Talijanska obalna straža uspješno je evakuirala 85 osoba s putničkog trajekta Audace koji je bio u opasnosti od potonuća u Tršćanskom zaljevu, prenosi Marine Insight.
Trajekt Audace duljine 22,5 metara, opasno se naginjao prema pramcu te je uputio poziv u pomoć u podne, prijavivši da je u neposrednoj opasnosti od potonuća, četiri nautičke milje od obale.
Zahvaljujući brzoj reakciji spasilačkih ekipa, svi putnici su evakuirani na sigurno, uključujući petoro djece i četiri člana posade.
Prema riječima vlasti, nije bilo ozbiljnih ozljeda. Incident se dogodio dok je trajekt plovio na redovnoj ruti između Trsta i Grado, koja obično traje oko sat i pol.
Iako uzrok incidenta još uvijek nije poznat, pretpostavlja se da je val preplavio trajekt. Operacija spašavanja uključivala je prebacivanje putnika u spasilačke čamce, a zatim u patrolne brodove za prijevoz do obale. Trajekt je kasnije otegljen u luku.
Talijanska obalna straža izrazila je zadovoljstvo operacijom, pohvalivši brzu reakciju i učinkovitu koordinaciju koje su omogućile evakuaciju bez ozlijeđenih.
Protok sirove nafte i naftnih derivata oko Rta Dobre Nade povećao se za gotovo 50% u prvih pet mjeseci 2024. godine u usporedbi s prošlogodišnjim prosjekom, kako komercijalni brodovi izbjegavaju rute na Bliskom istoku, prema podacima Američke administracije za energetske informacije (EIA).
Ova promjena u pomorskoj trgovini i ruti brodova rezultat je brojnih i kontinuiranih napada dronovima i projektilima od strane Jemenskih Hutista krajem 2023. godine, što je mnoge brodove natjeralo da izbjegavaju tjesnac Bab el-Mandeb i Crveno more kod Jemena. Kao rezultat preusmjeravanja, volumen sirove nafte i naftnih proizvoda koji prolaze oko Rta Dobre Nade porastao je s prosječnih 5,9 milijuna barela dnevno u 2023. na 8,7 milijuna barela dnevno—što predstavlja skok od 47% u nekoliko mjeseci, piše gCaptain.
Podaci EIA pokazuju da su Saudijska Arabija i Irak, ključni proizvođači sirove nafte na Bliskom istoku, preusmjerili više nafte prema Europi dužim putem umjesto kroz Sueski kanal, što čini 15% ukupnog povećanja volumena. U međuvremenu, azijski i bliskoistočni proizvođači povećali su svoje izvoze naftnih proizvoda u Europu, doprinoseći s 29% povećanju trgovine oko Rta Dobre Nade,
Sjedinjene Države su također prilagodile svoje trgovinske rute što je rezultiralo povećanjem ukupne američke trgovine novim rutama za jednu trećinu, ili nešto više od 600.000 b/d, u odnosu na prosjek iz 2023. godine.
Međutim, odluka o preusmjeravanju brodova oko Rta Dobre Nade nosi svoju cijenu. Vrijeme plovidbe gotovo je udvostručeno, što rezultira povećanim troškovima i kašnjenjem tereta, a samim time i povećanjem cijena većine sirovina diljem svijeta.
Ruski ratni brod Admiral Gorshkov i nuklearna podmornica Kazan izvele su vojne vježbe u Atlantskom oceanu dok su bile na putu prema Kubi, priopćilo je rusko ministarstvo obrane u utorak, piše MarineLink.
Prema priopćenju ministarstva, vježbe su uključivale lansiranje preciznih raketa na simulirane neprijateljske ciljeve s udaljenosti veće od 600 km (370 milja). Osim toga, ratni brod Admiral Gorshkov je posljednjih dana proveo trening za odbijanje zračnih napada.
Ovi brodovi su dio grupe od četiri ruska ratna broda koja trebaju stići na Kubu u srijedu. Kuba je prošlog tjedna izjavila da su takve posjete uobičajena praksa pomorskih jedinica iz prijateljskih zemalja i da brodovi ne nose nuklearno oružje niti predstavljaju prijetnju regiji.
Bez obzira na to, putovanje će biti pomno praćeno od strane Sjedinjenih Država u vrijeme akutnih tenzija s Rusijom zbog rata u Ukrajini.
Sjedinjene Države ne vide ovaj potez kao prijetnju, ali će američka mornarica nadzirati vježbe, rekao je prošlog tjedna američki dužnosnik novinarima.
“Ovo je način na koji Rusija pokazuje da je još uvijek sposobna za određenu razinu globalne projekcije moći,” rekao je dužnosnik.
Ratni brod Admiral Gorshkov je korišten od strane Rusije za testiranje i raspoređivanje hipersoničnih krstarećih raketa Zircon te je sudjelovao u zajedničkim vježbama s kineskom i južnoafričkom mornaricom 2023. godine.
Dubrovački pomorac porijeklom s Mljeta, Teo Stražičić (62), prvi put se na brod ukrcao sa samo 17 godina. Bilo je to davne 1980. godine kada je postao kadet na Atlantskoj plovidbi, piše Dalmacija Danas. Zahvaljujući svom poslu kroz godine je upoznao dosta dobrih ljudi i lijepih mjesta, te obišao svijet.
U razgovoru za Dalmacija Danas prisjeća se kako se nekada, kada je bio kadet, dosta sporije živjelo. Nije bilo računala i kalkulatora već se računalo na ruke, vozilo na zvijezde i magnetski kompas, dok se sada sve promijenilo. Danas svatko ima GPS i autopilot.
Foto:Privatni album/Dalmacija danas
– Nakon kadeture sam se vratio učenju, a zatim 1985. godine počeo navigavati na Atlantskoj plovidbi. Kada sam prošao kapetanski odlučio sam otići malo dalje u svijet. Preko Zavoda za zapošljavanje u Rijeci sam počeo ploviti vanka. Sebe sam našao na putničkim brodovima. Na prvom takvom sam bio na Royal Majesty. Na brodu su svi oficiri bili Grci, a u četiri godine koliko sam tamo proveo puno sam naučio. Potom sam prešao na kompaniju Royal Caribbean za koju plovim više od 25 godina, a preko 20 godina sam kapetan, izjavio je kapetan Teo za Dalmacija Danas.
Čudo od broda
Potječe iz pomorske obitelji. Oba su mu brata, stariji i mlađi, na brodu. Jedan je kapetan na Oceaniji, a drugi elektroničar na Wonder of the Seas zadužen za sva navigacijska računala na brodu. Iako je Dubrovčanin ljubav ga je odvela u Biograd na moru gdje s obitelji živi od 1989. godine. Sa svojom ženom Aidom ima tri kćeri, Tea i Marta su magistri umjetnosti a Ana još studira.
Za Icon of the Seas na kojem je kapetan i s kojim plovi po Karibima govori da je 15 godina napretka u dizajnu vidljivo na svemu. Brod je drugačiji, od naprednog podvodnog oblika i hidrodinamike, do pogona na LNG. Elegantno se kreće kroz vodu, ne gura pramčani val već siječe valove sa lakoćom i klizi bez otpora.
Velik je to brod, ali skladan, vrlo brz i izuzetno stabilan. Iako ima 18.000 m2 površine izložene vjetru ima dostatnu snagu, pet thrustera i tri azipoda sa kojima sigurno manevrira. Izgrađen je u Finskoj krajem 2023. godine, ima 20 paluba, dug je 365 metara, može primiti više od 7000 gostiju. Uz to ima 2500 članova posade. Na brodu je među ostalim aquapark, sedam različitih bazena, klizalište i park. Iznenađenje je da iznad mosta, u Aquadome, postoji šest metara duboki bazen na kojem se odvija akrobatski show prilikom kojeg ljudi skaču u bazen sa 10 i 15 metara visine. Koreografija je zadivljujuća. Brod se kreće vrlo mirno zahvaljujući paraboličnom pramcu. Najveća brzina mu je 24 čvora što je zaista brzo za tu veličinu. Kompaniji je sigurnost i udobnost glavni moto.
57 dana na moru
- Najviše me iznenadilo da nigdje nema gužve. Ni na ulazu na brod ni po restoranima. Iako je veliki broj ljudi na brodu oni svi imaju dovoljno mjesta za svoje interese. A i svoju aplikaciju preko koje se rezerviraju sjedala i izleti.
Najdulje putovanje iz rane mladosti kapetanu je bilo na Atlantskoj plovidbi kada je u na brodu ostao godinu i pol dana, no prisjeća se da su u to vrijeme brodovi u lukama znali biti vezani po nekoliko tjedana. Najduži vijađ mu je bio od Novog Zelanda do Belgije koji je trajao 57 dana po moru.
Foto: Privatni album/Dalmacija danas
Na pitanje koliko je ukupno milja preplovio u svojoj pomorskoj karijeri kaže da je nedavno samo u četiri mjeseca prošao udaljenost kao dva puta oko Ekvatora. Bio je ponosan kad je postao kapetan flote na dvije godine, radio u upravi kompanije u Miamiju kao poveznica između kapetana sa 25 brodova i kompanije, ali je uvijek znao da mu je najdraže biti na brodu, navodi Dalmacija Danas.
Retriverica na brodu
Izvršni djelatnik kompanije (XO) Michael Bailey izuzetno brine o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika, ali i putnika tako je na najveći putnički brod ukrcao zlatnu retrievericu Rover koja je član posade. Kapetan Stražičić obožava tog psa koji je, kaže, vrhunski istreniran. Dobro mu je došla jer su ga prije putnici zaustavljali po brodu pitajući ga tko vozi dok on šeta, a sada ga samo pitaju gdje je Rover, u šali će. Vjerovali ili ne Rover ima svoje radno vrijeme i to sat ujutro i isto toliko vremena popodne.
Svestrani kapetan je sretan na Royal Caribbean koja je stvarno međunarodna kompanija. Nema favorizirane nacije, gledaju se sposobnosti i onaj tko se dokaže u svom poslu može bez ikakvih problema napredovati. Na jednoj od tura je u posadi od 2500 ljudi imao nevjerojatnih 88 nacija. Svi se sporazumijevaju na engleskom. Kompanija zapošljava 40.000 ljudi iz više od sto država. Kada voze po Europi onda kod putnika brojčano bude više nacija nego kod posade.
- Putnici ne trebaju brinuti za svoje zdravstveno stanje jer imamo četiri doktora, šest medicinskih sestara, fizioterapeuta i stomatologa. Intenzivna skrb je jako dobra, a i brodom gotovo svaki dan pristanemo u neku luku.
Spasio 14 ljudi
Naš je kapetan i heroj jer je sa svojom posadom nedavno od sigurne smrti spasio 14 ljudi na moru, ističe Dalmacija Danas. Jednog ga je dana prvi oficir Mario iz Splita pozvao da dođe na brodski most jer je nešto vidio na obzoru. Kada je uzeo dvogled i vidio da netko maše crvenom krpom zaustavio je brod, te su prihvatili brodolomce. Išli su iz Kube za Meksiko, bilo ih je 14, a na splavi su proveli devet dana. Jedan od njih je bio ozbiljno dehidriran. Spašavanje tih ljudi je bio dobar osjećaj za čitavu posadu, uvjerava novinare portalaDalmacija Danas.
Na brodu se tijekom plovidbe, ali i u lukama ne opuštaju samo putnici već i posada. Posada je kao jedna velika obitelj, žive, jedu a i zabavljaju se zajedno, jer, prisnažuje kapetan, svi su oni na istom brodu. Posebno mu je drago kada s putnicima priča o Hrvatskoj jer vidi da vrlo dobro znaju sve o našoj lijepoj domovini, koja mjesta u njoj treba posjetiti i što konkretno vidjeti, a raznježe se kada im otkrije da je rođen u Dubrovniku.
Atelje
Ploviti namjerava sve dok ga služi zdravlje, a i uživa trenirati mlađe oficire i gledati kako napreduju.
Ipak, kod kuće je najljepše. Dosta vremena provodi u svom ateljeu crtajući akrilnim bojama i uljem na platnu. Radi to za sebe i svoju dušu. Tema slika su mu šipak i smokve u velikim dimenzijama. Ovisno o tome kako se osjeća nekad je impressionist, a drugi put nadrealist. Na njegovim slikama, kao okorjelom pomorcu, ne nedostaje ni morskih površina, koje su mirne i prozirne. Crta i na brodu dok radi, pa tako unutrašnjost njegove kabine krasi nekoliko njegovih slika.
Hrvatske morske luke, kad je o prometu robama riječ, vrlo negativno su osjetile potrese na geopolitičkom planu, na energetskom tržištu, te posljedice akcija jemenskih hutista na brodove koji prema Europi plove iz Azije, i blokadu prometa kroz Suez, a potvrđuju to i brojke o snažnom padu prometa od početka ove godine, piše Poslovni Dnevnik.
Ukupno je u svim lukama na hrvatskoj obali u prvom tromjesečju, prema podacima koje su prikupili državni statističari, prometovano za četvrtinu manje tona roba u odnosu na lanjski prvi kvartal. Nastavak crnih vijesti dolila je i nedavna da je vlasnik zeničke čeličane ArcelorMittal Zenica odlučio zatvoriti koksaru i slijedom toga prekinuti uvoz ugljena preko Luke Ploče.
Koliko je snažan udarac za poslovanje te tvrtke ilustriraju i njihove brojke kako je lani uvezeno 403,6 tisuća tona ugljena, a u pet mjeseci ove godine 38 tisuća tona. Gašenje koksare, nema sumnje, velik je izazov za Upravu Luke Ploče.
Promptno su iz Luke Rijeka poručili i da ulažu maksimalne napore za što uspješnije nošenje s novonastalom situacijom.
“Iako je tržište BiH emitivno tržište kompanije, kompanija je radila na privlačenju novih kupaca iz Srednje i Istočne Europe, što je rezultiralo na veću otpornost kompanije na ovakve promjene. Dok je prije pandemije 90 posto naših krajnjih kupaca dolazilo iz BiH, taj postotak je danas značajno smanjen”, nastoje umiriti prve negativne reakcije na vijesti iz Uprave Luke Ploče, na čijem je čelu Hrvoje Livaja, navodi Poslovni Dnevnik. Tvrtka je već imala naznake da slijedi takav razvoj događaja, pa je na vrijeme počela s pripremama, a i tijeku su veći projekti kojima se nastoji ojačati poziciju Ploča na mediteranskoj transportnoj lučkom mreži.
Oko Rta Dobre nade
Među ostalim, podsjećaju u kompaniji, Luci Ploče početna je i završna točka Koridora Vc, a bit će uvrštena i kao core luka na Transeuropskoj mreži prometnica (TNT), što će biti velika prilika za nova poslovna partnerstva i daljnje pozicioniranje kompanije na tržištu.
“Uz kontinuirano ulaganje u tehnologiju i mjere koje će naše poslovanje učiniti održivim, Luka Ploče je jedina europska luka koja je dobila sredstva za razvoj privatne 5G mreže iz CEF-Digital fonda te će postati prva pametna 5G luka u Hrvatskoj. U suradnji s Lučkom upravom Ploče, radi se na strateškom projektu proširenja kontejnerskog terminala što će omogućiti pristanak broda matice, čime se nastavlja diverzifikacija portfelja usluga”, naglašavaju u Luci Ploče, navodi Poslovni Dnevnik.
No, iz Luke Ploče zasad ne preciziraju i koji su to novi korisnici i kojim robama će nadomjestiti smanjenje kapaciteta za rasute terete, koji su i najvažniji u ukupnom prometu. Već u prošloj godini tvrtka je inače zabilježila slabljenje u prekrcaju svih roba u odnosu na rekordnu 2022., s tadašnjih 5,5 milijuna tona na 4,8 milijuna u 2023., a na razini prvog kvartala ove godine pao je s 1,142 na 973 tisuće tona. Iz financijskog izvješća vidljiva je i promjena u strukturi tereta, pa se smanjenje rasutih tereta, u kojima dominira ugljen, nadomješta rastom u prekrcaju generalnih i tekućih tereta.
U najvećoj sjevernoj luci, riječkoj, pad je prema državnim statističarima, ukupno gledajući nešto slabiji nego u Pločama, oko 4%, no njihovi podaci obuhvaćaju sve koncesionare na lučkom području, a sama Luka Rijeka, prema brojkama iz financijskog izvješća za prvi kvartal, bilježi ukupan pad prometa od 28%, sa 662 tisuće na 477 tisuća tona. Kao i u slučaju Ploča, padu je pridonio promet rasutih tereta (s 448 na 261 tisuću tona), dok su s generalnim teretom imali porast od 20% (sa 149 na 178 tisuća tona).
U objašnjenju, vodstvo Luke Rijeka navodi kao razlog pada prometa smanjenje prekrcaja ugljena, što je posljedica kvara na pretovarnom mostu, te krizu u Crvenom moru koja je rezultirala produženjem putovanja brodova oko Rta Dobre nade. Traga je ostavilo i smanjenje u prekrcaju starog željeza slijedom pada cijene u Turskoj, kao i izvođenjem radova na lučkoj infrastrukturi Terminala Rijeka, zbog čega je skladišni prostor bio limitiran.
Detaljnije o poslovanju u Jadranskim vratima (Adriatic Gate Container Terminal), ključnoj za kontejnerski promet u Rijeci, nismo do zaključenja broja dobili odgovore, no iz nerevidiranog konsolidiranog izvješća Luke Rijeka, koja je suvlasnik u toj tvrtki (49%), iščitava se 3-postotni rast prometa kontejnera (s 836 tisuća na 864 tisuće tone).
Prihodi na klackalici
“Uslijed krize u Crvenom moru, brodarske kompanije preusmjeravaju svoje brodove preko Rta Dobre nade, što produljuje vrijeme putovanja broda, a također povećava cijene vozarina. Navedeno će imati najviše utjecaja na kontejnerski promet, koji je organiziran kao linijski promet. Kontejnerski promet čini 11% prometa Luke Rijeka, a prekrcaj različitih vrsta tereta omogućuje prednost prilagodbe nepredvidivim situacijama, koje mogu nastati u dobavnom lancu”, pojašnjavaju iz Luke Rijeka, uz napomenu da je teško predvidjeti u kojoj će mjeri kriza utjecati na poslovanje, istaknuo je Poslovni Dnevnik.
Lučku upravu Rijeka jučer je, inače, posjetila delegacija desetak austrijskih gospodarstvenika, štajerskih željeznica i logističkog centra iz Graza Cargo-Center Graz Betriebsgesellschaft, zainteresiranih za suradnju i s Lukom Rijeka.
Smanjenje prometa ostavlja traga i u financijskim rezultatima. Ukupni su prihodi u Luci Rijeka u prvom tromjesečju podbacili za 19%, iznose oko 7,4 milijuna eura, te je ostvaren gubitak od 265 tisuća eura. U Luci Ploče prvi kvartal donio je 22,75 milijuna eura, za 1 milijun manje nego lani, ali uz dobit od 2,3 milijuna prije oporezivanja.
Tankerska plovidba jedina je zadarska tvrtka koja se našla na listi 50 trgovačkih društava s najvećim prihodima prema podacima FINAe, piše 057info.
Tankerska plovidba je u na samom začelju te list i nalazi se na 46 mjestu. No, na drugom je mjestu po iznosu prosječne plaće 2 954 eura koja se odnosi na 318 zaposlenih – uglavnom pomoraca. Taj se broj nije mijenjao. Najveću prosječnu plaću od 3865 eura ima GA Croatia d.o.o., uvoznik za marku Renault u Hrvatskoj.
Za razliku od prihoda koji su lani narasli na 245.348.496,00 €, sa 192 milijuna eura koliko su imali prihoda u 2022. godini. Time je zadarska brodarska kompanija lani ostvarila neto rezultat poslovanja u iznosu od 153.132.991,00 € dok je ostvarena neto marža iznosila 62,41 posto. Godinu dana ranije ta je neto dobit bila 106 106 425 eura.
U službenim podacima Tankerske navodi se kako je temeljni kapital financiran 96% stranim kapitalom, a u prethodnom razdoblju je povećao iznos temeljnog kapitala.
Učenici pomorskih škola kao i studenti pomorskih fakulteta nemaju gdje obavljati praksu budući da je nacionalni školski brod Kraljica mora na dugom remontu, piše 057info. Nije to godišnji remont već malo složeniji zahvat na izmjeni jedrilja što se do sada nije radilo na jedrenjaku nazvanom Kraljica mora koji je kao školski brod u vlasništvu Ministarstva mora zaplovio 2010. godine.
Danas iz Ministarstva mora ne odgovaraju na novinarski upit kad će Kraljica mora ponovno zaploviti. Jedrenjak čiji je trup dugačak 34 metra izgrađen je u Velolučkom brodogradilištu Greben kojeg također odavno više nema.
Na stalno propitivanje teze o tome je li Hrvatska pomorska zemlja ili je pomorstvo tek tradicija i samohvala da imamo najbolje pomorce na svijetu, odgovor daje status Kraljice mora. U očekivanju da ponovno zaplovi, oni koji moraju osigurati obaveznu praksu, moraju se snalaziti. U Bakru, najstarijoj Pomorskoj školi u Hrvata iznajmili su remorker Jadranskog pomorskog servisa.
U zadarskoj Pomorskoj školi pomaknuli su praksu za početaka nove školske godine. Nadam se da ćemo dobiti brod dubrovačkog sveučilišta Naše more ili ćemo se morati snaći kod nekih privatnih brodara u Zadru, kazao je za 057info ravnatelj Marin Perinić.
Studenti nautike Pomorskog odjela odradili su praksu na brodu Naše more koje je bio vezan za Liburnsku obalu na ukrcaju i iskrcaju, doznaje 057info od zamjenika pročelnika izv. prof. Mate Barića.
Školsko-istraživački brod “Naše more“ plovilo je u vlasništvu Republike Hrvatske, a povjeren je Sveučilištu u Dubrovniku.
Zadarski studenti su zadovoljni s praksom na tom brodu iako je znatno manji od Kraljice mora.
Sa školskim brodom bilo je kašnjenja i prije dvije godine, podsjeća ravnatelj Pomorske škole, kada se mijenjao upravitelj.
U tom je postupku u konačnosti odabran novi upravitelj broda, trgovačko društvo Solsticij iz Dugog Rata s kojim je u Ministarstvu potpisan četverogodišnji okvirni sporazum za usluge upravljanja školskim brodom.
Prije tri dana, 9. lipnja ove godine, istekao je ugovor o sigurnosti koji su SAD i Saudijska Arabija potpisale prije 50 godina – 8. lipnja 1974. godine. Tim je ugovorom tada regulirana ekonomska i sigurnosna suradnja dvije države, odnosi Washingtona i Rijada ušli su u novu fazu, a SAD se nadao da će tim motivirati Saudijce da pojačaju proizvodnju nafte, pisao je tada New York Times, a prenosi Jutarnji.hr.
No, odluka Saudijske Arabije da ugovor ne obnovi mogla bi imati posljedice na tržište nafte i naftnih derivata, piše južnoafrički biznis portal bizcommunity.com. Kako navodi njihova autorica Katja Hamilton, Saudijci sada mogu slobodno prodavati naftu i druga dobra u raznim valutama – dakle, ne samo u američkim dolarima, nego i u kineskom renminbiju (RMB), jenima ili eurima. Također, jedna od opcija bi mogla biti i bitcoin, što je izazvalo nemalu euforiju na portalima koji pokrivaju vijesti vezane uz kriptovalute.
Kraj petrodolara? Ipak ne
U svakom slučaju, Hamilton smatra kako je ovo veliki odmak od “sustava petrodolara” koji je, kako ona navodi, uspostavljen 1972. godine. Dakle, netom nakon što je SAD odustao od zlatnog standarda, to jest kada je ukinuta direktna konvertibilnost američkog dolara u zlato. Autorica špekulira da bi i ova recentna saudijska odluka mogla pospješiti odmak od dolara.
Ovdje treba biti vrlo oprezan i istaknuti da to ne znači da će Saudijci najednom prestati primati američke dolare za naftu – štoviše, sasvim je sigurno da će ih rado primati i dalje i to u velikim količinama, samo će uz njih kao sredstvo plaćanja potencijalno primati i neke druge valute. Niti treba odmah zaključiti kako će dolar najednom prestati funkcionirati kao globalna valuta, na što u podužem eseju za Foreign Policy upozorava Jared Cohen s Goldman Sachs Global Institutea.
– Dva najveća problema s kojima se suočavaju oni koji zazivaju kompletnu dedolarizaciju su sljedeći. Prvo, ne možete nešto zamijeniti ni sa čim. Drugo, američki rivali trenutno nemaju niti mogućnosti, niti volje da zamijene dolar, iako njihova retorika ponekad sugerira drugačije, piše Cohen.
Inače, prema podacima MMF-a, krajem 2022. 59 posto svih deviznih rezervi na svijetu bilo je u dolarima, 21 posto otpada na euro, 6 posto na jen, 5 posto na britansku funtu, a ostatak na druge valute.
Kapetan tankera u vlasništvu UAE kompanije, priznao je krivnju jučer, 11. lipnja, za kršenje zakona o sprječavanju zagađenja. Kapetan, kojem će konačna presuda biti izrečena u rujnu, mogao bi se suočiti s zatvorskom kaznom i značajnim novčanim kaznama. Vlasnici i upravitelj broda zasebno su priznali krivnju uz predloženu kaznu od 2 milijuna dolara, piše The Maritime Executive.
Kazneni slučaj protiv kapetana i kompanije temeljen je na izvješću člana posade koji je dva tjedna prije nego što je brod stigao u New Orleans prijavio incident američkoj Obalnoj straži. Uz prijavu dostavljeni su i dokazi, uključujući fotografije i videozapise.
Prema Ministarstvu pravosuđa, kapetan Abdurrahman Korkmaz, 37-godišnji turski državljanin, priznao je krivnju po dvije točke optužnice, uključujući kršenje Zakona o sprječavanju zagađenja brodova i krivom postupanju. Korkmaz je suočen s maksimalnom kaznom od šest godina zatvora, uz kaznu do 250.000 dolara. Također se suočava s maksimalnom kaznom od pet godina zatvora, uz kaznu do 250.000 dolara, za optužbu krivog postupanja.
Korkmaz je bio kapetan PS Dream, product tankera (51.233 dwt). PS Dream je stigao u New Orleans 26. siječnja 2023. i tijekom rutinske inspekcije, američka Obalna straža pregledala je brodske zapise. Inspekcija je prikazala određene nedostatke.
Korkmaz priznaje da je predao zapise Obalnoj straži znajući da u njima nedostaju informacije. Krivotvoreni dnevnici su namjeravali prikriti činjenicu da se od 11. siječnja posada nije pridržavala međunarodnih ugovora koji reguliraju zagađenje.
Menadžeri u dvije povezane tvrtke koje su upravljale brodovima PS Dream, Prive Shipping i Prive Shipping Denizcilik Ticaret, priznali su krivnju te činjenicu da ih je Korkmaz obavijestio o prekršaju.
Predložena kazna od 2 milijuna dolara za obje tvrtke, uključuje 500.000 dolara koje će se uplatiti za organizaciju koja će financirati razne projekte zaštite morskog okoliša. Sud također ima ovlast dodijeliti do 500.000 dolara zviždačima zbog stjecanja dokaza koji su doveli do osude.
