OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 1013

Morski vuk iz Španjolske riješio enigmu triju ribarica s Ugljana

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Sandra Wattad

Priča o sudbini triju ribarica s imenom Lukorana posve se uklapa u štorije o nekoliko desetaka našijenaca, nekadašnjih hrvatskih brodova na svjetskim morima, o kojima, desetljećima ili tek samo godinama, nema ni traga ni glasa. Ta noćna mora pomorskih kroničara trajala je punih 15 ljeta uz sve manje izglede da se tajna otkrije, piše Otvoreno more. I zato o trima Lukoranima sada ne bi ni pisali da se nije pojavio posve nenadani akter imenom Carlos Antonio Perez Dasilva!

LJUDI OD MORA

Zahvaljujući izuzetnome trudu toga morskoga vuka iz Viga, sa španjolske obale Atlantika, u priči o ribaricama s otoka Ugljana danas nema tajni. Uspio je Carlos Antonio doznati što nitko drugi nije!

Da bi pojmili što je Carlos Antonio učinio i zašto ga toliko hvalimo, moramo se vratiti na sam početak priče od tri broda s imenom Lukorana. Točnije u siječanj 2002. godine kada se prvi od njih pojavio u Vranjicu. Tu tipičnu nizozemsku ribaricu kupio je Dinko Lukin iz Port Lincolna u Južnoj Australiji, nadaleko poznati Kralj tuna i Einstein ribarstva, kako su ga s pravom nazivali. Lukin je s Ugljana, još kao mladić, pobjegao u Australiju i neviđenim trudom, no pojaviše znanjem, stekao i slavu i desetke milijuna dolara.

Znali su ga zvati i Ludi Lukin, ali bez njega i njegovih zamisli poput farminga, uzgoja tuna u kavezima, australsko ribarstvo već bi odavno nestalo. Kakve su mu bile zamisli na Jadranu i što je Dinko Lukin planirao učiniti u rodnome kraju danas je teško reći. Moguće i zato što njegov povratak na Ugljan nije naišao na osobito zanimanje, a znalcima je ponajviše smetala starost njegovih prinova.

PRVI I NAJVEĆI

Prvi, ujedno najveći i najmlađi, bio je brod Lukoran Dva, dug 40,4 metra, izgrađen 1982. godine u nizozemskome gradiću Monnickedamu pod imenom Harmtje Pieter za vlasnike iz Den Holdera. Kupljen je od tvrtke Tanis & Zonen iz Goedereedea za koju je plovio kao Ora et Labora. Jedini je kupljen izravno u Nizozemskoj, a kad je doplovio u Jadran bio je naš najveći ribarski brod. Na vezu u Vranjicu, u siječnju 2002. godine, snimio ga je Jadran Babić, fotografija je objavljena u Slobodnoj Dalmaciji, no sada je nismo pronašli.

Lukoran Četiri, koji je zaplovio iduće 2003. godine, bio je pak najmanji i najstariji, s već 33 godine potezanja mreža po krmi. Izgrađen davne 1970. u Spaardamu kao Mijndert Jan, bio je dug samo 28,4 metra, pa je već 1975. produžen na 31,5 metara. Mijenjao je nizozemske vlasnike i imena pa se zvao Westerschelde, pa Catharina, pa na kraju Immanuel. Pod tim je imenom 1996. godine prodan tvrtki iz Dohe zvučna imena International Fishing & Maritime Service Co.

Ista je katarska kompanija od braće Kroon iz Urka kupila i brod Filadelfia. Bio je nešto mlađi, izgrađen 1974. u Zuiderbroeku kao Elisabeth, a kratko je plovio i pod imenom Vertrouwen. Kad je ribarice kupio Dinko Lukin nosile su katarska imena Shaeb I i Shaeb II. Tada je Sheab I postao Lukoran Tri.

Sva su tri Lukorana iz Jadrana otišla brže nego što su stigla, otvarajući pravu Pandorinu kutiju pitanja bez odgovora. Nakon vijesti da su ribarice 2004. godine izbrisane iz upisnika Lučke kapetanije u Zadru, pokušao sam doznati zašto je Lukinov poslovni pothvat u Hrvatskoj tako naglo propao, ali nikakav opipljivi odgovor nisam uspio dobiti. No, tada počinju noćne more pomorskoga kroničara. Lukorani su nestali preko noći!

 

 

 

 

Rusi pripremaju višestruka lansiranja hiperzvučnih raketa Cirkon

Brodarstvo u 2021. godini: Covid i izgubljena generacija kvalitetne posade

0
Foto: Splash 247

U brodskom sektoru 2020. godina bila je najizazovnije razdoblje do sada. Ova godina provest će se u vraćanju u normalu, a dobrobit posade je na vrhu dnevnog reda većine brodovlasnika.

“Poslijedice ove pandemije vrlo su štetne za buduće zapošljavanje pomoraca”, upozorava Carl Schou, izvršni direktor i predsjednik Wilhelmsen Ship Management. Schou kaže kako je njegova tvrtka odlučna u ovoj godini snažnije naglasiti dobrobit posade.

“Gledajući unatrag, definitivno mislim da mi i industrija moramo misliti prvenstveno na posadu. Pandemija nam je ukazala na niz stvari koje se ne mogu nastaviti u modernom svijetu. Moramo izaći iz sjene i podići industriju na nešto čime možemo biti ponosni – na nešto više od pukog pronalaženja najjeftinije radne snage”, tvrdi Schou.

Tijekom kasnijih faza pandemije Schou je počeo primjećivati ​​da se posada ne želi vratiti na brod. To se, kaže, može pripisati karantenama i totalnom nedostatku podrške i razumijevanja šire javnosti.

Frank Coles, bivši pomorac, a sada izvršni direktor Wallem Group, kaže: “Ljudi koji imaju mogućnosti i druga sredstva za preživljavanje neće ići na more.” Međutim, Coles ističe da i dalje postoji velik broj ljudi koji moraju na more ali i da se njihovi zahtjevi mogu povećati u pogledu cijepljenja, plaće i boravka na moru.

Po pitanju zapošljavanja posade u vremenu nakon pandemije, Mark O’Neil, predsjednik Columbia Shipmanagement, tvrdi da će uvijek biti dovoljan broj ljudi koji žele biti pomorci – željom ili potrebom. To nije problem – više se radi o osiguranju pravih kandidata.

“Ono što želimo pokušati postići kao sektor jest da privučemo prave ljude. Moramo se bolje identificirati i komunicirati s našim pomorcima. Moramo osigurati da oni dobiju najbolju obuku, planiranje karijere, podršku mentalnom zdravlju, potporu obitelji i beneficije. Učinite to i mi ćemo u posao uključiti najbolje ljude i zadržati ih tijekom cijelog radnog vijeka u korist sektora u cjelini“ – kaže O’Neil, koji je ujedno i predsjednik udruge za upravljanje brodovima InterManager.

Iako je Rajesh Unni, izvršni direktor Synergy Group, zadovoljan što su Ujedinjeni narodi i mnoštvo zemalja pomorce odredili za ključne radnike, on želi otkriti što ova klasifikacija znači u praksi.

“Ovo je test za 2021. godinu. Hoće li pomorci biti pri vrhu popisa za cijepljenje, na primjer? Kako će njihova ljudska prava i zdravlje biti zaštićeni dok vlada odgovora na novi soj virusa Covid-19”?

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Odfjell najavljuje plan održivosti

0
Foto: Splash 247; Odfjell

Norveška kompanija Odfjell najavila je plan održivosti izdavanjem četverogodišnjih obveznica u NOK-u.

Tvrtka navodi da je potencijalno izdavanje obveznica povezano s Odfjell-ovim planom izmjene flote i ambicijom da se smanji emisija stakleničkih plinova njegove flote za 50% do 2030., u usporedbi s razinom iz 2008. godine.

Tvrtka je najavila ambiciju provođenja strategije nulte emisije, a brodove s tehnologijom nulte emisije naručit će tek od 2030. godine.

Odfjell trenutno upravlja flotom od 81 tankera, uključujući unajmljene brodove i brodove u vlasništvu.

Do sada je pronađena samo jedna poruka u boci s Titanica

“Uljanik je gradio 8 brodova mjesečno, mogao bi i stotine stambenih kontejnera”

0
Foto: Wikipedia

Direktor Uljanika Samir Hadžić govorio je u javljanju u program N1 uživo koliko bi realno bilo očekivati da ovo brodogradilište, ako bi se tako dogovorilo s Vladom, krene u proizvodnju stambenih kontejnera za potresom razorene krajeve Hrvatske; piše N1.

Proizvodnja “preko noći”?

“Preko noći je simboličan izraz”, odmah je precizirao Hadžić:

“Uljanik u sebi sadrži proizvodnju od vijaka do visoke elektronike. Da, mi bismo to mogli (proizvoditi stambene kontejnere), imamo i prostor i hale, mogli bismo prilagoditi jedan pogon, rezati i spajati limove, variti ih. Ništa nije nemoguće i uvijek ću se složiti da je bolje proizvoditi. Slažem se da je nekad nešto jeftinije uvesti. Ali ako vi proizvodite, na to se veže još dvije, tri, pet djelatnosti, tako da je konačni benefit proizvodnje doma isplativ.”

Objasnio je da bi to jako pokrenulo proizvodnju u mnogim drugim tvrtkama u Hrvatskoj; u onima koje bi redom pokrivale potrebe bojanja, unutarnjeg uređenja stambenih kontejnera i sve redom. Naravno, odgovorio je i na to pitanje, da bi država trebala intervenirati u pokretanje takve proizvodnje, ali to bi se, smatra, isplatilo:

“U ovom trenutku govorimo o kontejnerima za potresom pogođenim područjima, a to je, navodilo se, 1500 ili tako nešto.”

Koliko bi ih Uljanik mogao mjesečno proizvoditi?

“Ako je nekad Uljanik mogao ispucavati šest ili osam brodova mjesečno, može se i ovo… Ako se podredimo tome, možemo ih izbacivati tisuće. Ali, sve ovisi o tome kako se složi konstrukcija.”

 

 

Kontejnerski terminal Jadranska vrata u 2020. srušio novi rekord po prometu

Vlada RH: Usvojen Prijedlog odluke o davanju naknadne suglasnosti na Statut Hrvatskog registra brodova

0
Foto: Wikipedia

Vlada je na sjednici 7. siječnja usvojila Prijedlog odluke o davanju naknadne suglasnosti na Statut Hrvatskog registra brodova (HRB).

Naime, dana 18. svibnja 2020. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom registru brodova temeljem kojeg su izmijenjeni poslovi od posebnog interesa koje Hrvatski registar brodova obavlja za Republiku Hrvatsku te temeljem kojeg su izmijenjene i odredbe koje se odnose na sastav Upravnog vijeća HRB-a.

Osim toga, mijenja se i Statut Hrvatskog registra brodova na način da se isti usklađuje sa izmjenama i dopunama navedenog Zakona, dok se tekst Statuta radi preciznijeg izričaja dodatno nomotehnički uređuje.

Podsjetimo kako je Upravno vijeće HRB-a novi Statut usvojilo na sjednici održanoj 17. rujna 2020. godine.

 

 

 

Pomorci u iščekivanju protokola o cijepljenju

Trajekt kompanije Fred Olsen nasukan na Kanarskim otocima

0
Foto: The Fleet Mon

Trajekt Bentago Express, nasukao se u noći 7. siječnja na ulazu u luku Agaete po dolasku iz Santa Cruz de Tenerifea s 59 putnika.

Nasukavanje je uzrokovano jakim naletima vjetra i olujnim vremenskim uvjetima. Trajekt je još uvijek u istom položaju.

 Pregledan je trup i nisu pronađena oštećenja.

Pomorci u iščekivanju protokola o cijepljenju

Krstarenja iz Italije se nastavljaju dok se ona sjevernom Amerikom odgađaju

0
Foto: THE MARITIME EXECUTIVE; Costa Cruises photo

MSC i Costa Cruises najavili su planove za ponovno pokretanje krstarenja iz Italije u siječnju, dok sjevernoameričke linije za krstarenja i dalje odgađaju putovanja.

MSC planira biti prvi koji će nastaviti krstarenje svojim brodom MSC Grandiosa. Brod će krenuti na krstarenje 10. siječnja, nakon privremene stanke u vrijeme božićnih blagdana. Trenutno je predviđeno da MSC Grandiosa izvodi tjedna krstarenja do 14. ožujka iz Genove s pristajanjem u Civitavecchiji, Napulju, Palermu i Malti. Gosti se mogu ukrcati na brod u bilo kojoj talijanskoj luci, ali prije ukrcavanja obvezni su donijeti negativan test na virus i svaki putnik morat će se testirati još jednom tijekom putovanja.

MSC Cruises navodi da će drugi brod za krstarenje MSC Magnifica, započeti svoj program desetodnevnih putovanja zapadnim i istočnim Mediteranom 15. siječnja.

Costa Cruises su najavili promjene u svom programu krstarenja. Talijanska kompanija Carnival Corporation organizirala je krstarenje u rujnu Costa Deliziose koja je plovila iz Trsta, a zatim Costa Diademe iz Genove.

Costa Smeralda, s maksimalnim kapacitetom od 6.600 putnika, trebala je nastaviti plovidbu 7. siječnja. Linija je najavila da će nuditi i tjedno krstarenje s polaskom iz Civitavecchije. Međutim, pozivajući se na ograničenja prouzrokovanih Covid-19 virusom u narednim tjednima, Costa je otkazala krstarenje do 31. siječnja.

Linija za krstarenje sada planira ponuditi krstarenja na svom manjem kruzeru Costa Deliziosa. “Odluka o plovidbi Costa Deliziose omogućit će veću fleksibilnost u bilo kakvim promjenama vezanih za COVID-19”, navodi tvrtka najavljujući revidirani program.

Vijest o planovima za ponovno pokretanje krstarenja u Italiji stigla je kad su linije za promet do Sjeverne Amerike još jednom najavile odgode u svojim programima. Norwegian Cruise Line otkazao je planirana krstarenja u ožujku za svoja tri broda iz Miamija i Port Canaverala. Carnival Corporation su također najavili odgode. Carnival Cruise Line otkazao je sva krstarenja do kraja ožujka.

Vrhunske sjevernoameričke linije za krstarenje, Holland America Line i Princess Cruises također su otkazale krstarenja. Holland America otkazao je sva krstarenja do travnja i odgodio neka od njih na Aljasci do svibnja i lipnja. Princess Cruises je otkazala krstarenja do sredine svibnja.

 

Poziv pomorcima za pomoć stradalima u potresu u Petrinji i okolnim mjestima!

Požar na brodu za prijevoz stoke

0
Foto: Fleet Mon

Požar je buknuo na brodu za prijevoz stoke, Bashar One Transport, usidrenom u brodogradilištu Tuzla (Turska) tijekom noći  7. siječnja.

Požar je buknuo u teretnim odjeljcima. Gasili su ga vatrogasci, a jedan član posade je ozlijeđen i hospitaliziran.

Opseg štete za sada je nepoznat.

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Za sanaciju pomorskog dobra u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dva milijuna kuna

0
Foto: DNŽ

Dubrovačko-neretvanska županija dodijelila je dva milijuna kuna za 14 jedinica lokalne samouprave u svrhu sufinanciranja projekata na pomorskom dobru.

Jedinice lokalne samouprave koje su se javile na javni poziv su Općine Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lumbarda, Lastovo, Orebić, Slivno, Ston, Trpanj, Vela Luka, Blato, Smokvica, te gradovi Korčula i Opuzen; prenosi Morski.hr.

Gradovi i općine obvezni su u dodijeljena sredstva utrošiti namjenski isključivo u pomorsko dobro i to prema prijavljenim projektima.

Koncesijska naknada se prema zakonu dijeli na trećine (država općina/grad,županija), a ovdje je riječ izravnim sredstvima iz dijela Dubrovačko-neretvanske županije.

 

 

 

 

Kontejnerski terminal Jadranska vrata u 2020. srušio novi rekord po prometu

VIDEO: Pogledajte ples dupina u Splitu blizu obale

0
Foto: Screenshot YouTube

Damir Duplančić je jučer ujutro u Splitu, na plaži Ovčice, snimio lijep prizor razigranih dupina; prenosi Dalmatinski portal.

– Lipo ih je vidit na ovu bonacu. Uvik se oduševin kad vidin dupine, neman pojma zašto. Valjda je to ostalo negdi u prošlosti zapisano dok smo bili dica. Ovo van je od obale jedno 50 metara najviše i po mojoj procjeni ima ih u jatu deset do petnaest. sretan ulov momci i cure! – rekao je u videu Duplančić.

 

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.