O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 239

Najavljen Festival peljeških kapetana

0
Foto: BokaNews

Od 21. svibnja do 7. lipnja čitav Pelješac postaje centar zabave i gastronomije zahvaljujući Festivalu peljeških kapetana.

Festival se tradicionalno otvara u Orebiću, obilježava se sa puno šušura, delicija i običaja koji obuhvaćaju ponudu ugostitelja, vinara i školjkara.

Kao i ranijih godina, nudit će se najbolje od tradicionalnih peljeških jela po popularnim cijenama, a pelješki vinari osigurat će popust na najmanje jednu etiketu vina. 

Posjetitelji festivala također će moći poslušati predavanja o pomorskim obiteljima, prošetati vođenim turama, pogledati kazališnu predstavu i još puno toga.

Čitav program festivala možete pogledati ovdje.

Foto: Turistička zajednica općine Ston

Mještani Prvić Luke pripremaju prosvjed za Jadroliniju: “Zašto nam šalju brodove koji ne mogu pristati u naš porat?”

0
Foto: Vedran Morin

Malena je, a prije će biti nikakva utjeha stanovnicima Prvić Luke što se „Jadrolinija” ispričava putnicima zbog „nastalih neugodnosti” na državnoj liniji 505 Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Tako među ostalim, stoji u odgovoru koji smo primili od brodarske kompanije nakon što su mještani Prvić Luke najavili prosvjed, budući da putnički brod uporno zaobilazi njihov porat, makar je Luka službeno mjesto pristajanja.

Naime, kako prenosi Novi list, klasičnom brodu Premuda, koji je zbog učestalih kvarova na kopči postao nepouzdanim, zamjensko plovilo je katamaran Olea, ćiji zapovjednik pak, odbija pristati u Prvić Luci. Putnički ulaz je na krmi, a uska riva onemogućuje manevar – navode u “Jadroliniji” – pa Lučani sa svim valižama trebaju „preko brda” do Šepurine, drugog mjesta na otoku. Niti ljudi u invalidskim kolicima koji u Šibenik trebaju na medicinsku terapiju nisu pošteđeni te ignorancije državnog brodara koja je otočanima prelila čašu. Zato će Lučani u subotu na pomorski prosvjed u vlastitim brodicama koje će se, prema planu, okupiti ispred ulaza u Kanal. sv. Ante i šibensku luku.

-Da se razumijemo, ne smatramo da ćemo s tim prosvjedom nešto postići preko noći, međutim, neka se zna da nam je dosta toga što nas „Jadrolinija” tretira kao građane drugog reda. – kaže Zlatka Rodin, inače zaposlena na Prviću i zajedno još s desetak osoba svakodnevno putuje na svoje radno mjesto iz Šibenika.

Problem traje otkako je opjevani Tijat otišao u raspremu i nije Olea jedina nevolja, dodaje Rodin. Na istoj liniji prometuje i Lara, koja će se uskoro vratiti s remonta i manje više pristaje u Luci. Stvar je u tome, nastavlja, da je nakon Tijata prometovala jedino Premuda koja dugo nije bila na remontu. Jedne subote taj njima idealan brod, poput Tijata kao stvoren za otočane, čekali su zbog kvara cijelo popodne, no došao je tek u 18 sati, umjesto u 13,30.

Potom, kao zamjenu „Jadrolinija” šalje brod Oleu koji ne može pristati u svaku luku. Nije ni Lara toliko loša, međutim zadnjih godinu dvije dana često se mijenjaju posade, pa su bez ikakve najave počeli zaobilaziti Luku i kada je minimalno jugo i ne bi trebalo smetati pristajanju. Donedavno su Lučani i sami znali kada će zbog velikoga juga trebati put pod noge pa u Šepurinu, jer je jak vjetar viša sila za taj brod, a sada ih preskaču i kada nema potrebe.

-Pitanje je zašto nam „Jadrolinija” šalje brodove koji zbog svojih karakteristika ne mogu pristajati na rivama poput Lučke? Olea je dakle, samo vrh toga brijega naših problema. Niti riva nam nije uređena kako treba, široka je svega pet metara i neće se tako brzo investirati u proširenje. – iznosi Zlatka Rodin. Svakodnevno se potvrđuje naglašava, da nas se tretira kao drugorazredne ljude, a do Prvića se možete dobaciti kamenom s kopna. Kao da smo ludi što živimo i radimo na otoku, a mi smo zapravo, gradski kvartovi Šibenika i Vodica, a ne školji nasred mora! – zaključila je naša sugovornica.

„Jadroliniji” smo postavili i pitanje kako trajno misle riješiti navedene probleme Lučana, no odgovor je samo još jedno opravdanje postojećeg stanja stvari:

„Što se tiče održavanja linije od strane broda Olea, moramo istaknuti kako brodovi koje navodite Postira i Tijat imaju ulaz za putnike po provi zbog čega je moguće vezivanje na vrlo ograničenom lukobranu Prvić luke, dok se na katamaranima putnici ukrcavaju po krmi što znatno otežava pristajanje na vrlo kratkom lukobranu. Naši zapovjednici ulažu velike napore da održe liniju kad god je to moguće, a da se u pitanje ne dovede sigurnost putnika i plovidbe.” – navodi se u odgovoru državnoga brodara.

Više informacija o samom prosvjedu pročitajte OVDJE.

Na LNG terminal u Omišlju stigao i LNG iz Alžira

0
Foto: LNG.hr

Na terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju na otoku Krku nedavno je pristao brod koji je prvi put dopremio LNG iz Alžira, navodi Energetika.

Operator terminala, tvrtka LNG Hrvatska, javlja kako se Alžir tako pridružio grupi od 12 država od kuda je do sada dopremljen ukapljeni prirodni plin na terminal. 

Navedeno potvrđuje činjenicu da je Hrvatska izgradnjom i puštanjem u rad LNG terminala maksimalno povećala sigurnost opskrbe prirodnim plinom s obzirom na to da sada, u odnosu na položaj Hrvatske prije njegove izgradnje, može dopremiti prirodni plin iz svih dijelova svijeta, izvijestila je tvrtka LNG Hrvatska, prenosi Energetika.

Inače, brod s alžirskim LNG-jem već je 92. brod koji je pristao na krčki LNG terminal od početka njegova rada.

NYK započeo testiranje pogona na biogorivo na VLCC-u

0
Foto: NYK / Offshore Energy

Japanska brodarska kompanija NYK započela je dugoročno testiranje pogona na biogorivo na svom vrlo velikom tankeru za sirovu naftu (VLCC) Tenjun.

Kako Offshore Energy navodi, 330 metara dugačak brod u Singapuru je primio početnu zalihu biogoriva koja će mu služiti za plovidbu za naredna otprilike tri mjeseca. Plovilo je 2008. godine izgradila IHI Marine United Shipbuilding Corporation.

Biogorivo se proizvodi od organskih izvora biološkog podrijetla, kao što su poljoprivredni ostaci i otpadno jestivo ulje, a NYK navodi da se smatra da, kada izgara, proizvodi gotovo nultu emisiju ugljičnog dioksida.

Iako biogoriva ispuštaju ugljični dioksid tijekom izgaranja, biljke ga apsorbiraju i reproduciraju biomasu. Stoga se emisije ugljika tijekom izravnog izgaranja smatraju praktički jednakima nuli, a biogoriva se smatraju zamjenom za fosilna goriva koja mogu postati ugljično neutralna, ističe NYK.

Biogoriva se mogu koristiti u brodskim motorima na teška ulja, koji su uobičajeni na velikim trgovačkim brodovima, navodi Offshore Energy.

Kompanija provodi testiranje kako bi kroz taj period sveobuhvatno provjerili sigurnost i stabilnost nabave biogoriva za dugoročnu uporabu.

Japanska brodarska kompanija nedavno je pokrenula šestomjesečni projekt testiranja kontinuirane upotrebe biogoriva na brodu. Ovaj projekt je nastao u suradnji s Global Center for Maritime Decarbonization (GCMD), neprofitnom organizacijom sa sjedištem u Singapuru koja podupire dekarbonizaciju pomorske industrije.

Rezultati testiranja će biti dostupni javnosti kao smjernice za kontinuiranu i proširenu upotrebu biogoriva kako bi ovaj projekt mogao pridonijeti dekarbonizaciji olakšavanjem energetske tranzicije u međunarodnom brodarstvu.

Hapag-Lloyd krstio novog giganta od 23.600 TEU s dual-fuel pogonom

0
Foto: Hapag-Lloyd/Offshore Energy

Njemački brodar Hapag – Lloyd održao je ceremoniju krštenja svog novog kontejnerskog broda Damietta Express s dual-fuel motorom s pogonom na ukapljeni prirodni plin (LNG).

Kako piše Offshore Energy, ceremonija se održala u brodogradilištu Hanwha Ocean u Južnoj Koreji 24. svibnja 2024. Brod dug 400 metara peti je brod koji se pridružio tvrtkinoj seriji klase Hamburg Express.

“Sa svojim naprednim i učinkovitim dual fuel motorima, energetski učinkovitim dizajnom i brojnim inovativnim značajkama, Damietta Express je pažljivo izrađena kako bi zadovoljila današnje zahtjeve i pomogla nam na našem putu naprijed u budućnost punu izazova”, komentirao je Mark Frese, financijski direktor (CFO) Hapag-Lloyda.

Prvi kontejneraš u ovoj klasi, Berlin Express, imenovan je u listopadu prošle godine.

Nova klasa brodova dat će važan doprinos naporima Hapag-Lloyda da upravlja cjelokupnom svojom flotom na klimatski neutralan način do 2045. godine, prema brodovlasniku.

Zahvaljujući njihovoj novoj dual fuel tehnologiji, moć će raditi koristeći nefosilna goriva kao što su bio-metan i e-metan, i pritom stvarati gotovo nikakve emisije CO2.

Za sada će se koristiti prirodni ukapljeni plin koji bi trebao smanjiti emisiju CO2 za 25%, a emisiju čađe za 95%. Osim toga, napredne komponente, poput optimiziranog trupa i visokoučinkovitog propelera, pomoći će plovilima da smanje potrošnju goriva, a time i emisije stakleničkih plinova.

Jadrolinija bi mijenjala zakon o zapošljavanju “bijelog osoblja” iz trećih zemalja: “Problem su male plaće”

0
Foto: MarineTraffic

U jednom slučaju zakupac je zaposlio državljanku Srbije, a u Jadroliniji ističu kako je zakon jasan po tom pitanju.

Uprava Jadrolinije smatra da bi trebalo revidirati postojeći Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, po pitanju mogućnosti zapošljavanja takozvanog bijelog osoblja – konobara, kuhara, spremača i drugih sličnih zanimanja, iz trećih zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora koji čine države članice EU-a te Island, Norveška i Lihtenštajn.

Jučer je u medijima objavljena vijest da Jadrolinija mora otpustiti konobare koji su državljani Srbije i BiH, no iz Jadrolinije tvrde da na njihovim brodovima nema zaposlenika iz tih zemalja, kao ni kod zakupaca ugostiteljskih prostora na brodovima Jadrolinije, prenosi Novi list.

Zakonska regulativa

Navode i da je u samo jednom slučaju zakupac zaposlio državljanku Srbije, no ističu kako je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu vrlo jasan po pitanju tko može biti zaposlen na brodovima u nacionalnom pomorskom prijevozu (kabotaži), a tko ne, te da navedena osoba ne može raditi kao član posade broda.

Zakon, naime, propisuje da na brodovima u kabotaži mogu raditi isključivo državljani Republike Hrvatske i državljani zemalja Europskog gospodarskog prostora.

– Situacija koju navodite proizlazi iz tumačenja Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Naime, prema članku 25., točki 6. naznačeno je da članovi posade na brodovima brodara koji održava državne pomorske linije moraju biti državljani Republike Hrvatske ili neke druge države Europskog gospodarskog prostora.

Isto se navodi u Pravilniku o kabotaži. Svakako smatramo da je u budućnosti potrebno razmisliti o izmjeni zakonske i podzakonske regulative, posebice u slučaju pomoraca – takozvanog »bijelog osoblja«, zbog nedostatka ovog kadra na nivou poslodavaca u cijeloj Republici Hrvatskoj, stoji u odgovoru uprave Jadrolinije na naš upit ima li na brodovima kompanije članova posade koji nisu državljani neke od zemalja članica Europskog gospodarskog prostora.

Članak 25. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu propisuje uvjete koje brodar, odabran u postupku javnog nadmetanja kao najpovoljniji ponuditelj, mora ispunjavati za obavljanje javne usluge na profitabilnim i neprofitabilnim brodskim linijama.

U točki 6. ovoga članka nedvosmisleno je navedeno da su članovi posade broda državljani Republike Hrvatske ili druge države članice Europskoga gospodarskog prostora, koji imaju sklopljen ugovor o radu s brodarom, a koji se temelji na radnim i socijalnim standardima utvrđenim u Nacionalnom kolektivnom ugovoru Republike Hrvatske.

Sindikat zabrinut

Dodatno na ovaj uvjet, u točki 7. je propisano i da sukladno propisima o kabotaži članovi posade broda zaduženi za poslove sigurnosti putnika i svi članovi posade zaduženi za održavanje straže, ako nisu hrvatski državljani, razumiju i sposobni su u skladu sa svojim dužnostima davati naredbe, upute i izvješća na hrvatskom jeziku, što se dokazuje certifikatom izdanim u skladu sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike standardom razine B1.

O svemu smo upit poslali i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, iz kojeg odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili, kao i Sindikatu pomoraca Hrvatske, čiji glavni tajnik Neven Melvan smatra da bi dovođenje radnika iz trećih zemalja na brodove u kabotaži bio potencijalno poguban potez po hrvatske pomorce.

– Pravilnik o kabotaži je jasan, tamo jasno piše na kom jeziku se govori u kabotaži. Naravno da smo protiv dovođenja ljudi iz trećih zemalja, jer nije problem u nedostatku ljudi, nego u plaćama.

Neka u Jadroliniji adekvatno plate bijelo osoblje, a ne da traže taj profil zaposlenika na Dalekom istoku i time dodatno ruše cijenu rada koja je u tom segmentu ionako preniska.

A još je veća opasnost da se time na mala vrata uvede mogućnost zapošljavanja profesionalnih pomoračkih zanimanja, časnika, kormilara, mornara i ostalih iz trećih zemalja u hrvatskoj kabotaži.

Sindikat pomoraca Hrvatske nije službeno obaviješten o željama i namjerama uprave Jadrolinije za zapošljavanje državljana trećih zemalja, rekao je Melvan.

Wallenius Wilhelmsen naručio još četiri broda s dual fuel pogonom na metanol

0
Foto: Wallenius Wilhelmsen / Splash247

Norveška kompanija za prijevoz automobila Wallenius Wilhelmsen povisila je broj novogradnji na 12, što njihovu knjigu narudžbi sada dovodi do više od jedne milijarde dolara, piše TradeWinds.

Objavili su plan za izgradnju još četiri novogradnje od 9.300 CEU s dual fuel motorom s pogonom na metanol, takozvane klase Shaper, u brodogradilištu China Merchants Jingling.

Ovi naručeni brodovi su nove opcije koje je Wallenius Wilhelmsen osigurao u ožujku, a koje imaju ranije termine za isporuku u usporedbi s opcijama koje već postoje. Prva četiri takva plovila naručena su u listopadu prošle godine, dok su još četiri naručena u veljači 2024., navodi Splash247.

Tvrtka sada ima ugovore za ukupno dvanaest brodova, s isporukama koje počinju od sredine 2026. godine. Isporuka posljednja četiri broda odvit će se krajem 2027. ili početkom 2028. Tvrtka također ima opcije za još četiri broda.

Wallenius Wilhelmsen, koji upravlja flotom od oko 125 brodova, ponovno je potvrdio da opcije za ožujak ne predstavljaju nužno veću ambiciju za trenutni program novogradnje.

Predsjednik Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije: Kapetan „Olivera” smjenjen jer je upozoravao da se s tim brodom mora nešto napraviti

0
Foto: Dubrovački dnevnik

Oni koji su preživjeli havariju Titanika, pričali su kasnije kako je orkestar svirao do samog kraja. No, kako na trajektima Jadrolinije umjesto orkestra putnike zabavlja i opušta muzika s CD playera, na „Oliveru”, dok plovi na redovnoj liniji Split – Vela Luka i obratno, ni pjesme Olivera Dragojevića ne bi hrabrile i utješile putnike, jer kad nema struje, nema ni muzike. Naime, kapetan Ivan Srzentić, predsjednik Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije za Južni ističe kako trajekt Oliver nema Emergency Generator koji brod napaja strujom kad glavni izvor napajanja zakaže.

“Sa sigurnošću vam mogu reći da trajekt Oliver nema Emergency Generator. Prema informacijama s kojima raspolažem, trajekt je dobio izuzeće za plovidbu od Kapetanije. Dakle, dobili su mogućnost plovidbe bez Emergency Generatora“, istaknuo je kapetan Srzentić, pojasnivši čemu taj generator služi.

“To je generator koji mora stajati izvan vodene linije. Dakle, u slučaju prodora vode u strojarnicu, moraju se aktivirati vodonepropusna vrata da bi se zatvorila strojarnica i moglo normalno evakuirati ljude i obavijestiti ih putem razglasa i ostalih sustava da je došlo do prodora mora”, rekao je Srzentić, dodavši:

“Ako nema Emergency Generator, pogotovo danas u 21. stoljeću, brod je opasan. Da skratimo priču, takav brod je opasan”, naglasio je Srzentić.

BILO JE VREMENA DA SE SUSTAV UGRADI

Odgovorio je i na pitanje kako je trajekt Oliver bez tog sustava koji strojeve važne za manevriranje broda, komunikaciju, pokretanje pumpi i slanje signala za pomoć, napaja strujom kad glavni izvor napajanja zakaže, mogao dobiti izuzeće za plovidbu.

“Na koji način su dobili izuzeće, jesu li spajali komande i ostale sustave na jedan od pomoćnih generatora, u taj dio ne ulazim. Mislim da jesu, ali to nije rješenje. Definitivno nije jer brod mora posjedovati Emergency Generator“, rekao je Srzentić za Južni, istaknuvši kako je bilo dovoljno vremena da se trajektu u remontnom brodogradilištu ugradi taj generator.

“S obzirom na to da je boravio u Remontnom brodogradilištu „Viktor Lenac”, gotovo pet mjeseci, nisu ništa napravili. Normalna Uprava bi to riješila unutar 90 do 120 dana jer imali su vremena”, kazao je kapetan Srzentić.

Uprava Jadrolinije inače kroničan nedostatak brodova u svojoj floti rješava kupnjom starih brodova od inozemnih brodara. Dok se strane kompanije takvih brodova rješavaju, u Jadroliniji se njihova kupnja predstavlja kao uspjeh.

“Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije traži ostavku predsjednika Uprave, koji nastavlja politiku dovođenja starih brodova u flotu, a kroz medije prikazuje priču kako se radi o novim brodovima. Stav Strukovnog sindikata je da ne obnavljamo nego starimo flotu”, naglasio je Srzentić.

I PRAMČANA RAMPA MOGLA SE PRILAGODITI

Odgovorio je i na pitanje je li nedostatak sredstava možda razlog zašto Jadrolinija umjesto novih kupuje stare brodove.

“Nemaju znanja. U Upravi Jadrolinije trenutno nemate čovjeka koji se ikad bavio brodarstvom ili nečim sličnim. Kad kupujete nešto staro i polovno, pogotovo državnim ili javnim novcem, jasno vam je da su u pitanju neke spletke. Znanja definitivno nemaju, a odgovornost mora preuzeti predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, „kozmetičar”, istaknuo je Srzentić.

Osvrnuo se i na drugi „Oliverov” problem – previsoku pramčanu rampu.

“Tu je zakazao kompletan sustav. Za vrijeme boravka u Lencu mogli su napraviti pramčanu rampu kako Bog zapovijeda, a mogli su je prilagoditi, imali su vremena četiri, pet mjeseci”, istaknuo je Srzentić.

Kapetan na brodovima Jadrolinije jako dobro shvaća potrebe stanovnika na hrvatskim otocima za kvalitetnim i dobrim brodovima.

NE BI PREUZEO OVAJ BROD BEZ VAŽNOG SUSTAVA

“Naši boduli 365 dana u godini žive na otocima dok se Uprava Jadrolinije priprema samo za sezonu, što nikako nije dobro za stanovnike naših otoka koje u potpunosti razumijem. Brodovi moraju voziti cijelu godinu. „Korčula” je pet, šest mjeseci bila u remontom brodogradilištu i sad je vraćaju za sezonu i time se hvale. Bodule treba razumjeti i podržati ih, njima su brodovi ono što su nama autobusne linije, čak i gore jer oni ovise o brodovima. Jadrolinija nije privatna već je državna tvrtka, a država mora voditi računa o potrebama svojih otočanima. Degutantno je slušati kad govore kako su spremni za sezonu”, rekao je Srzentić.

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE.

Riječko brodogradilište gubi utrku s vremenom: “3. maj” neće u roku isporučiti brodove

0
»Algoma Endeavour« porinut je s navoza u veljači u nazočnosti brojnih građana i premijera Andreja Plenkovića / Foto S. DRECHSLER/Novi list

U “3. maju” pozivaju se na višu silu, odnosno probleme i debelo kašnjenje koje se dogodilo kod isporuke “booma”, odnosno iskrcajne grane na uređaju za samoiskrcavanje tereta na brodu. Riječ je o dijelu najvažnije opreme na ovom brodu, ali naručeni “boom” nije stigao u riječko brodogradilište kako je bilo zamišljeno i planirano.

Algoma Endeavour, zadnja novogradnja koju trećemajci moraju završiti prije odlaska u stečaj matičnog društva, neće biti predana u ugovornom roku koji istječe 15. lipnja. Na brodu, koji je porinut s navoza sredinom veljače ove godine, radi se opremaški dio posla, ali stvari ne teku glatko i ova novogradnja neće biti spremna za isporuku barem još naredna dva mjeseca, a možda i dulje.

U ovom trenutku, potvrdilo nam je više sugovornika, nitko u brodogradilištu ne barata novim datumom isporuke zbog niza otvorenih pitanja koja to determiniraju, između ostalog, treba vidjeti i što će se izroditi u predstojećim razgovorima i pregovorima s kupcem broda, kanadskom brodarskom kompanijom Algoma Central Corporation, piše portal Novi list.

Sve što se zna jest da Algoma Endeavour mora biti završen do početka rujna, što je zadnji rok u kojem se ovaj brod mora otisnuti na preplov Atlantika kako bi uplovio u sjevernoamerička Velika jezera prije zime i zaleđivanja tamošnjih kanala. Valja podsjetiti da je Endeavour specifičan brod koji nije namijenjen za plovidbu morima već mirnim vodama, odnosno jezerima, što se odražava i u samoj strukturi ove novogradnje koja zahtijeva čim pogodnije vremenske prilike za preplov Atlantika i uplov u Velika jezera prije zimskih (ne)prilika.

Pitanje penala

– Prema onom što smo čuli od uprave brodogradilišta, brod bi trebao biti spreman za isporuku u razdoblju tijekom kolovoza odnosno najkasnije početkom rujna, kazao je predsjednik Nadzornog odbora “3. maja” Juraj Šoljić.

Upravo je problematika završetka Algoma Endeavoura bila vruća tema i na ovotjednoj sjednici NO-a “3. maja”, koja je održana u četvrtak, ali je prekinuta i nastavit će se idući tjedan. Dijelom i zbog toga što se početkom tjedna očekuje odgovor od Algome koji će naznačiti kakav će Kanađani zauzeti stav zbog kašnjenja s primopredajom broda. Svako iskakanje iz parafiranog termina isporuke povlači za sobom pitanje penala koji su također određeni ugovorom. Iznosi penala uvijek se kriju kao što zmija krije noge, pa tako i u ovom slučaju, no sigurno je da ti iznosi nikad nisu mali i mjere se u milijunima eura što onda dodatno snižava ugovornu cijenu broda.

U “3. maju” pozivaju se na višu silu, odnosno probleme i debelo kašnjenje koje se dogodilo kod isporuke “booma”, odnosno iskrcajne grane na uređaju za samoiskrcavanje tereta na brodu. Riječ je o dijelu najvažnije opreme na ovom brodu, ali naručeni “boom” nije stigao u riječko brodogradilište kako je bilo zamišljeno i planirano. Pričalo se o prošlom ljetu, potom je rok pomaknut na kraj prošle godine, da bi se na kraju dogodilo da je ta iskrcajna grana zapela na brodu koji su arestirale lučke vlasti u Hong Kongu. Sva nastojanja i svi pokušaji da se “boom” iskrca s broda i na neki drugi način dopremi u Rijeku nisu uspjeli. Doprema tog dijela opreme u zoni je odgovornosti dobavljača opreme, tvrtke EMS-Tech koji je potom ponudio da će izraditi drugi “boom”, ovog puta u Estoniji. Stvar je na taj način konačno riješena, ali je posljedično tome taj vitalni dio opreme Endeavoura stigao u “3. maj” tek prije desetak dana zbog čega riječko brodogradilište sada, pozivajući se na nepredviđene okolnosti, traži »poštedu« i prolongat ugovornog roka za 100 dana.

Vladina jamstva

Novogradnja 527, kako glasi radni naziv Algoma Endeavoura, podsjetimo, ugovorena je u proljeće 2022. godine za iznos od 46,77 milijuna eura, pri čemu je pola cijene ugovoreno u kanadskim dolarima (31,5 milijuna), a ostatak u eurima (23,5 milijuna). Već su tada kalkulacije iskazivale gubitak na ovoj novogradnji, koja je bila položena na navoz i oko 30 posto u fazi gotovosti, od 2,57 milijuna eura što se “3. maj” obvezao da će pokriti iz vlastitih sredstava. To je bio uvjet temeljem kojeg je Vlada izdala državna jamstva za prvi kredit za završetak ovog broda u ljeto 2022., i to u iznosu u kojem je brod i ugovoren s Kanađanima. Ujesen prošle godine, podsjetimo, nakon što je postalo bjelodano da ta sredstva neće biti dovoljna “3. maju” da završi i kompletira brod, Vlada daje jamstva za novi kredit, ovog puta u iznosu od 23,45 milijuna eura.

Nakon tri isporučena broda, koji su zatečeni nakon sloma Uljanik grupe i završeni prema posebnom programu, novogradnja 527 bila je u fazi gradnje na navozu, a riječko je brodogradilište trebalo još vremena za pripremu i oživljavanje tvrtke kćeri “3. maj Rijeka 1905”, na koju se planira prenijeti djelatnost, koncesija i dio zaposlenika sadašnjeg “3. maja”, sve u cilju da se brodogradnja u Rijeci ipak nekako održi. S druge strane, specifičnost novogradnje 527, u naravi samoiskrcavajućeg broda za prijevoz rasutog tereta, drastično sužava broj potencijalnih kupaca. Takav tip broda, konstruiranog i građenog za plovidbu jezerima, čini tek oko 1,5 posto u svjetskoj tržišnoj niši brodova za rasuti teret. S Algomom se oko ove novogradnje dugo pregovaralo i očito je prevagnulo da su ovoj kompaniji bili zadovoljni brodovima koje im je isporučio “3. maj”. Riječ je o istom tipu brodova, samo nešto manjih dimenzija i nosivosti u odnosu na Endeavoura, koji je dugačak 225 metara i nosivosti 29.300 dwt.

Pirati ponovno napali u Indijskom oceanu: Posada se uspjela povući u citadelu na brodu

0
Foto: Minship / Splash247

Dogodio se novi piratski napad na trgovački brod koji je plovio u Indijskom oceanu, javlja TradeWinds.

Glasnogovornici njemačke kompanije Minmarine MPP Shipmanagement potvrdili su da je žrtva piratskog napada višenamjenski brod Basilisk od 17.800 DWT, koji je izgrađen 2013. godine.

“Iz kratke interakcije koju smo imali sa zapovjednikom saznali smo da se posada sklonila u citadelu na brodu”, rekao je glasnogovornik.

Pomorske vlasti u blizini su upozorene.

Pomorske snage Europske unije EUNAVFOR su objavile da je jedan od njihovih ratnih brodova prvi reagirao i da poduzimaju odgovarajuće radnje kako bi se učinkovito i brzo odgovorilo na uzbunu.

Na brodu Basilisk se nalazi posada od 17 članova.

“Minmarine MPP Shipmanagement želi naglasiti da su sigurnost i dobrobit pomoraca na brodu glavna briga”, rekla je tvrtka u naknadnoj izjavi.

Pomorska trgovačka organizacija UK-a (UKMTO) prethodno je izvijestila da su primili informacije o “nepoznatom broju neovlaštenih osoba” koje su se ukrcale na trgovački brod 420 nautičkih milja jugoistočno od Merce, Somalija.

Napadači su brodu prišli na dva mala plovila.

Britanska tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey rekla je da zbog discipline posade, koja je ostala u citadeli, pirati nisu uspjeli u otmici broda, te su otišli prije nego što je pomoć stigla na lice mjesta, navodi Splash247.

Brod je opažen kako plovi u smjeru sjeveroistoka brzinom od 15,6 čvorova, a nikakva promjena kursa ili povećanje brzine nije se moglo uočiti prije nego što je počeo plutati.

Brod je bio na putu od Porto Grandea, Cape Verde, do Jebel Alija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Brod je ostao plutati s uključenim AIS signalom.

Somalijsko piratstvo ponovno je oživjelo posljednjih mjeseci, što se poklopilo s napadima hutista u obližnjem Jemenu.

Pročitajte više: U jeku napada u Crvenom moru ponovno se “probudili” somalski pirati

Nekoliko piratskih napada zabilježeno je od prosinca prošle godine, pri čemu je Europska unija izrazila zabrinutost da bi prijavljena isplata otkupnine od 5 milijuna dolara za nedavno oslobađanje rasutog broda Abdullah od 58.100 DWT, mogla ohrabriti pirate u daljnjim napadima.

Pročitajte više: Pirati oslobodili oteti bulker sa svih 23 člana posade: Plaćeno pet milijuna dolara otkupnine

U regiji je uhićeno nekoliko pirata, uglavnom od strane indijske mornarice, ali u posljednje vrijeme i od strane snaga EU koje patroliraju tim područjem.

Pirati su ciljali trgovačke brodove i male ribarske brodove u Adenskom zaljevu i Indijskom oceanu.

Ribarske brodove kasnije znaju koristiti kao matične brodove za daljnje napade na veća plovila.