Ekološke i pravne posljedice ilegalne reciklaže brodova dolaze na naplatu
Norveška tvrtka Altera Infrastructure prihvatila je kaznu od 8 milijuna norveških kruna (oko 720.000 USD) za ilegalnu demontažu dva shuttle tankera, Navion Britannia i Alexita Spirit, na plaži Alang u Indiji, objavila je nevladina organizacija Shipbreaking Platform. Unatoč početnom osporavanju kazne, Altera je odlučila podmiriti trošak umjesto da nastavi pravnu borbu, piše Offshore Energy.
Prema pravilima Europske unije, zabranjen je izvoz brodova za reciklažu u zemlje koje nisu članice OECD-a. Međutim, ova dva broda, koja su završila svoj radni vijek, prodana su za demontažu na plažama u Indiji, unatoč štetnim utjecajima ove prakse na okoliš i zdravlje radnika.
Recikliranje brodova na plažama podrazumijeva demontažu u plimnoj zoni bez adekvatnih sustava za sprječavanje zagađenja. Takvi postupci često uzrokuju zagađenje metalima osjetljivih obalnih ekosustava, dok radnici ostaju izloženi visokim rizicima zbog nedostatka odgovarajuće zaštitne opreme.
Ova kazna dolazi uoči stupanja na snagu Međunarodne konvencije za sigurno i ekološki prihvatljivo recikliranje brodova (Hongkonška konvencija) 2025. godine, koja ima za cilj uvođenje održivih standarda za recikliranje brodova.
Nevladina organizacija Shipbreaking Platform naglašava kako Altera nije jedina tvrtka koja je prekršila zakon. U prošlosti su nizozemski brodovlasnici Seatrade i Jumbo, kao i grčka kompanija Maran Tankers, kažnjeni zbog sličnih prekršaja. Ova praksa pokazuje da industrija i dalje preferira manje održive, ali profitabilnije metode recikliranja.
Unatoč zakonima, vlasnici brodova često izbjegavaju odgovornost koristeći posrednike, tzv. cash buyere, koji preprodaju brodove za rezanje na plažama. U slučaju Altere, brodovi su prodani tvrtki Wirana Shipping, poznatoj po sličnim ilegalnim transakcijama.
Dok regulative postaju strože, nevladine organizacije pozivaju na jaču provedbu zakona i razvoj kapaciteta za sigurno recikliranje brodova u zemljama s boljim sustavima upravljanja otpadom.
Pogledajte u nastavku dokumentarni video koji otkriva stvarnost reciklaže brodova na plažama Alanga, Indija
Posada indijskog ribarskog broda tvrdi da je LPG tanker Nus udario njihov brod i potopio ga u vodama južne Indije, a zatim nastavio svoje putovanje prema sljedećoj luci bez pružanja pomoći.
Detalji incidenta
Prema izjavama preživjelih, tanker Nus udario je ribarski brod Paralogamatha dok je bio usidren 25 nautičkih milja od obale Colachela, što je dovelo do trenutnog potonuća, piše The Maritime Executive.
Srećom, posada drugih ribarskih brodova spasila je svih devet članova posade Paralogamathe. Međutim, brod Nus je nastavio svoje putovanje bez zaustavljanja, izvijestila je ribarska udruga iz okruga Kanyakumari.
Prema posljednjem AIS signalu tankera Nus, brod se nalazio u blizini mjesta sudara u srijedu ujutro, u vodama kod Tamil Nadua. Njegovo odredište prijavljeno je kao Sohar, Oman. Ribarska udruga pozvala je vlasti da organiziraju uhićenje broda po dolasku u Oman.
Upitna prošlost tankera Nus
Nus, ranije poznat pod imenima BW Challenger, Cape Gas i Portofino Gas, je LPG tanker izgrađen 1992. godine s problematičnom poviješću. Trenutno nosi zastavu Komora, iako su Equasis zapisi otkrili da je ta zastava lažno prijavljena u travnju 2024., mjesec prije promjene imena broda. Brodski posljednji certifikat klase povučen je u svibnju.
Brodom upravlja tvrtka registrirana u slobodnoj trgovinskoj zoni Dubai Multi Commodities Centre u UAE, koja je poznata kao središte za trgovinu energentima pod sankcijama. Posljednjih pet godina brod je uglavnom plovio u Istočnoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji i na Indijskom potkontinentu.
Unatoč sankcijama, Rusija i dalje zadržava svoj značajan udio na svjetskom tržištu nafte od 10,5%
Europska unija predstavila je najnoviji paket sankcija protiv Rusije, kojim je obuhvaćeno oko 50 brodova iz takozvane “shadow fleet“. Ovaj potez dio je šireg nastojanja EU-a da dodatno ograniči ruske kapacitete za transport nafte i poveća pritisak na rusku ekonomiju, piše Splash247.com.
Očekuje se da će ministri vanjskih poslova EU-a službeno usvojiti ovaj paket sankcija u ponedjeljak. Daljnje sankcije najavljene su za početak iduće godine, kada Poljska preuzme predsjedanje Europskom unijom od Mađarske.
Unatoč sankcijama, Rusija ostaje drugi najveći izvoznik nafte u svijetu. Prošle godine Rusija je izvezla 254 milijuna tona nafte, dok će ove godine taj broj dosegnuti približno 250 milijuna tona, što predstavlja pad od manje od 2%. Time Rusija zadržava udio na svjetskom tržištu na razini od oko 10,5%.
Ovi projekti omogućit će transport i skladištenje čak 4 milijuna tona CO2 godišnje, ključan korak prema nultoj emisiji.
Talijanski offshore div, Saipem, osigurao je ugovore za razvoj offshore infrastrukture za transport i skladištenje CO2 unutar projekta East Coast Cluster u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ovi ugovori, ukupne vrijednosti od oko 650 milijuna eura, pokrivaju radove na projektima Northern Endurance Partnership (NEP) i Net Zero Teesside Power (NZT) te će trajati 30 mjeseci. Prva faza suradnje započela je početkom godine kada je Saipem potpisao pismo namjere s naručiteljima, piše Splash247.com.
NEP ugovor sklopljen je s tvrtkom Net Zero North Sea Storage Limited, zajedničkim pothvatom BP-a, Equinora i Total Energiesa. NZT ugovor, s druge strane, dodijeljen je Net Zero Teesside Power Limitedu, zajedničkom poduhvatu BP-a i Equinora. Dodjela ugovora slijedi nakon odobrenja regulatornih tijela i pozitivnih investicijskih odluka klijenata i britanske vlade.
Opseg projekta
Saipem će biti odgovoran za inženjering, nabavu, gradnju i instalaciju 143 kilometra dugog, 28-inčnog offshore cjevovoda s pripadajućim priobalnim i kopnenim objektima za NEP projekt. Osim toga, izvodit će i radove na sustavu ispuštanja vode za NZT projekt.
Za offshore instalaciju koristit će se brod Castorone, dok će operacije u plitkim vodama provoditi plovilo Castoro 10.
Doprinos projektima
Po završetku, ovi projekti postavit će temelje za prvi industrijski centar s nultom emisijom u sjeveroistočnoj Engleskoj te doprinijeti postizanju ciljeva Ujedinjenog Kraljevstva vezanih uz Net Zero. Planira se da će od 2028. godine transportirati i skladištiti oko 4 milijuna tona CO2 godišnje.
RightShip je najavio izmjene u pravilima inspekcije brodova, smanjujući dobni prag za inspekcije s 14 na 10 godina kroz četverofazni plan implementacije. Prvotna najava u listopadu 2024. izazvala je brojne reakcije sudionika, što je potaknulo prilagodbu vremenskog okvira kako bi se uskladili s operativnim potrebama industrije i zadržala posvećenost sigurnosti. Dijalog s organizacijama poput INTERCARGO, ICS-a i Unije grčkih brodovlasnika bio je ključan za doradu pristupa.
Cilj ove promjene je povećati sigurnost unutar sektora rasutog tereta, koji bilježi veće stope incidenata, smrtnih slučajeva i zadržavanja od strane PSC-a u usporedbi s drugim segmentima brodarstva. Uz to, brodovi manji od 8.000 DWT također će podlijegati sličnim inspekcijama, čime će se ujednačiti globalni sigurnosni standardi za flote rasutog i generalnog tereta, piše Rightship.
Što obuhvaća revidirani fazni pristup implementaciji nove starosne granice za inspekciju?
Kako bi odgovorio na zabrinutost industrije, RightShip je uveo sljedeće promjene:
Produženi vremenski okvir s četiri faze:
Uvođenje je prošireno na četiri faze, dajući vlasnicima i upraviteljima brodova više vremena za prilagodbu proračuna, obuku posade i planiranje inspekcija. Svi brodovi sada imaju najmanje 12 mjeseci unaprijed obavijesti od početnog najavljivanja prije nego što promjene utječu na Safety Score. Ovaj fazni pristup također omogućuje RightShipu akreditaciju dodatnih inspektora.
Usklađivanje s dokovanjem:
U četvrtoj fazi inspekcije za brodove stare 10 godina usklađuju se s drugim posebnim suhim dokovanjem, uz tromjesečni period nakon završetka dokovanja prije nego što inspekcijski zahtjevi stupe na snagu.
Zašto je vremenski razmak između faze 2 i 3 tako kratak?
Kraći razmak između faze 2 i faze 3, u usporedbi s razmakom između faze 1 i faze 2, strateški je osmišljen kako bi se osiguralo da svaka faza implementacije nove starosne granice inspekcije započne u različitim kvartalima godine. Time se sprječava preklapanje inspekcija koje bi povećale opterećenje za operatere brodova.
Raspodjela faza po različitim kvartalima omogućuje bolje upravljanje obujmom inspekcija i smanjuje operativni pritisak na upravitelje brodova i mrežu inspektora. Podaci pokazuju da će u fazi 3 trebati obaviti gotovo upola manje inspekcija nego u fazi 1, što podržava odluku o kraćem razmaku između faza, omogućujući održavanje uravnoteženog rasporeda inspekcija.
Kako novi vremenski okvir implementacije utječe na vlasnike i upravitelje brodova (O&Ms)?
Revidirani vremenski okvir, s produljenim uvođenjem u četiri faze, omogućuje vlasnicima i upraviteljima brodova dulji period za prilagodbu novim zahtjevima inspekcije. Brodovi sada imaju najmanje 12 mjeseci obavijesti prije nego što se promjene odraze na njihov Safety Score.
Implementacijski vremenski okvir:
13 godina: 1. srpnja – 1. listopada 2025.
12 godina: 1. siječnja – 1. travnja 2026.
11 godina: 1. travnja – 1. srpnja 2026.
10 godina: 1. listopada – 1. siječnja 2027.
Kako će Safety Score biti pogođen ovim promjenama?
Brodovi koji ne budu imali valjanu inspekciju RightShip-a do specificiranih datuma bit će degradirani na Safety Score 2 od 5, u skladu s pravilom hibridne ocjene sigurnosti (SS2-5). Ovo pravilo osigurava priznavanje usklađenosti i sigurnosnih standarda brodova koji ispunjavaju inspekcijske zahtjeve, dok oni koji to ne učine gube na ocjeni.
Aktivacija pravila hibridne ocjene sigurnosti:
13 godina: 1. listopada 2025.
12 godina: 1. travnja 2026.
11 godina: 1. srpnja 2026.
10 godina: 1. siječnja 2027.
Kako će funkcionirati inspekcije za brodove stare 10 godina?
Još uvijek se razmatraju različite opcije. RightShip će tijekom 2025. nastaviti istraživati mogućnosti i pravodobno obavijestiti tržište prije datuma implementacije za četvrtu fazu, 1. siječnja 2027.
Koja podrška je dostupna za vlasnike i upravitelje brodova tijekom ove tranzicije?
RightShip je uveo niz mjera za podršku:
Fleksibilnost u raspoređivanju inspekcija: Tromjesečni prozor između zahtjeva za inspekciju i primjene na Safety Score.
Povećanje inspektorskog kapaciteta: Planirano je povećanje mreže akreditiranih inspektora za 90% do listopada 2025.
Poticanje ranih inspekcija: Brodovi izgrađeni nakon 1. listopada 2011. koji obave inspekcije između siječnja i lipnja 2025. dobit će povrat od 1.000 USD na troškove inspekcije.
Dodatni resursi: Razvijat će se resursi za podršku vlasnicima, upraviteljima i posadama.
Kako se brodari mogu pripremiti za promjene?
Operateri se potiču na proaktivno planiranje. Kao što se pažljivo planiraju održavanje, izmjene posade i opskrba dijelovima, tako i inspekcije trebaju biti integralni dio operativnog planiranja. Rano rezerviranje inspekcija i pažljivo planiranje ključni su za glatku tranziciju.
Poboljšanja u RightShip inspekcijama i utjecaj na posadu
U 2025. RightShip planira smanjiti trajanje inspekcija na prosječno 8-10 sati, uz poboljšanja u procesu podnošenja podataka i zatvaranja nalaza. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje i osigurati da inspekcije budu temeljite, ali i što učinkovitije za operatere i posade.
Dugoročna vizija RightShip inspekcija i Safety Score
Tijekom 2025. RightShip će istraživati kako integrirati svoje inspekcije u izračun Safety Score-a na razini broda. Cilj je osigurati pravedniju i precizniju procjenu sigurnosnih standarda, zamjenjujući oslanjanje na nedosljedne podatke iz Port State Control (PSC) inspekcija. Ovaj pristup omogućit će transparentniju i pouzdaniju ocjenu stvarnih operativnih uvjeta svakog broda.
Hutisti su objavili napad na tri američka opskrbna broda i dva razarača u Adenskom zaljevu.
Američki Centralni zapovjedni stožer potvrdio je incident, navodeći da su razarači USS Stockdale i USS O’Kane uspješno presreli “raznovrsno oružje lansirano od strane Hutista” tijekom tranzita Adenskim zaljevom 9. i 10. prosinca, piše gCaptain.
“Razarači su pratili tri američka trgovačka broda pod američkom zastavom,” navedeno je u priopćenju, uz dodatak da u napadima nije bilo ozlijeđenih niti štete na brodovima.
Presretnuto oružje uključivalo je više bespilotnih letjelica za napad i jednu protubrodivsku krstareću raketu.
Incident se dogodio dok su brodovi napuštali luku u Džibutiju, a glasnogovornici Hutista tvrdili su da su ti brodovi “ranije sudjelovali u agresiji na Jemen.”
Sličan napad dogodio se 30. studenog i 1. prosinca, kada su razarači klase Arleigh Burke također štitili američke trgovačke brodove u Adenskom zaljevu. Tijekom tih incidenata presreli su tri balističke protubrodske rakete, tri bespilotna sustava i jednu krstareću raketu.
Zaštićeni trgovački brodovi uključivali su tanker Stena Impeccable, koji sudjeluje u Programu sigurnosti tankera Američke uprave za pomorstvo, zajedno s kontejnerskim brodom Maersk Saratoga i brodom za rasuti teret Liberty Grace. AIS podaci pokazuju da su sva tri broda bila na putu prema Džibutiju te su prošla bez štete ili žrtava.
Hutisti su izjavili da će nastaviti kampanju dok se ne “zaustavi agresija i ukine blokada Gaze,” čime dodatno naglašavaju kompleksne geopolitičke okolnosti koje utječu na komercijalnu plovidbu.
Najveća luka u Južnoj Koreji, Busan, doživjet će veliku ekspanziju koja će uključivati proširenje na obalni dio susjednog grada.
Južna Koreja objavila je planove za ulaganje od 14 bilijuna vona (9,75 milijardi dolara) do 2045. godine kako bi se modernizirala i proširila luka Busan, piše Splash247.com.
Plan uključuje izgradnju nove luke u Changwonu, udaljenom 25 km zapadno od centra Busana, koja će se integrirati s postojećom lukom Busan kako bi se udvostručili trenutni kapaciteti za pretovar tereta.
“S obzirom na preseljenje proizvodnih pogona zbog sukoba između SAD-a i Kine, kao i zbog geopolitičkih nesigurnosti i klimatskih izazova, industrija pomorske logistike suočava se s povećanom nesigurnošću,” izjavilo je ministarstvo.
“Kako bismo održali ugled luke Busan kao globalnog čvorišta za preusmjeravanje tereta i njezinu konkurentnost, potrebno je provoditi strategije koje povezuju razvoj novih i postojećih luka,” dodali su.
Prema planu, proširena luka moći će primiti 66 brodova istovremeno, što je znatno povećanje u odnosu na trenutni kapacitet od 40 brodova. Ukupna duljina veza također će biti produžena na 25,5 km u odnosu na sadašnjih 18,8 km.
Luka Busan obrađuje razne vrste tereta, a prošle je godine zauzela sedmo mjesto u svijetu po prometu kontejnera s ukupno 22,75 milijuna TEU-a.
Najnovija narudžba megamax brodova označava ključni korak u MSC-ovoj globalnoj strategiji.
Prema izvješću Alphalinera, Mediterranean Shipping Co (MSC), najveći svjetsk kontejnerski brodar, naručio je deset novih megamax brodova kapaciteta 24.000 TEU, čime je njezin narudžbenik premašio 2 milijuna TEU, piše Splash247.com.
MSC je sklopio ugovor s brodogradilištem Hengli Heavy Industry (ranije poznatim kao STX Dalian) za narudžbu vrijednu oko 2,35 milijardi dolara. Ovo ulaganje dolazi u trenutku kada se procjenjuje da je MSC u trećem kvartalu ove godine zarađivao približno 1,8 milijardi dolara mjesečno.
Ranije ove godine MSC je potpisao strateški okvirni sporazum o suradnji s Hengli Heavy, koji uključuje narudžbe brodova, motora, popravke i konverzije. U rujnu je MSC naručio deset LNG dvogorivnih brodova kapaciteta 21.000 TEU iz istog brodogradilišta.
Najnovija serija brodova od 24.000 TEU trebala bi biti isporučena od 2028. godine nadalje. Kada narudžba bude potvrđena, MSC-ov ukupni narudžbenik dosegnut će 2,13 milijuna TEU, što je veći kapacitet od cijele flote Ocean Network Expressa (ONE), šeste najveće svjetske kontejnerske linije.
MSC se godinama pripremao za samostalno poslovanje na glavnim istočno-zapadnim trgovačkim rutama, što će se dogoditi od 1. veljače sljedeće godine, kada završava 10-godišnje partnerstvo s Maerskom u okviru saveza 2M.
Osim novih narudžbi, MSC je također izrazito aktivan na tržištu rabljenih brodova. Od početka svoje povijesne kupovne ofenzive u kolovozu 2020., MSC je kupio više od 400 rabljenih brodova. Trenutno MSC ima globalni tržišni udio veći od 20%, postavši prva kontejnerska linija koja je premašila nekoliko ključnih granica, poput 5 milijuna TEU, a ubrzo nakon toga i 6 milijuna TEU.
Prema Alphalinera, MSC je ovog tjedna kupio još tri rabljena broda, čime nastavlja jačati svoj globalni utjecaj.
Nakon dva dana borbe s vatrom, požar u štivama bulkera u luci na Kanarskim otocima konačno je stavljen pod kontrolu. Prve intervencijske ekipe prekrile su teret pjenom kako bi spriječile ponovno izbijanje vatre.
Požar je izbio u ponedjeljak oko 16:30 sati na brodu Langeland u luci Arinaga, industrijskom terminalu na zapadnoj strani Gran Canarije. Brod je u trenutku izbijanja požara ukrcavao teret starog metala, a vatra je započela u štivi s teretom. Prema navodima lokalnih medija, posada je pokušala zatvoriti štive i aktivirati brodski sustav za gašenje požara, no sustav za otvaranje i zatvaranje štiva već je bio oštećen vatrom, zbog čega ih nije bilo moguće zatvoriti, piše The Maritime Executive.
Većina posade evakuirana je s broda, dok su lokalni vatrogasci stigli kako bi pomogli preostalim članovima u borbi protiv požara. Luka je privremeno obustavila operacije, a jedan obližnji brod premješten je na drugi vez iz sigurnosnih razloga.
Vatrogasci su koristili ljestve za gašenje požara s obale, ali su zaustavili intervenciju kasno navečer kako ne bi ugrozili stabilnost broda zbog velike količine vode.
Požar se tijekom noći smanjio, ali se u utorak ujutro ponovno rasplamsao, stvarajući gust crni dim koji je vjetar nosio dalje od luke. Vatrogasci su nastavili gašenje koristeći kombinaciju vode i pjene, uz podršku tegljača s vodenim topovima.
Unatoč dramatičnim prizorima, šef Pomorske uprave Las Palmas, Ignacio Gallego Carro, izjavio je da požar nije predstavljao ozbiljnu opasnost za javnost. Oko 18:00 sati, požar je konačno stavljen pod kontrolu.
Istraga o uzroku požara je u tijeku, a lokalne vlasti sumnjaju da je došlo do samozapaljenja tereta tijekom ukrcaja, što se povremeno događa kod rasutog starog metala. Ovaj teret često sadrži zapaljive materijale, uključujući oštećene litij-ionske baterije koje mogu izazvati požar.
Langeland je teretni brod nosivosti 5.000 dwt pod portugalskom zastavom, a u vlasništvu njemačke kompanije. Brod je započeo s radom prije samo šest mjeseci, krajem svibnja.
Dogovor je postignut bez financijskog tereta za Greenpeace, ali uz dugoročne obveze prema Shellu.
Naftna kompanija Shell riješila je višemilijunski sudski spor s ekološkom grupom Greenpeace, pokrenut zbog penjanja na platformu prošle godine tijekom jednog od Greenpeaceovih prosvjeda, piše Splash247.com.
Shell je u početku tražio 2,1 milijun dolara odštete, no kasnije je smanjio zahtjev na 1 milijun dolara, uz plan da potroši dodatnih 10 milijuna dolara na pravne troškove koje bi Greenpeace morao podmiriti u slučaju gubitka spora. Greenpeace je naveo da bi takav financijski udarac predstavljao jednu od najvećih prijetnji u njegovih 45 godina postojanja.
Prema konačnom dogovoru, Greenpeace neće prihvatiti odgovornost niti platiti Shellu bilo kakav iznos. Međutim, grupa će donirat 383.000 dolara Kraljevskom nacionalnom institutu za spašavanje na moru (RNLI).
Uz to, Greenpeace je potpisao pravno obvezujući sporazum s Shell UK-om i Visokim sudom, kojim se obvezuje da neće provoditi slične akcije na ili u blizini ključnih naftnih i plinskih platformi u Sjevernom moru tijekom idućih pet do deset godina.
Ekološka grupa je izjavila da su četiri navedena mjesta većinom iscrpljena polja te da nisu planirali provoditi akcije tamo. Ipak, Greenpeace je naglasio da će nastaviti kampanje protiv Shella, uključujući one u Sjevernom moru.
Shell je izrazio zadovoljstvo ishodom jer će novac biti doniran u svrhe sigurnosti na moru. Glasnogovornik Shella izjavio je da pravo na prosvjed nikada nije bilo dovedeno u pitanje, već da se radilo o ilegalnom penjanju koje je sudac opisao kao “ugrožavanje života aktivista i posredno posade“.
Greenpeace, s druge strane, vjeruje da je tužba bila oblik zastrašivanja te da predstavlja stratešku tužbu protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) koju velike korporacije koriste za utišavanje kritičara.
Podsjetimo, četiri aktivista iz Velike Britanije, Turske, SAD-a i Argentine u siječnju 2023. penjala su se na 52.000 tona težak brod White Marlin s tri gumena čamca pokrenuta s Greenpeaceova broda Arctic Sunrise. Aktivisti su koristili užad kako bi se popeli na palubu, a zatim zauzeli FPSO platformu Penguin kojom upravlja Shell.
