Brod je pretrpio oštećenja u Crvenom moru nakon udara “nepoznatog projektila“, izvijestio je jutros centar United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO).
Riječ je o kemijskom tankeru pod liberijskom zastavom, čije ime još nije otkriveno, a koji je već ranije bio meta napada hutista.
Prema podacima britanske tvrtke za pomorsku sigurnost Ambrey, brod pod grčkom upravom pogođen je s desne strane, 73 nautičke milje jugozapadno od Hodeide, Jemen. Projektil je udario u zapovjedni most, uzrokujući manja oštećenja, ali bez ozlijeđenih članova posade. Otprilike četiri sata kasnije, dodatna dva projektila eksplodirala su u blizini lijeve strane broda, piše Splash247.
Više od 120 brodova postalo je metom napada hutista u Crvenom moru i Adenskom zaljevu tijekom njihove 11-mjesečne kampanje protiv trgovačkih brodova u znak podrške Hamasu i njihovom sukobu s Izraelom.
Saudijska brodarska kompanija Bahri ubrzava modernizaciju flote aktivnim ulaganjem u nove i prodajom starijih brodova.
Kako piše Splash247, brodarski gigant ponudio je 101 milijun dolara za dva sestrinska broda nosivosti 50.000 dwt, Maritime Inspiration i Maritime Verity, izgrađena 2021. godine, koje prodaje singapurska kompanija IMC Shipping. Oba broda izgrađena su u brodogradilištu CSSC Guangzhou Longxue Shipbuilding.
U drugom dogovoru, Bahri je kupio šest godina star ultramax brod za rasuti teret, AMIS Miracle, nosivosti 63.000 dwt, izgrađen 2018. godine u japanskom brodogradilištu Oshima Shipbuilding. Ovaj brod je kupljen od tajvanskog vlasnika Wisdom Marine za nešto manje od 34 milijuna dolara.
Istovremeno, Bahri je stavio na prodaju VLCC brod Safwa, nosivosti 303.000 dwt, izgrađen 2002. godine, za iznos manji od 31 milijun dolara, što je prva zabilježena prodaja VLCC plovila ovog mjeseca.
Ranije ovog ljeta, tvrtka je prodala još jedan sestrinski VLCC brod, Marjan, za nešto višu cijenu.
U kolovozu je Bahri privukao pažnju medija značajnom investicijom vrijednom 1 milijardu dolara za kupnju devet VLCC brodova od Capital Maritime, kompanije pod vodstvom Evangelosa Marinakisa.
Današnja knjiga narudžbi kontejnerskih brodova najveća je u povijesti u smislu TEU kapaciteta.
Kako bi se stekao bolji uvid u ovaj val novih narudžbi, analitičari iz Alphalinera su identificirali koliki dio naručenih brodova služi kao zamjena za postojeću flotu, pri čemu je Maersk posebno zaostao za konkurentima u obnavljanju svoje zastarjele flote.
Prema Alphalinera, top 10 prijevoznika trenutno ima naručena 431 kontejnerska broda ukupnog kapaciteta većeg od 5,9 milijuna TEU, što je, zajedno s rekordnim narudžbama LNG tankera, potisnulo vlasnike tankera i brodova za rasuti teret iz prestižnih brodogradilišta diljem Azije.
“Dodatne narudžbe kontejnerskih brodova u Kini… sve više zauzimaju kapacitete brodogradilišta,” istaknuo je broker Gibson u nedavnom izvješću. “U kombinaciji s daljnjim jačanjem potražnje na tržištu kontejnerskih brodova, dostupni kapaciteti za izgradnju novih tankera natječu se s onima za kontejnere, što utječe na stav brodogradilišta te njihovu sposobnost zadržavanja cijena i povjerenje u promociju budućih isporuka.”
Ugovaranje novih kontejnerskih brodova već je premašilo ukupnu godišnju vrijednost za 2023. do kraja kolovoza, dok je globalna flota kontejnerskih brodova prvi put u povijesti dosegla 30 milijuna TEU-a ovog lipnja, piše Splash247.
Iako će globalna kontejnerska flota značajno rasti u nadolazećim godinama, Alphalinerovi podaci pokazuju da će gotovo polovica naručenih brodova među najvećih 10 brodarskih kompanija zapravo biti zamjenski kapacitet.
Foto: Alphaliner/Splash247
Danas top 10 brodarskih linija još uvijek upravlja s 683 broda starija od 20 godina, što predstavlja kapacitet od više od 2,6 milijuna TEU-a, prema podacima Alphalinera.
Ako se uzme u obzir 25 godina kao normalni komercijalni vijek trajanja broda za prijevoz tereta, ovi podaci sugeriraju da bi top 10 operatera moglo iskoristiti 44% svojih narudžbi samo za zamjenu najstarijih brodova u službi, umjesto za rast kapaciteta.
Prema Alphalinera, samo jedan prijevoznik nije naručio dovoljan broj novih brodova za zamjenu zastarjele flote, pri čemu priloženi grafikon jasno prikazuje Maerskovu relativnu neaktivnost kada je riječ o narudžbama.
Međutim, Alphaliner je istaknuo da je Maersk predan programu obnove flote od 800.000 TEU-a tijekom sljedećih pet godina, uključujući 500.000 TEU-a unajmljenih brodova. Nekoliko tih najamnih brodova još nije otkriveno, zbog čega su “gole brojke,” kako ih Alphaliner naziva, donekle iskrivljene na Maerskovu štetu.
Brazilska savezna policija otkrila je 500 kg kokaina na poljskom bulkeru Jawor, usidrenom u priobalnom području savezne države Maranhao. Ovo je najveća zapljena kokaina u povijesti ove brazilske regije. Droga je pronađena na brodu koji je stigao u balastnom stanju u luku Itaqui 2. listopada i trebao je pristati pet dana kasnije, 7. listopada, kako bi ukrcao teret soje za transport do Cartagene, Španjolska.
Prema informacijama koje je dao glasnogovornik Polish Steamship Company (Polsteam), posada broda otkrila je pakete u pramčanom skladištu dok je brod bio usidren. Glasnogovornik je za poljske medije izjavio kako se sumnja da su nepoznate osobe ukrcale drogu na brod s malih plovila tijekom noći, dok je posada spavala. Kapetan broda odmah je obavijestio lučkog agenta, koji je potom prijavio otkriće brazilskim vlastima, piše The Maritime Executive.
Policijska akcija izvedena je tijekom noći s 4. na 5. listopada, kada su specijalni timovi helikopterima sletjeli na brod i proveli temeljitu pretragu. Pronađeni paketi kokaina, ukupne težine 500 kg, prevezeni su na policijski brod i upućeni na daljnju istragu.
Foto: Federal Police/Maritime Executive
Policija je izvijestila da će cijela posada biti ispitana kao dio istrage, jer sumnjaju da su droge možda ukrcane uz pomoć članova posade. Posadu čini 20 članova iz Poljske, Ukrajine, Bugarske i Rumunjske.
Norveška kompanija Gearbulk sada je u potpunosti u vlasništvu japanskih investitora.
Nakon vijesti iz lipnja da je Mitsui OSK Lines (MOL) preuzeo 72% udjela u Gearbulk Holdingu, još jedna velika japanska korporacija, Marubeni Corporation, upravo je preuzela preostalih 28% udjela od Kristiana Jebsena i njegove obitelji, piše Splash247.
“Zadovoljan sam što je Marubeni odlučio investirati i podržati razvoj Gearbulka. Ovo, zajedno s MOL-ovim 72-postotnim vlasništvom, osigurava kontinuitet kompanije za sve dionike. Marubeni već više od trideset godina ima blizak poslovni odnos s Gearbulkom, tako da je ova investicija logičan sljedeći korak,” izjavio je Jebsen, koji će nastaviti obnašati funkciju predsjednika Gearbulka, kao i predsjedavati G2 Oceanom, zajedničkim pothvatom Gearbulka i Grieg Maritime Groupa.
Singapur će biti prva luka na svijetu koja će uvesti digitalni bunkering za sve operacije.
Od 1. travnja 2025. svi će dobavljači goriva morati pružati digitalne usluge bunkeringa i izdavati elektroničke potvrde o isporuci goriva (e-BDN) kao standard. Ova odluka dolazi nakon probnih programa koji su pokrenuti još od studenog prošle godine s dobavljačima, uključujući 10 najvećih tvrtki za bunkering u Singapuru.
“Digitalni proces bunkeringa omogućuje učinkovito dijeljenje podataka između kupaca i dobavljača goriva, što će ubrzati administrativne procese, poboljšati odgovornost, osigurati usklađenost s propisima, smanjiti mogućnost pogrešaka te podržati rano otkrivanje potencijalnih prijevara,” izjavila je Uprava za pomorstvo i luke Singapura (MPA) u priopćenju.
Singapur, kao najveći svjetski centar bunkeringa, često preuzima tehnološko vodstvo u odnosu na svoje konkurente. Na primjer, već je prije nekoliko godina uveo obavezne mjerače protoka goriva, dok europske luke, poput Rotterdama, tek sada uvode slične zahtjeve, piše Splash247.
Singapur drži vodeću poziciju u globalnoj industriji bunkeringa. Podaci iz 2023. pokazuju da je količina goriva prodana u Singapuru veća od ukupnih prodaja u šest vodećih svjetskih luka za bunkering.
Južnoafrička Uprava za sigurnost pomorstva (SAMSA) započela je operaciju potrage za praznim kontejnera koji su pali s broda MSC Taranto, u vodama uz obalu Južnoafričke Republike.
SAMSA je izdala upozorenje brodovima u regiji, savjetujući im da budu dodatno oprezni i da prijave svaki uočeni kontejner koji bi mogao ugroziti sigurnost pomorskog prometa.
“SAMSA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, aktivno radi na pronalaženju i izvlačenju kontejnera“, izjavili su iz uprave.
Ovaj incident dio je trenda gubitka tereta s brodova kontejneraša koji se bilježi u posljednje vrijeme. U proteklih nekoliko mjeseci, najmanje pet drugih brodova—uključujući brodove Benjamin Franklin, CMA CGM Belem, Maersk Stepnica, Rio Grande Express i MSC Antonia—zajedno su izgubili gotovo 200 kontejnera tijekom niza zimskih oluja.
Incidenti se podudaraju s povećanjem brodskog prometa oko Rta dobre nade, jer napadi Hutista u Crvenom moru prisiljavaju brodarske kompanije na promjenu rute oko Južnoafričke Republike, piše gCaptain.
Vlasti u Demokratskoj Republici Kongo potvrdile su da je najmanje 87 osoba poginulo nakon što se brod s više od 200 putnika prevrnuo u jezeru.
Brod, čije ime nije poznato, plovio je jezerom Kivu između provincija Južni Kivu i Sjeverni Kivu te je pokušavao pristati u luci Kituku kada se prevrnuo.
Neki mještani, svjedoci tragedije, izjavili su da su primijetili da je brod već bio preopterećen dok se približavao luci. Plovilo je zbog toga postalo nestabilno i prevrnulo se dok je još bilo oko 700 metara udaljeno od obale.
Prema izvještajima, nekoliko putnika je skočilo u vodu i otplivalo prema obali dok je brod djelomično tonuo. Nekolicina je na kraju spašena.
Timovi za potragu i spašavanje (SAR) isprva su izvukli tijela 50 nastradalih žrtava iz okolnih voda unutar nekoliko sati nakon incidenta. Još 37 tijela pronađeno je kako su se spasilačke operacije nastavile u četvrtak navečer, piše Baird Maritime.
Ovo prevrtanje broda najnoviji je u nizu smrtonosnih nesreća putničkih plovila u DRC-u od početka godine. Samo u trećem tromjesečju ove godine, više od 69 ljudi poginulo je u dva odvojena prevrtanja riječnih brodova u provincijama Maniema i Maï-Ndombe.
Kao i kod posljednje tragedije u Južnom Kivuu, i raniji su incidenti pripisani preopterećenju plovila.
Crno more ponovno je postalo ozbiljna opasna zona za trgovačke brodove jer su ruske vojne snage nagomilane u regiji i ciljaju na ukrajinske izvoze.
Nakon što tijekom cijele godine nije zabilježen nijedan napad na trgovačke brodove, jučerašnji napad označava četvrti slučaj napada ruskih snaga na komercijalna plovila u Crnom moru u manje od mjesec dana, piše Splash247.
Štoviše, broj ruskih vojnih brodova u Crnom moru udvostručio se posljednjih dana dok se potpuna invazija na Ukrajinu – koja se približava svojoj 1.000. obljetnici – ulazi u novu fazu na moru.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha u ponedjeljak je osudio ruske raketne napade na dva broda u južnim lukama kao “namjernu terorističku taktiku”.
“U samo dva dana, ruski balistički napadi oštetili su dva civilna teretna broda u Odesi...,” napisao je Sybiha na platformi X.
“Ovo je namjerna teroristička taktika. Moramo udružiti snage svih odgovornih država i organizacija kako bismo… osigurali slobodu plovidbe u Crnom moru i globalnu sigurnost hrane.”
Rusija je jučer ciljano napala brod natovaren ukrajinskim žitom balističkom raketom, usmrtivši jednu osobu i ozlijedivši njih pet, prema ukrajinskom ministarstvu infrastrukture.
Brod Optima, koji plovi pod zastavom Palaua, oštećen je u regionalnoj luci Odesa nedugo nakon što je pristao na utovar.
Ukrajinski zamjenik premijera Oleksiy Kuleba izjavio je da Rusija “pokušava uništiti plovidbu u Crnom moru koja osigurava prehrambenu sigurnost.”
Još jedan brod natovaren ukrajinskim žitom za izvoz oštećen je u nedjelju tijekom ruskog raketnog napada u regiji Odesa. Brod Paresa, koji plovi pod zastavom Saint Kitts i Nevisa, pogođen je uz tvrdnje Rusije da je prevozio streljivo za Ukrajinu, što je Kijev odbacio. Ukrajinske vlasti jučer su izvijestile da je brod prevozio 6.000 tona kukuruza.
Još dva napada prošlog mjeseca oštetila su trgovačke brodove, uključujući jedan blizu rumunjske obale, što je izazvalo oštru osudu Bukurešta.
Od srpnja 2023., kada je propao Crnomorski sporazum o izvozu žita, Ukrajina je uspjela stvoriti izvoznu rutu kojom brodovi napuštaju luke Odesa, Čornomorsk i Južni te idu ili putem Dunava ili uz obale Bugarske i Rumunjske prema međunarodnim tržištima.
Prije ovih nedavnih napada, ukrajinski izvoz žita bio je na najbržem putu od početka sukoba s Rusijom.
Do 11. rujna ove godine nije bilo napada na trgovačke brodove u regiji tijekom cijele godine, a količine duž ovog izvoznog kanala premašile su one iz ranijeg UN-ovog sporazuma.
Analiza brokera Braemara pokazuje da su ukrajinski izvozi žitarica iz Crnog mora doživjeli značajnu promjenu u dobi brodova, s većim brojem starijih brodova koji dominiraju u trgovini.
Udio brodova starijih od 20 godina povećao se na više od jedne trećine ove godine u odnosu na oko 15% u 2020., pri čemu većinu čine manji handysize brodovi nosivosti od 20.000 do 34.900 dwt i stariji panamaxi.
S druge strane, udio brodova mlađih od 10 godina u ovom trgovanju pao je s gotovo polovice u 2020. na samo 10% tijekom posljednjih pet godina.
Foto: AXS/Splash247
Također, značajna promjena zabilježena je i u suhom teretnom prometu u regiji: ukrajinski morski izvoz željezne rude, koji je nestao s tržišta tijekom prve godine i pol invazije, ponovno se pojavio u 2024. godini. Ukrajinski izvoz u prvih devet mjeseci godine iznosio je približno 11,27 milijuna tona, što predstavlja gotovo 424% ukupnih rezultata za 2023. i 315% ukupnih rezultata za 2022.
Foto: Ekplozije na tankeru Sounion nakon napada Hutista / Izvor: Screenshot X
Gotovo sedam tjedana nakon što su Hutisti napali tanker Sounion u Crvenom moru, čini se da su požari na palubama broda konačno ugašeni, prema podacima iz otvorenih satelitskih izvora.
Podsjetimo, tanker Sounion bio je meta čak tri napada 21. kolovoza od strane Hutista, što je rezultiralo onesposobljavanjem motora i ostavljanjem broda da nekontrolirano pluta. Nakon što je posada napustila brod, pripadnici Hutista su se vratili te postavili eksplozivne naprave na palubi, uzrokujući niz manjih požara koji su se nastavili širiti tjednima, piše The Maritime Executive.
Grčki spasilački timovi započeli su gašenje požara na tankeru Sounion 23. rujna te su do kraja mjeseca postigli “ohrabrujuće rezultate“. Prema izvještaju UK Maritime Trade Operations (UKMTO), neki su požari bili pod kontrolom unutar tjedan dana od početka aktivnih intervencija.
U ažuriranju, UKMTO je izvijestio da je, zaključno s nedjeljom, akcija gašenja požara bila blizu završetka te su “neki požari ugašeni, a drugi pod kontrolom.”
U ponedjeljak su brojni analitičari otvorenih izvora izvijestili da Sounion više nije imao toplinski potpis na infracrvenim satelitskim snimkama, što ukazuje na to da su požari ugašeni ili suzbijeni do te mjere da više nisu vidljivi putem daljinskog nadzora. Vizualne snimke koje je napravio EU Sentinel-2 satelit također su pokazale izostanak dima na mjestu događaja, što je bila značajna promjena u odnosu na prijašnje dane.
????????MV Sounion???????? After being attacked by the Houthis on 21 & 23 August, it would appear that the fire has finally been extinguished
Sentinel 2???? (7 October 2024) shows no more smoke billowing and no more hotspots visible on the deck of the vessel pic.twitter.com/vwcd5yTx5B
Uspjeh akcije gašenja požara dobra je vijest za cijelu regiju Crvenog mora. U slučaju eksplozije, potonuća ili izlijevanja, milijun barela nafte na tankeru Sounion mogao bi prouzročiti ekološku katastrofu veću od one na tankeru Exxon Valdez. Onečišćenje te veličine zahvatilo bi velik dio Crvenog mora, uključujući i obalu zapadnog Jemena pod kontrolom Hutista.
