput sunca, vjetra, plime i oseke… Kad trajekt treba napuniti svoje baterije, priključi se na te na kopnu i povuče iz njih potrebnu struju. Takav sustav Norvežani već koriste za svoje električne trajekte.

ZELENA PLOVIDBA

Vlasnik i direktor Dalmonta Ivan Ivić potvrdio nam je da spomenuti scenarij ima dobre izglede za realizaciju, i to u relativno bliskom roku.

– S Jadrolinijom i Rapskom plovidbom već smo imali neke kontakte i oni su jako zainteresirani za takav model transporta do otoka, osobito za kraće relacije. To više što ga svojom razvojnom strategijom i fondovima snažno potiče i Europska unija, pa bi se i za gradnju zelenih trajekata i za potrebne prilagodbe energetske infrastrukture u lukama moglo povući čak do 80 posto europskih sredstava. Pojedine lučke uprave već su povlačile određena sredstva EU-a za ekološke projekte na svome području, bilo za zaštitu okoliša, eko-plovila unutar područja luke i slično, pa imaju na tom planu iskustva. Stoga sam uvjeren da ćemo u tom pravcu svi krenuti i da je to budućnost. Naravno, s gradnjom potrebne infrastrukture za brzo punjenje električni trajekti postupno će moći ploviti na sve dužim linijama. Za one najduže bi se pak mogli graditi trajekti s hibridnim pogonom, što također više nije nikakav problem u tehnološkom smislu – zaključio je vlasnik Dalmonta.

Na upit kada bi prvi trajekt na električni pogon mogao zaploviti na nekoj jadranskoj liniji i time najaviti početak zelenog doba u pomorskom transportu, kazao nam je kako osobno drži da bi to moglo biti za tri godine.

 

 

 

Kontejnerski terminal Jadranska vrata u 2020. srušio novi rekord po prometu

Tužna priča o prvoj i jedinoj hrvatskoj podmornici

0
Foto: Wikimedia

Hrvatska ratna mornarica u svom sastavu imala je i podmornicu. Iako namijenjena diverzantskom djelovanju, dovršena je godinu nakon Domovinskog rata. Nosila je ime silne planine, no njena veličina i nije bila grandiozna – tek 21 metar. Iako se o njoj pričalo u superlativima, trajala je tek nešto više od današnjih mobitela – pet godina. Povučena je iz upotrebe kad su joj, kao i mnogim mobitelima danas, potrošene baterije.

Diverzantska podmornica P-01 Velebit proizvedena je u splitskom Brodogradilištu za specijalne objekte, ali je kao i mnoga započeta vojna plovila namijenjena Jugoslavenskoj ratnoj mornarici u hrvatskim brodogradilištima tijekom Domovinskog rata zaplijenjena i prerađena/modernizirana; piše Morski.hr. Za razliku od nekih drugih brodova, Jugoslavenska narodna armija je pri povlačenju iz Splita podmornicu doslovno očistila od uređaja i svega korisnog tako da je osim čeličnog trupa, njena izgradnja praktički išla iz početka.

Odlukom admirala Svete Letice, tadašnjeg zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, Brodarski Institut iz Zagreba je preuzeo redizajniranje i usred rata započeo s ugradnjom novih sustava. Trup su produljili za 140 cm, kako bi mogli smjestiti Končarev dizel generator s kojim se otvorila mogućnost autonomnog nadopunjavanja baterije u podmornici i time većoj autonomiji plovidbe.

Foto: Marijan/Forum.hr

Gotovo 4 godine nakon povlačenja Jugoslavenske ratne mornarice s Visa, Lastova i Splita i 5 mjeseci nakon završetka ratnih djelovanja na kopnu, 16. siječnja 1996. godine porinuta je podmornica za koju su stručnjaci iz svijeta vojnog pomorstva govorili kako čini naš najsavršeniji komad željeza koji plovi morem. Kao plovilo koje je zbog svoje veličine bilo teško otkriti i sonarima, a sa svrhom prevoženja diverzanata podmornica je zamišljena kao višestruko korisno plovilo koje je trebalo pridonijeti imidžu respektabilne mornarice.

Odrekli se pola milijarde jer se “nije imalo” 10-ak milijuna

Da je tome tako, govori i njena tužna sudbina. Čim su baterije „crkle“, 2001. godine, na stotinama milijuna kuna vrijednom plovilu za ronjenje (neke procjene s opremom i naoružanjem idu i preko pola milijarde) posade su se “uvježbavale” pri isključivo površinskoj plovidbi, da bi 2005. bila povučena iz upotrebe i prepuštena vanjskim utjecajima na suhom vezu do odluke „što s njom“. Interes za takvu podmornicu navodno su pokazale mornarice Južne Koreje, Egipta, Katara ili čak jednog SAD-a, ali Hrvatskoj su baterije od 10-ak milijuna kuna bile skupe.

Primjerice, toliko je koštalo održavanje i gorivo zrakoplova Challenger za prvog hrvatskog predsjednika i tadašnjeg zapovjednika oružanih snaga, a kasnije Vladinog zrakoplova. Kad smo kod mobitela, nemoguće je ne primijetiti kako je Vlada primjerice 2017. na iste spiskala 65 milijuna kuna.

Foto: HRM/MORH

Kod tema o brodogradnji u bivšoj i sadašnjoj državi, često koristimo pojam „hrvatska pamet“. Ona je u razvoju podmorničarstva trajala točno 103 godine. Rijetko se može  čuti isti pojam pri rasipničkim odlukama. Razlika je jedino u tome što prvu pamet čine inženjeri, tehničari i radnici, a drugu „pamet“ čine oni kojima se u ruke daju odluke. Prvi su već pomalo napustili struku – iskusnih graditelja podmornica niti nema ili među živima, ili su u mirovini, ili su pak otišli u druge zemlje trbuhom za kruhom. Ova druga “pamet” na nesreću hrvatskog podmorničarstva, a možda u skoroj budućnosti i ukupne brodogradnje još je među nama, a hoće li trajati jednako dugo, pitanje je hoćemo li doživjeti odgovor.

Vremenska crta podmornice Velebit izgleda ovako:

  • 1985. godine započeta je gradnja podmornice
  • 1991. godine JNA se povlači iz Splita, a radnici Brodosplita čuvaju trup
  • 1993. godine počinje njena obnova i modernizacija
  • 1996. godine ulazi u sastav HRM
  • 2001. godine više ne roni, jer joj ističe ciklus trajanja baterija
  • 2005. godine se povlači iz uporebe i izvlači na suhi dok
  • 2015. godine obnovljena, ali samo izvana i izložena u ratnoj luci Lora u Splitu

Podmornica u brojkama:

Duljina: 21,1 metara
Širina: 2,7 metara
Gaz: 2,38 metara
Maksimalna dubina: 120 metara
Najveća podmorska brzina: 7,8 čvorova
Najveći doplov: 800 nautičkih milja
Posada: 5 članova i 6 diverzanata
Naoružanje: 4 mine, 4 ronilice

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

SPH: Hitno omogućiti pomorcima cijepljenje protiv Covid 19

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Pojedine strane kompanije već su cijepljenje protiv COVID 19 uvrstile u Seafarer´s Medical Examination and Certificate.

Stoga je Sindikat pomoraca Hrvatske uputio dopis Ministarstvu zdravstva i MMPI kojim traži da  se što hitnije predvidi i rezervira dovoljan broj cjepiva za hrvatske pomorce koji se žele cijepiti, te ih se javno obavijesti o organizaciji i mogućnosti cijepljenja.

Foto: SPH

Za sada je cijepljenje protiv COVID 19 uvjetovano dostupnošću cjepiva, ali je pitanje tjedna kada će cjepivo biti uvjet ukrcaja pomoraca. Naime, cjepivo nije svrstano u grupu preporučenih (Recommended), već neophodnih (Required) cjepiva.

Poznato je da oko 16 000 hrvatskih pomoraca plovi na brodovima u međunarodnoj plovidbi. S obzirom na njihov nesigurni radno-pravni status (samo rijetki imaju stalne Ugovore),  pomorci mogu lako izgubiti posao ukoliko ne budu imali mogućnost cijepljenja. “Naglašavamo: mogućnost, jer inzistiramo na dragovoljnosti cijepljenja, piše SPH.”

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

 

Ningbo Marine naručuje tri bulkera u China Merchants Jinling

0
Foto: Splash 247

Kineska kompanija Ningbo Marine potpisala je ugovor o brodogradnji China Merchants Jinling Shipbuilding za izgradnju tri 49.800 dwt bulkera.

Tvrtka je planove za narudžbu objavila krajem listopada prošle godine.

Isporuka brodova predviđena je u kolovozu, listopadu i prosincu 2022. godine, a ukupna vrijednost ugovora iznosi 83,5 milijuna USD.

Kompanija Ningbo Marine kaže da je narudžba novih brodova dio plana tvrtke za optimizaciju flote jer će u sljedećih nekoliko godina postupno uklanjati stare brodove.

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.