O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 227

Grčka ograničava broj kruzera na najpopularnijim otocima

0
Foto: Wikimedia commons

Kako prenosi gCaptain, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je kako će sljedeće godine uvesti ograničenja za kruzere koji posjećuju najpopularnije grčke otoke. Ovo je prvi potez vlade u suočavanju s “prekomjernim turizmom” nakon pandemije.

Mislim da ćemo to učiniti sljedeće godine,” rekao je Mitsotakis, dodajući da će nova pravila uključivati ograničenje ukupnog broja pristaništa na otocima ili postupak nadmetanja za termine pristajanja.

Značaj turizma za Grčku

Turizam čini oko četvrtinu grčkog BDP-a. Grčka je 2023. godine ugostila 32,7 milijuna turista, što je 18% više nego prethodne godine. Kruzeri su prošle godine generirali 847,4 milijuna eura prihoda, više nego dvostruko u odnosu na 2022.

Iako bi premijerova odluka mogla izazvati zabrinutost u industriji, nova ograničenja vjerojatno neće značajno utjecati na masovni turistički sektor, jer će brodovi i dalje posjećivati većinu otoka, a mnogi kruzeri imaju matične luke u Pireju.

Utjecaj na Santorini i Mikonos

Mitsotakis je skrenuo pozornost na opterećenje najpopularnijih turističkih mjesta, poput Santorinija. “Santorini je sam po sebi problem,” rekao je premijer. Otok, poznat po vulkanskom pejzažu i zalascima sunca, prošle godine je bio najpopularnije grčko odredište za kruzere, s 800 brodova i gotovo 1,3 milijuna posjetitelja.

Slične mjere u drugim zemljama

Grčka nije prva mediteranska zemlja koja poduzima mjere zbog popularnosti među turistima. Italija je 2021. zabranila velike kruzere iz kanala koji vodi do povijesnog centra Venecije.

Situacija na Mikonosu

I drugi grčki otoci osjećaju pritisak. Mikonos je zabilježio 749 posjeta kruzera u 2023. godini, što je drugo mjesto iza Santorinija.

Santorini je najosjetljiviji, Mikonos će biti drugi,” rekao je premijer. Ova odluka cilja na očuvanje resursa otoka i poboljšanje kvalitete boravka za sve posjetitelje.

V.Group u rukama novih Europskih vlasnika

0
Foto: Youtube screenshot

Jedan od najvećih svjetskih upravitelja brodovima ponovno mijenja vlasnika. Europski investicijski fond STAR Capital i belgijska holding kompanija Ackermans & van Haaren (AvH) vode konzorcij koji kupuje V.Group od Advent Internationala, privatne investicijske firme koja je kupila V.Group krajem 2016. od OMERS Private Equityja, piše Splash247.

V.Group je aktivan na globalnom tržištu te je dobro pozicioniran za koristi od globalnog i strukturnog trenda povećanog outsourcanja tehničkih usluga i upravljanja posadom unutar brodarske industrije, potaknutog, između ostalog, povećanom regulatornom i tehničkom složenošću,” navedeno je u priopćenju AvH-a.

Transakcija podliježe regulatornim odobrenjima. Zaključenje transakcije se očekuje u drugoj polovici 2024. godine, nakon čega će AvH posjedovati 33,3% V.Group-a uz ulaganje od 150 milijuna dolara, ne uključujući financiranje akvizicijskog duga.

Piet Dejonghe, su-izvršni direktor AvH-a, komentirao je: “Investicija se dobro uklapa u naše kriterije ulaganja u globalne tržišne lidere s dugoročnim potencijalom rasta, koji posluju na tržištima s jasnim ulaznim barijerama, potaknutim važnosti veličine i globalnog dosega, te ih vode snažni upravljački timovi.”

Među ostalim tvrtkama u grupaciji AvH je i DEME, jedna od najvećih “dredging” tvrtki na svijetu.

Paul Gough, upravljački partner STAR-a, komentirao je: “Brodarsku industriju dobro poznajemo nakon uspješnih ulaganja u Blohm+Voss i MPC Container Ships. Čvrsto vjerujemo da V.Group ima sve elemente koje tražimo u investiciji: uvjerljive pokretače rasta temeljene na globalnom i strukturnom trendu povećanog outsourcanja, u kombinaciji s povećanom regulatornom i tehničkom složenošću.”

Chief Engineer – General Cargo

0
Foto: Pomorac.hr

RANK: Chief Engineer
VESSEL TYPE: General Cargo
SALARY: 9.500,00 USD
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 4 +/-1 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia, Montenegro & Serbia. Experience on GC/Bulk Carriers vessels (two years in rank and 2 stroke experience).

Send your application today to crew@montecrew.me

Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 780

APPLY NOW

Uljanik brodogradilište i 3. Maj zajedno prodaju dionice: Problemi i perspektive

0
Foto: Glas Istre

Uljanik Brodogradilište, koje je već nekoliko godina u stečaju, nastavlja s prodajom imovine kako bi pokrilo dugove nakon propasti Uljanika d.d. Zajedno s 3. Majem, oglasili su prodaju dionica liberijskih tvrtki United Shipping Services Twelve (USS 12) i United Shipping Services Thirteen (USS 13), piše Poslovni Dnevnik.

U obje tvrtke, Uljanik Brodogradilište posjeduje 5 redovnih dionica Tranše A nominalne vrijednosti po 1 USD i 1.562.500 povlaštenih dionica Tranše B, dok 3. Maj posjeduje po 40 redovnih i 12.500 povlaštenih dionica. Prodaja će ovisiti o interesu iskazanom na upravo objavljeni javni poziv koji traje dva tjedna. Potencijalni kupci će morati samostalno organizirati dubinsko snimanje tvrtki.

Uljanik Brodogradilište je prodalo vrijednu nekretninu bivše Uljanikove Kasarne putem elektroničke javne dražbe Fine za 7,9 milijuna eura. Nekretnina je sada u vlasništvu Republike Hrvatske i Danka Končara, koji su zatvorili svoja potraživanja kupnjom 64,6% odnosno 35,4% udjela.

3. Maj se suočava s neizvjesnošću u vezi s raskidom ugovora za novogradnju 527, broda za kanadskog naručitelja Algomu. Neslužbeno se čuje da Algoma neće raskinuti ugovor, ali će zbog penalizacije cijena broda biti umanjena. Trenutno, 3. Maju nedostaje sredstava za dovršetak broda čija je ugovorena cijena nešto manje od 47 milijuna eura.

Prodaja imovine i dionica Uljanik Brodogradilišta i 3. Maja pokazuje napore da se saniraju dugovi i restrukturira poslovanje. Iako ove prodaje pomažu u rješavanju financijskih problema, budućnost ovih brodogradilišta i njihovih radnika ostaje neizvjesna.

Novo vlasništvo portala Pomorac.hr

0
Pomorac HR

Dragi čitatelji,

ovim putem obavještavamo vas da nakon gotovo 18 godina, Azara Adria d.o.o. više nije vlasnik portala Pomorac.hr.

Prije svega, hvala vam na ukazanom povjerenju. Upravo zahvaljujući vama, vjernim čitateljima, portal Pomorac.hr je u ovih nepunih 18 godina postojanja postao relevantan medij i jedini službeni portal za pomorstvo u Hrvatskoj i šire.

Podsjetimo, naša priča započela je 2007. godine, kada je, kao svojevrstan hobi, osnovan forum za pomoć i povezivanje ljudi iz struke pod nazivom Pomorac.net. Forum se potom 2008. godine širi, kada pokrećemo novinski portal s dnevnim vijestima iz zemlje i svijeta.

Godinu kasnije nastala je i Udruga pomoraca Hrvatske. Iako relativno kratkog vijeka, Udruga je povezala veliki broj iskusnih i kvalitetnih ljudi iz struke, proširila glas, upozorila na probleme hrvatskih pomoraca, te ono najvažnije – okupila i motivirala pomorce da pomognu mladim kolegama u pronalasku zaposlenja i važnih informacija.

Portal u 2020. godini ostvaruje dotad rekordan broj posjeta, a potom u svibnju 2021. godine doživljava redizajn te se odvaja od foruma i prelazi na trenutnu domenu – Pomorac.hr. Od promjene domene, Pomorac.hr širi se i bilježi kontinuirani rast.

Protekla godina donijela nam je brojne promjene te smatramo da je upravo ovo pravi trenutak da zaključimo priču s portalom i okrenemo se novim poslovnim izazovima. Premda se sa sjetom opraštamo od portala, drago nam je da Pomorac.hr prelazi u ruke osobe s aktivnim iskustvom u više djelatnosti iz svijeta pomorstva.

Nadamo se da ćete i dalje nastaviti vjerno pratiti portal Pomorac.hr.

Mirno more želi vam vaš Azara Adria i Pomorac.hr tim.

Istina i odgovornost: Pismo kolegi pomorcu

0
Foto: Privatna arhiva

U našu redakciju stigao je odgovor kolege pomorca koji je odlučio reagirati na članak šibenskog kapetana upućen ministru Butkoviću(LINK), čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Vjerujem da naslov “Otvoreno pismo ministru Butkoviću” budi interes u svakom kolegi i znatiželja ga potakne da sazna o čemu se tu radi. Priznajem da sam i ja jedan od tih koji su pročitali članak, na moju žalost.

Već nakon nekoliko prvih redaka obuzeo me prijezir prema patetici u stilu pisanja, popularna u tekstovima na temu pomorstva. Čitajući dalje moj prijezir se pretvarao u bijes izazvan “alternativnim činjenicama” koje autor nabraja – tvrdnje temeljene na predrasudama, koje nemaju veze sa stvarnošću. 

Zastao sam da razmislim o ljudima koji pišu ovakve stvari i zapitao se zašto to rade.

Njima nije važno da kažu istinu, već je njihov apel usmjeren na ljudske osjećaje i predrasude. Retorika kakvu koriste i političari, mada su oni u tome vještiji nego kolega koji se obraća ministru.

Ne krivim kolegu jer mislim da nije zlonamjeran i ne laže, jer onaj koji laže mora znati istinu da bi je iskrivio. Njegov problem je u tome što mu nije nije stalo do istine dovoljno da bi se potrudio shvatiti o čemu priča, prije nego je “ispovraćao” svoje mišljenje po ministru i svima nama koji smo se našli u dometu njegove verbalne bljuvotine.

Čitam kako ogorčeno tumači da “doprinose za zdravstveno osiguranje plaća dok je na brodu”. Čak postavlja ministru pitanje ” Zašto ne plaćamo zdravstveno osiguranje samo kad smo nezaposleni ” –  pročitavši ovu izjavu provjerio sam jesam li dobro vidio, ali da, čovjek je to stvarno napisao!?

Kao i mnogi drugi, on ne uviđa da je nakon iskrcaja oslobođen plaćanja doprinosa, iako može i dalje koristiti usluge HZZO. Plaćao je doprinose dok je bio na brodu, kao i svaki drugi zaposleni građanin, a oslobođen je plaćanja kad se iskrcao s broda, kao i svaki drugi nezaposleni građanin. Potpuno odvojen od stvarnosti, on ne shvaća da je dobar dio godine oslobođen plaćanja zdravstvenog osiguranja, dok ostali građani isti doprinos plaćaju svaki mjesec.

Odlučio sam zastati malo i uložiti minimalan trud da izračunam o kojim iznosima se tu radi.

Jednostavna računica otkriva da jedan nastavnik u školi odvaja oko 40% iznosa svoje mizerne bruto plaće, svakog mjeseca u godini, dok zapovjednik odvaja manje od 1.5% svoje godišnje plaće. Još je tužnija usporedba kad vidimo da zapovjednik broda na kraju plaća 40 eur manji iznos nego nastavnik.
Da se kolega barem poslužio računanjem umjesto samosažaljevanjem, digitron bi mu ukazao da nema potrebe dopisivati se s ministrom.

Nastavljam čitati, u nadi da me prosvjetljenje čeka u ostatku teksta.

Dio o mirovinskom osiguranju je nažalost jednako promašen. Zanemaruje da su nam Sindikat i Ministarstvo osigurali “osnovicu” po kojoj se računaju obvezni doprinosi za pomorce, zbog koje mi plaćamo zdravstveno i mirovinsko osiguranje “po povlaštenoj tarifi” u usporedbi sa ostalim građanima..

Zahvaljujući toj “osnovici”, zapovjednik broda plaća otprilike 20 eur manje nego nastavnik ili medicinska sestra – ljudi koji obavljaju daleko plemenitija i teža zanimanja, a plaćeni su otprilike kao filipinski kormilari u našoj struci.

Unatoč tome, autor ipak tvrdi da je njega “sram reći kolika će mu biti mirovina”. Mislim da bi ga trebalo biti sram vlastitog neznanja, jer ne razumije da uplaćuje otprilike jednako nizak iznos doprinosa kao ljudi koji jedva pokrivaju osnovne životne troškove .

Osim toga, ako ga je sram iznosa svoje buduće mirovine možda bi trebao dio svoje kapetanske plaće uplatiti u 3. stup mirovinskog osiguranja i time si osigurati veću mirovinu. Mi bar imamo tolika primanja da si to možemo omogućiti, za razliku od nastavnika i medicinske sestre, kojima na kraju mjeseca ne ostane dovoljno ni da plate račune, a o dodatnoj štednji za ugodnu mirovinu mogu samo sanjati.

Pokušavajući shvatiti logiku njegovog razmišljanja zapitao sam se  na temelju čega on zahtijeva veću mirovinu dok uplaćuje tako male doprinose? Volio bi znati kome bi kolega smanjio mirovinu da bi je nama povećao? Mirovinski fond nije neograničen, pa jednima treba uzeti da bi se drugima dalo više. Bi li uzeli od profesora koji vam odgajaju djecu? Možda doktorima i medicinskom osoblju koji vam liječe obitelj? Možda od policajaca ili vatrogasaca? Od blagajnice ili skladištara?

Dolazim do dijela gdje se žali da nema pravo glasanja na izborima (na daljinu) i uz minimalan trud saznajem da je Estonija jedina zemlja na svijetu koja građanima omogućuje takav način glasanja na izborima, a u još nekolicini zemalja postoje samo eksperimentalni programi glasanja na daljinu. Osim toga, želim dodati da glasanje na izborima nije problem ministarstva kojem se kolega obraća.

U nastavku dolazim do dijela gdje spominje i anti-stress program za pomorce, kakvog imaju u Danskoj. Ovdje me članak već prestaje uznemiravati i počinje nasmijavati, jer kolega očekuje da porezni obveznici (nastavnik, medicinska sestra, čistačica i skladištar) financiraju “wellness centar” čovjeku koji je oslobođen plaćanja poreza?! 

Promašenost ove izjave je još tužnija jer postoji ustanova Obiteljski centar, koja nudi besplatna savjetovanja raznih oblika za sve građane – čak i za nas koji smo oslobođeni plaćanja poreza.

U Danskoj svaki pomorac plaća 52% poreza na svaki dolar koji zaradi i nema povlasticu koja ih izuzima od plaćanja, znanu kod nas kao “183 dana”.

Promislio dam u sebi kako je “polu-istina” opasnija od laži i koliku štetu društvu ćini neznanje pojedinca.

Tu završavam komentare članka, a u nastavku bi ponudio kolegi neke konstruktivne savjete.

Kapetane, kad želimo ljude uvjeriti u ispravnost zajedničkog cilja prioritet je istina, jer ljudi nisu stručnjaci (za porez i doprinose u ovom slučaju), pa će svoje prihvaćanje temeljiti na povjerenju u stručnost osobe koja im se obraća – u ovom slučaju kapetana. Zbog toga si osoba koja se potpisuje vašom titulom ne može dozvoliti da nepromišljeno govori, ni po brodu, ni u javnosti.

Dobronamjerno Vam savjetujem da se držite onoga što znate, a ono što ne znate da naučite. Ne smijemo zbog kapetanske titule zastraniti u iluziju da smo pametniji nego što zaista jesmo. Pametan čovjek mora znati ostati skroman i svjestan da će uvijek biti još znanja kojim nismo ovladali, bez obzira čime upravljali i koliko ljudi imali pod sobom.

Odgovornost za izrečeno se nameće zbog mlađih kolega koji slušaju sve što kažemo, u nadi da će naučiti nešto od iskusnijih od sebe. Zato su ovakvi ispadi, puni netočnih i neutemeljenih tvrdnji, sramota za struku i molio bi Vas da se suzdržite kad ih poželite objaviti. Potpišite se imenom i prezimenom, a ne samo titulom – tako barem nećete sramotiti struku i kolege, već samo sebe.

Mateo Kraljević

ImoCki kapetan

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**

Slovenski ribari dobili milijunske kazne u Piranskom zaljevu

0
Foto: Youtube screenshot

Slovenski ribari dobili su kazne u iznosu od 3,4 milijuna eura zbog ribarenja u hrvatskom dijelu Piranskog zaljeva. Slovenska vlada preuzela je jamstvo za pokriće ovih kazni, odbijajući prijedlog Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše da Slovenija odmah plati kazne Hrvatskoj. SDS smatra da bi takva odluka implicirala priznanje crte razgraničenja na polovici zaljeva, piše Istarski.hr.

Iako slovenski ribari ne očekuju da će kazne biti naplaćene zbog dobrih odnosa između Slovenije i Hrvatske, te bi naplata stvorila velike probleme ribarima s obje strane. Europski sud za ljudska prava nedavno je presudio protiv slovenskih ribara, dok se još čeka odluka za hrvatske ribare.

Ribolov u Piranskom zaljevu, na teritoriju koji obje strane smatraju svojim, gotovo da ne postoji bez policijske pratnje. Svakodnevno barem jedna hrvatska ribarica ulazi u vode koje Slovenci smatraju svojima.

Robert Radolović, ribar iz Izole, izjavio je za slovenski list Delo: “Mi ribari se, nažalost, nalazimo između. To se može povlačiti još 20 ili 40 godina.” Slovenski ribari su zadovoljni što im vlada garantira plaćanje kazni, dok SDS predlaže plaćanje svih kazni unutar 30 dana, čak i onih koje još nisu pravomoćne.

Zadarska javnost uznemirena: Novo uzgajalište tuna kod Dugog otoka

0
Foto: WikiMedia commons

Odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za još jedno uzgajalište tuna s vanjske strane Dugog otoka uznemirilo je zadarsku javnost, osobito otočane. Iako su kružile informacije da je lokacija odobrena na zahtjev tvrtke Pelagos net farme, načelnik Općine Sali, Zoran Morović, pojasnio je da je zahtjev podnijela norveška tvrtka Open Ocean Farming Adria, piše Slobodna Dalmacija.

Meni je prva čuti da su general Gotovina i njegova Pelagos zainteresirani za lokaciju do Velog rata. Koliko znam, za tu su poziciju zainteresirani Norvežani,“ rekao je Morović. Istaknuo je da su otočani spremni prihvatiti ribogojilišta, ali traže da se poštuje njihov prostorni plan i prati utjecaj na okoliš. „Nama nije najveći problem ta lokacija u obimu u kakvom je sada prezentirana, već tražimo da se tamo izradi studija kako bi se pratilo što se događa,“ dodao je.

Posebno su zabrinuti zbog iskustava s unutrašnje strane otoka, gdje ribogojilišta zagađuju akvatorij. „Na neki način smo okruženi tim ribogojilištima koja značajno zagađuju akvatorij, iako nas uvjeravaju kako studije pokazuju da je sve to u redu,“ ističe Morović.

Žalili su se na prethodne odluke, ali su odbijeni jer je županijski plan jači od općinskog. „Žalili smo se na zadnje rješenje kod Žmana i s žalbama došli do Upravnog suda, gdje smo odbijeni jer je županijski plan jači od našega. Onda općina ne treba crtati ništa!

Morović naglašava da bi županija trebala surađivati s lokalnom zajednicom kako bi se očuvala prirodna ljepota Dugog otoka. „Ajmo to ne uništiti! Spremni smo prihvatiti tu najavljenu količinu, ali poštujte naš prostorni plan. Nešto i mi ovdje znamo i vidimo,“ zaključuje Morović.

Više od stotinu ronilaca čistilo jednu od najljepših peljeških uvala

0
Foto: Dubrovački Vjesnik

Ugodno s korisnim, tako bi se mogla opisati ekološko-ronilačka akcija čišćenja podmorja jedne od najljepših uvala na Jadranu. Neki od ronilaca iz okolnih zemalja sudjelovali su i prošle godine, zaljubivši se u ovo ambijentalno mjesto smješteno duboko u zaštićenoj uvali na vrhu Pelješca. Ovo je oaza za nautičare, pa s obale Lovišta od ranog proljeća do kasne jeseni puca pogled na luksuzne jahte i jedrilice usidrene i po nekoliko dana, piše Dubrovački Vjesnik.

Kako bi sačuvali svoj komadić raja, članovi Lanterne drugu godinu zaredom organiziraju čišćenje podmorja. U tome im uz kolege iz susjednih zemalja pomažu i ronioci iz Dubrovnika, Korčule, Metkovića i Splita te članovi Hrvatske gorske službe spašavanja. Tako se u subotu na rivi u Lovištu nešto iza devet sati okupilo više od stotinu sudionika akcije.

Oko 10 sati akcija je započela, a na rivi je ostalo svega nekoliko podupirućih članova i pokrovitelja, među kojima i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić, kojoj pripada i Lovište. Osobno je došao podržati akciju, istaknuvši kako su turizam uz vinogradarstvo i vinarstvo jedna od najvažnijih grana općine, a prekrasne plaže i more resursna osnova. Na njoj se temelji turistički uspjeh naših mjesta na području Orebića, pa je odgovoran odnos prema okolišu i održivi turizam logičan izbor i strateško usmjerenje.

Ronioce je s rive ispratio i direktor TZ općine Orebić Mladen Đeldum, koji je i ove godine zadovoljan jer su noćenja u prvih pet mjeseci na području Orebića veća za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je 68.548 noćenja pa, ako se po jutru dan poznaje, ovo bi mogla biti odlična turistička godina za područje Orebića koji slavi i 120 godina turizma, kaže Đeldum.

Negdje oko 14 sati ronioci su se vratili. Gumenjaci i brodovi pretrpani smećem istovarali su na rivi, a smeće se dalje vozilo na deponij. I tu nije bio kraj druženju. Tek je počelo, rekao je Igor Đuričić, predsjednik Ekološko ronilačkog kluba Lanterna. Slijedio je ručak pa ronjenje do kraja vikenda na najljepšim lokacijama pelješkog podmorja.

Druga ekološko-ronilačka akcija u Uvali Lovište protekla je u najboljem redu. Izvuklo se oko šest kubika smeća. Toliko smo izvukli i prošle godine, no ove godine je bilo gotovo četrdesetak ronilaca više. S obzirom na količinu izvađenog smeća i omjer ronilaca u odnosu na prošlu godinu, možemo zaključiti da je smeća ipak ove godine manje i da je ovaj projekt u samo dvije godine počeo ostvarivati zacrtane ciljeve – smanjenje smeća i podizanje svijesti domaćeg stanovništva i turista o važnosti brige za okoliš“, istaknuo je Đuričić.

Vidimo se i dogodine u Uvali Lovište! – poručili su organizatori.

Ukrajinski pomorci i ratne posljedice u fokusu na londonskom pomorskom forumu

0
Foto: Sindikat Pomoraca Hrvatske

U petak, 14.06.2024 u Londonu je održan „Ukrajinski pomorski forum“, na kojem su glavne teme bile kvalitete ukrajinskih pomoraca i utjecaj rata u Ukrajini na pomorsku industriju, piše Sindikat Pomoraca Hrvatske.

Na Forumu su se okupili mnogobrojni gosti, uključujući predstavnike Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Europske agencije za sigurnost mora (EMSA), predstavnike Ukrajine, glavnog tajnika ITF-a Stephena Cottona te brojne predstavnike brodara. Na forumu je sudjelovala i pomoćnica Glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske, Dorotea Zec.

Vjerujemo kako su svi prisutni mogli čuti vrijedna i zanimljiva iskustva i prakse koje će im biti od koristi u daljnjem radu,“ istaknuli su organizatori.

Forum je organizirao Sindikat pomoraca Ukrajine (MTWTU) uz potporu ITF-a.