O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 264

Brodosplitov kruzer lomi led Antarktika, a Debeljak na sudu s firmom koja je ugradila namještaj: Traži milijune

0
Hondius
Foto: Hondius/Škveranka

Dok polarni kruzer Hondius, koji je izgrađen na navozima splitskog brodogradilišta, lomi led Antarktika i Arktika pod zastavom Nizozemske, a njegov vlasnik “Oceanwide Expedition” je 2022. godine proglašen najboljom svjetskom kompanijom za ekspedicijska krstarenja, “Brodosplit” zbog tog broda, kojemu je radni naziv bio Novogradnja 484, vodi pravne bitke.

Radi se o 107,6 metara dugačkom brodu koji je bio simbol restrukturiranja “Brodosplita”, kako je to prilikom njegovog porinuća u lipnju 2018. godine kazao Tomislav Debeljak, prvi čovjek splitskog škvera, piše Slobodna Dalmacija.

“Brodosplit” se, čini se, ozbiljno zavadio s poslovnim partnerom s kojim je i prije surađivao na Novogradnji 483 – Flying Clipperu, najvećim brodom s križnim jedrima na svijetu kojeg je izgradio za naručitelja iz Monte Carla. 

Taj poslovni partner je zagrebačka tvrtka koja je za polarni kruzer izradila interijer. Ugradila je fiksni namještaj, zidne i stropne elemente, izradila zavjese, prekrivače i dekorativne jastuke u kabinama putnika i prostora posade, kapetana i brodovlasnika, sve po principu ključ u ruke. Vrijednost posla bila je 5.657.865 kuna plus PDV.

“Brodosplit” je tužio zagrebačku tvrtku za iznos koji je višestruko veći od vrijednosti izvedenih radova. Naime, zagrebačku tvrtku sudskim putem traži da mu dostavi dokumentaciju i to Material Declaration – IMH Statement of Compliance, a radi se o certifikatu, odnosno izjavi da ugrađeni materijali ne sadrže opasne tvari, te popis rezervnih dijelova sa stavkama i njihovim kodovima iz kojih bi bilo razvidno tko je proizvođač određenog artikla.

Uz to, “Brodosplit” traži da mu zagrebačka tvrtka plati ugovornu kaznu od 11.315 kuna po danu zakašnjenja s dostavom navedene dokumentacije. U splitskom škveru su izračunali da ugovorna kazna zbog zakašnjenja s dostavom IMH certifikata samo do dana podnošenja tužbe, 15. prosinca 2021., a što je 1.088 dana, iznosi 12.311.514 kuna,  a zbog kašnjenje s dostavom popisa rezervnih dijelova do dana podnošenja tužbe, odnosno za prvih 980 dana, još 11.089.415 kuna.

“Brodosplit” je tu parnicu nepravomoćno – izgubio.

Škver je na sudu obrazlagao kako se zagrebačka tvrtka obvezala da će radove izvršiti u skladu s IMO Hong Kong International  Convention for the Safe Environmentally Sound Recycling of Ships 2009, te da će kao dokaz ispuniti Material Declaration – IHM Statement of Compliance, ali i dostaviti popis rezervnih dijelova, navodi Slobodna Dalmacija.

U “Brodosplitu” tvrde da su na navedeno usmeno i pismeno pozivali zagrebačku tvrtku, ali uzaludno, a da im je ta dokumentacija izuzetno važna jer ju moraju dostaviti krajnjem kupcu broda. Zato je splitski škver pokušao do tražene dokumentacije doći putem suda.

Zagrebačka tvrtka sudu je odgovorila da se radi obveza splitskog škvera prema njima vodi više sporova, pa tako i radi povrata zadužnice koje je, navode Zagrepčani, “Brodosplit” nezakonito zadržao.

“Dana 20. svibnja 2019. potpisali smo primopredajni zapisnik po ugovoru o izradi, dostavi i ugradnji fiksnog namještaja, zidnih i stropnih elemenata, zavjesa, prekrivača i dekorativnih jastuka… i niti jednom riječnu se nije navelo da smo u obvezi dostaviti bilo kakvu dodatnu dokumentaciju, popis rezervnih dijelova ili certifikate”, naveli su među ostalim Zagrepčani u odgovoru na tužbu i dodali:

 “Radili smo i na Novogradnji 483 (Flying Clipper, najveći broj s kriznim jedrima na svijetu, za naručitelja iz Monte Carla op.a.) i za taj projekt “Brodosplit” je tražio certifikate za sve materijale, koji su mu i dostavljeni, a na Novogradnji 484 smo koristili identične materijale”.

Zagrebačka tvrtka dalje navodi kako je Novogradnja 484 dovršena i plovi pod zastavom Nizozemske, u vlasništvu društva “Oceanwide Expedition” i nosi naziv Hondius, te ističe:

“Nikad ne bi mogao ploviti bez certifikata za sve materijale. Kako je brod krajnjem kupcu isporučen još 2019. godine, nije životno ni logično da kupac još uvijek čeka dostavu navedene dokumentacije. Što se tiče popisa rezervnih dijelova, s “Brodosplitom” to nikad nije bilo dogovoreno. O tome se nikada nije razgovaralo”.

Naglašavaju kako je zahtjev za plaćanje ugovorne kazne enormno visok i potpuno je nerazmjeran vrijednosti ugovorenog posla, navodi Slobodna Dalmacija.

“Brodosplit” se svemu navedenom usprotivio, navodeći na sudu da nije potpisao primopredajni zapisnik, a da je predmet ugovora i izvođenje radova i predaja dokumentacije, te ističu: 

“U novogradnje 483 i 484 nisu ugrađeni isti materijali, pa ni IHM certifikati ne bi bili identični. To što je Novogradnja 484 uspješno dovršena i plovi pod zastavom Nizozemske nije relevantno za utvrđivanje neispunjenja obveza zagrebačke tvrtke”.

Sud je utvrdio da se zagrebačka tvrtka obvezala ispuniti Material Declaration – IHM Statement of Company i popis rezervnih dijelova, te da je ugovorena kazna od 0,2 posto od ugovorene cijene usluge za svaki dan zakašnjenja.

Sud je dalje utvrdio da u ovom slučaju nije bitan sadržaj primopredajnog zapisnika jer se ne radi o tužbi zbog nedostataka za obavljene radove, već se radi o tužbi za ispunjenje ugovorne obveze i isplatu ugovorne kazne.

Sud je potom odbio zahtjev “Brodosplita” uz obrazloženje da iz teksta ugovara proizlazi da su za slučaj nedostavljanja navedene dokumentacije stranke vezale posljedicu da taj ugovor ne proizvodi pravne učinke.

Zbog toga sud smatra da “Brodosplit” nema osnovu tražiti dostavu te dokumentacije, kao ni plaćanje ugovorne kazne.

U Gaženicu uplovio Spirit of Discovery: Označen početak kruzerske sezone u Zadru

0
Foto: Marine Traffic

U luku Gaženica u subotu, 30. ožujka, uplovio je kruzer Spirit of Discovery britanske kompanije Saga Cruises, kapaciteta 999 putnika i dužine 237 metara. Time je označen početak kruzerske sezone u Zadru koja bi, prema najavama, trebala biti rekordna, piše 057info.

Već početkom ovog mjeseca u Gaženici će pristati kruzer AIDAblu, nakon čega će u Zadar u dva navrata doploviti Viking Sea, Auzura, MSC ARmonia, Monet, Azamara Pursuit, Seabourn Encore, Arethusa

Agenti kruzerskih kompanija za ovu su sezonu najavili 240 tisuća putnika i 94 tisuće članova posade koji bi u ovoj sezoni prošli kroz Gaženicu. 

Prema podacima kojima raspolaže Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar za komercijalne poslove, u zadarskoj luci će pristati 230 brodova.

U Gaženicu će uploviti njih 118, a ostali će se vezati u Gradskoj luci, na Istarskoj obali. Bit će to manji brodovi, pa bi ukupan broj putnika s kojima raspolaže LUZ, ove sezone bio 276 tisuća. Bio bi to rekord u odnosu na pretpademijsku 2019. godinu sa 182.682 putnika.

Australija kaznila zapovjednika broda i brodsku kompaniju nakon pada peljara s neispravnih ljestava

0
Foto: AMSA / The Maritime Executive

Zapovjednik broda i kineska brodarska kompanija priznali su krivnju za sigurnosne propuste u Australiji nakon što je peljar teško ozlijeđen u padu s pilotskih ljestava teretnog broda.

Dana 25. svibnja prošle godine, peljar koji se pokušavao ukrcati na brod za generalni teret Boshi 58 teško je ozlijeđen pri padu do kojeg je došlo zbog pucanja pilotskih ljestava, piše Splash247.

Tijekom sudskog postupka, tužitelji su utvrdili da pilotske ljestve nisu bile redovito provjeravane i da su bile nepropisno skladištene, zbog čega se stanje ljestvi pogoršalo do te mjere da su postale nesigurne, ističe gCaptain.

“Peljari se oslanjaju na zapovjednika broda i posadu kako bi pravilno održavali, smjestili i opremili pilotske ljestve, a njihovo zanemarivanje može imati smrtonosne posljedice”, rekao je izvršni direktor operacija AMSA-e Michael Drake. Istaknuo je uobičajene probleme u rasponu od prekratkih ljestvi, pokušaja kombiniranja ljestava i nesigurne uporabe okova, kao i problema s pregledima i održavanjem, navodi The Maritime Executive.

Radi se o brodu za generalni teret Boshi 58 od 12.000 DWT koji plovi pod zastavom Paname, izgrađen 2006. godine, a u vlasništvu je i njime upravlja tvrtka sa sjedištem u Hong Kongu.

Ravnatelj javnog tužiteljstva Commonwealtha (CDPP), u ime Australske uprave za pomorsku sigurnost (AMSA), rekao je da je zapovjednik kažnjen s 5.300 AUD, a kompanija s 32.000 AUD, piše TradeWinds, jer nisu osigurali da transfer peljara bude u skladu s propisima.

AMSA se fokusira na sigurnosna pitanja za plovila i dobrobit članova posade. Često su navodili i povremeno davali zabrane plovilima zbog opetovanog kršenja sigurnosnih pravila.

Tužiteljstvo je označilo drugo uspješno kazneno gonjenje za ravnatelja javnog tužiteljstva Commonwealtha (CDPP) i Australsku upravu za pomorsku sigurnost (AMSA) u vezi s neispravnim peljarskim ljestvama što je rezultiralo ozljedom peljara. U lipnju 2023. AAL Dampier Navigation Co Ltd kažnjen je s 30.500 AUD zbog slične nesreće koja je uključivala brod AAL Dampier dok je isplovljavao iz luke Fremantle godinu prije. U toj je nesreći peljar ozlijeđen nakon pada s oko 7 metara s neispravnih pilotskih ljestvi na palubu peljarske brodice ispod.

Izvršni direktor operacija AMSA-e Michael Drake rekao je da su to bile nesreće koje se mogu spriječiti i koje živote pomoraca stavljaju u značajan i neprihvatljiv rizik.

“Ako posjedujete, upravljate ili ste zapovjednik broda, sigurnost svih koji koriste pilotske ljestve je vaša odgovornost”.

AMSA je također izdala pomorsku obavijest i sigurnosni bilten o sigurnom transferu peljara.

Kapetan Aron Baretić – ABe: Primanja i davanja nasuprot očekivanja

0
Foto: Unsplash

Svaki pomorac zna da postoje određeni krajevi svijeta u kojima je dio lokalnog folklora „darivati“ lučke vlasti, pilote, armižadore (privezivače) i bilo koga tko ima i najmanjeg doticaja s brodovima i/ili brodarstvom.

Te tehnike „mužnje“ brodova su kroz generacije takvih parazitskih oblika života postepeno postajale sve sofisticiranije. Unatoč tome što se prečesto koristi agresija, ucjena, pa čak i strah.

Po pojedinim zemljama, recimo Centralne i Južne Amerike, moja iskustva su prilično ugodna. Pogrešna riječ, ugodna su utoliko što nisam nikada od tih ljudi doživio ikakav oblik agresije, pa čak niti arogancije. Dapače, znali smo se i šaliti s njima, a poslije i smijati oko njih. Najčešće se dešavalo da bi po svršetku posla, zbog kojeg su uopće došli na brod, jednostavno ostali sjediti dok im se nešto ne da. Poput školske djece su se znali došaptavati, pa čak i smijuljiti, među sobom. Dok, najčešće, agent ne bi ohrabren, tko zna čime, pitao ako bi se vlastima moglo nešto dati.

Kudikamo neugodnija iskustva sam imao po zemljama, što sjeverne Afrike, a što Gvinejskog zaljeva. S posebnim naglaskom na Nigeriju i Kamerun.

U dva nigerijska porta, Lagos i Okrika sam doživio, od toga da mi je carinik konfiscirao putovnicu, do toga da mi je službenik državne agencije za suzbijanje prometa narkotika prijetio odvođenjem, suđenjem i zatvorom. Koliko su te prijetnje bile ozbiljne, te koliko ostvarive, vjerujte, ne želim znati. Čak niti danas nakon, gotovo, petnaest godina kasnije. Sve se, na kraju, riješilo novcem. A kako drugačije?

U kamerunskom portu Douala je u pljačkaški pohod uletjela grupa od njih šestoro, predvođeno „lokalnom plemenskom kraljicom“. Tako su se barem prema njoj ophodili preostala petorica, mahom muškaraca. Bila je to mlada žena, poprilično pretila, čak bih rekao najmlađa među njima, a predstavila se kao pripadnica pogranične policije. U svakom slučaju, muškarci su se prema njoj ophodili s neskrivenim (straho?)poštovanjem. Ostali su bili iz carine, sanitarne inspekcije i službe za zaštitu okoliša. Svi s jednim jedinim ciljem, otići s broda debljih džepova. A debljih džepova jesu otišli s broda.

Slično iskustvo sam doživio u ukrajinskom portu Ilyichevsk, danas zvanom Chornomorsk, gdje su nam također olakšali brodsku blagajnu za nekoliko tisuća američkih dolara. Bez trunke finoće ili odglumljene pristojnosti.

Egipat i Sueski kanal su nam svima itekako dobro poznati.

A o svemu gore navedenom sam pisao u svojoj prvoj knjizi autobiografskih priča „Uspomene jednog sumanutog“.

Kako sam po Indiji bio vrlo malo, i to uglavnom još kao Čif, dakle gotovo dvadeset godina unatrag, nemam osobitih iskustava koja bih mogao podijeliti.

Jedini susret s Indijom, od kad sam Komandant, sam imao 2022. godine u portu Sikha, na zapadnoj obali. Istovremeno, naslušao sam se svakojakih priča o indijskim lučkim vlastima. Unatoč tome što mi je jedan od ofičala rekao da su godinu ranije u Sikhi, s brodom blizancem, otišli lakši za trideset i pet kartona cigareta, toga puta nisam doživio neugodnosti takve vrste, osim s agentom prije partence.

Upravo to je bilo najzanimljivije, pošto se agenti rijetko usuđuju kompromitirati na takav način. Jednostavno iz straha da ne izgube posao. Ovaj me smuljao na račun Port Clearance (Dozvole za Isplovljenje) koju bi carinik trebao donijeti, ali ovo ali ono. Tek nakon što sam mu, na jedvite jade, dao dva kartona cigareta Winston, a ovaj rekao kako carinik neće prihvatiti nego samo Marlboro, izvukao je iz torbe već spreman Clearance. Podrazumijeva se da je pobrao i cigarete sa sobom. Jako sam se dvoumio da li da ga prijavim. Na kraju sam ipak odlučio da neću, pošto bi brod mogao ponovo doći onamo i netko od kolega imati problema zbog mene.

Očite su promjene u globalnom ponašanju čak i lučkih vlasti. S jedne strane Egipat i Suez više nisu ni približno što su bili. Očito nije ni Indija. Iako to često i uvelike ovisi o nama samima kako se postavimo. Odgovorno tvrdim, na osnovu vlastitih iskustava, da se davanje vrlo često, može izbjeći tako što se odbije. Iako se pojedini među nama, pomorcima, ne slažu sa mnom. Naravno, nije uvijek moguće radi posljedica koje bi mogle biti puno ozbiljnije.

Spomenuti ugovor 2022. sam se ukrcao u Pakistanskom portu Port Qasim gdje je prethodnik vlastima iskrcao šesnaest kartona cigareta. Kasnije smo se brodom kretali po dalekom istoku od Malezije, Singapura, Indonezije i Filipina do Kine i Južne Koreje. Moram se pohvaliti da sam za trajanja ugovora od pet mjeseci i dvadeset dana dao jedino ta dva spomenuta kartona cigareta u Sikhi, i to na prijevaru. Naravno da već čujem svakojake komentare tih pojedinaca koji na davanje i otimačinu gledaju drugačije od mene. Međutim, svatko od nas je odgovaran za vlastita postupanja i posljedice koje uslijede, a kako bi se netko drugi ponio u identičnoj situaciji, možemo samo nagađati. Nikako tvrditi na osnovu pretpostavljanja.

Jednako ugodno su me iznenadili Jorf Lasfar u Maroku i Arzew u Alžiru profesionalnošću tamošnjih ljudi i suzdržanošću po pitanju, nezasluženih, očekivanja da im se nešto da.

Međutim, sve više su me počeli iznenađivati, pa i zapanjivati po pojedinim portima sjeverne Evrope.

Na primjer, više od petnaest godina, gotovo, redovito doživljavam da belgijski piloti otvoreno pitaju ako bi mogli dobiti, iako češće, kupiti cigarete. Mada, svi znamo da pod kupiti pretpostavljaju dobiti. Dakle, to i nije neka novost.

Ono što kudikamo više „zabrinjava“ je što su se slične stvari počele dešavati, sve češće, po susjednim zemljama.

Prvi šok sam doživio unatrag tri godine u Amsterdamu, srcu Evrope, kad me operater s terminala pitao da mu dam cigarete za njega i dvojicu kolega. A nakon što sam rekao da nemam pri ruci, ne želeći biti nepristojan, me „savjetovao“ za ubuduće da imam spremljeno sa strane. Jer, rekao je, to tako rade drugi Komandanti. Zbog toga i još nekoliko bezobrazluka sam svu trojicu potjerao s broda i prijavio nadležnima. Pretpostavljam da će se opet javiti, samoprozvani, dušebrižnici dijeleći životne mudrosti o nečemu što nisu sami doživjeli.

Dobro, izdvojen slučaj, razmišljao sam, sve do prije desetak dana.

Prije partence iz njemačkog porta Wilhelmshaven su nas posjetila dvojica službenika „vodene“ policije. Pa da ih „kao“ zanimaju putovnice, kojih su od osamnaest „kao“ provjerili dvije. Kudikamo zanimljivije su im bile cigarete, da su usput zamolili ako bi mogli dobiti nešto. Bili su toliko „pristojni“ da nisu zahtijevali. Tako da je jedna posjeta njemačkoj odnijela cigareta koliko i, gotovo, šestomjesečni ugovor po Aziji. Nešto kasnije sam se čuo s kolegom Nijemcem. Nisam mogao odoljeti i ne javiti mu, iz čiste zluradosti, priznajem. Jasno, prvo se smijao kao dementni jazavac, dok nije shvatio ozbiljnost situacije.

A, jučer me zvao Čif na telefon iz kontrolne kabine tereta, kako bi htio sa mnom nešto privatno prodiskutirati. Svi alarmi su mi počeli vrištati u glavi, ne znajući što se dešava. Bili smo u Rotterdamu, taman završili iskrcaj i dovršavali dokumente pred partencu. Nakon inspekcije tankova tereta inspektor je „kao“ našao ostatke tereta koje bi trebalo prijaviti. Što nama stvara neznatne, no nesumnjivo, komplikacije. Čifu nije palo na pamet, kako ne bi ni meni, u Rotterdamu, u Holandiji nekoga pokušati podmititi. Inspektor nije imao sličnih problema ili srama, nego je, bez da je trepnuo, tražio karton cigareta za potpisanu potvrdu o praznim tankovima. Istina, neznatna cijena u odnosu na, potencijalni, ishod. Ipak, šok, nevjerica i gorak okus u ustima ostaju prisutni.

Kamo god bili, davali, primali ili odbijali jedno ili drugo, neka van je vavek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.

Na sidrištu Rotterdam Maas 5Q, 30. lipnja 2023. godine.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić – ABe

Stroga pravila: Putnici zakasnili s povratkom, kruzer otplovio bez njih

0
Foto: Marine Traffic

Američki par našao se među devetero putnika koji su ostali na udaljenom afričkom otoku nakon što je njihov kruzer otplovio bez njih, piše Net.hr.

Jay Campbell i njegova supruga Jill kažu da ih je kruzer Norwegian Dawn ostavio na otoku São Tomé i Príncipe 27. ožujka kada su zakasnili na povratak.

Ovaj par iz Južne Karoline bio je na 21-dnevnom krstarenju, a osmog dana putovanja od Cape Towna do Barcelone krenuli su na svoju treću turneju po otoku koji se nalazi oko 190 milja zapadno od kopna Afrike.

Kako se izlet oduljio, Jay je rekao da su kontaktirali operatera krstarenja kako bi obavijestili da će se vratiti kasnije od planiranog međutim, povratkom u luku, gdje je kruzer još uvijek bio usidren, kapetan ih je odbio pustiti da se ukrcaju jer su propustili rok u 15 sati, piše Metro, a prenosi Net.hr.

Obalna straža São Tomé i Principe zatim je prevezla putnike do kruzera, ali kapetan im je ponovno zabranio ulazak.

Campbellovi su po povratku na otok brzo shvatili da nisu sami: bilo je tu još putnika kojima je zabranjen povratak na kruzer, uključujući četiri starija putnika, trudnicu i osobu u invalidskim kolicima.

Kasnije su se susreli s 80-godišnjom ženom koja je bila na zasebnoj turi koju je organizirala tvrtka za krstarenje, a koja je ostavljena nakon što je bila hospitalizirana jer je tijekom putovanja zadobila potres mozga.

Campbellovi su bili jedini članovi grupe koji su imali kreditne kartice pa su, tvrde, potrošili 5.000 dolara na smještaj za grupu dok su planirali sljedeći korak.

Zahvalni su na gostoprimstvu lokalnih stanovnika i pomoći američkog veleposlanstva u Angoli. Na kraju, morali su letjeti u Gambiju u nedjelju kako bi se pokušali ponovno pridružiti krstarenju, navodi Net.hr.

“Uistinu vjerujem da smo ponekad stavljeni na određena mjesta s razlogom i vjerujem da smo stavljeni na ovo mjesto zbog 80-godišnje žene koja je ostala sama”, kazao je Campbell za ABC. “Što bi bilo s tom gospođom da nas nije bilo?”.

Norwegian Cruise Line priopćio je da je odgovornost putnika osigurati da se na vrijeme vrate na kruzer i da su vratili putovnice grupe nadležnim lučkim vlastima prije polaska.

“Iako je ovo vrlo nesretna situacija, gosti su odgovorni za povratak na brod u objavljeno vrijeme, koje se široko priopćava preko brodskog interkoma u dnevnoj komunikaciji i objavljuje neposredno prije izlaska s plovila”, stoji u njihovoj izjavi.

“Naš tim blisko je surađivao s lokalnim vlastima kako bismo razumjeli zahtjeve i potrebne vize ako bi se gosti htjeli ponovno pridružiti brodu u sljedećoj dostupnoj luci”, zaključili su.

Austrija: Kruzer se zabio u zid na Dunavu, 11 ozlijeđenih

0
Foto: Ilustracija / Wikimedia Commons

Bugarski kruzer zabio se tijekom noći u subotu, 30. ožujka, u betonski zid ustava na rijeci Dunav na sjeveru Austrije, u gradu Aschach an der Donau, pri čemu je ozlijeđeno 11 osoba, kazali su iz lokalne policije.

Na brodu koji je putovao iz Bavarske u Njemačkoj nalazilo se oko 160 putnika, a plovio je za austrijski grad Linz, rekao je glasnogovornik policije obližnjeg grada Eferding, prenosi gCaptain.

U bolnicu je prevezeno svih 11 ozlijeđenih osoba, a brod je mogao nastaviti putovanje dalje nakon nesreće, rekao je glasnogovornik. Za sada nije jasno koliko su ozbiljne ozljede.

Lokalni mediji navode da je još šest osoba zadobilo lakše ozljede koje ne zahtijevaju bolničko liječenje.

Završeno polaganje podmorskih kabela za povezivanje jadranskih otoka

0
Foto: Asso.subsea / Offshore Energy

Asso.subsea dovršio je postavljanje približno 30 kilometara kabela za povezivanje jadranskih otoka u Hrvatskoj, koji dosežu dubine od 70 metara, piše Offshore Energy.

Asso.subsea je transportirao i postavio četiri različita 110 kV kabelska sustava, od kojih sjeverni dio povezuje pristaništa Mali Bok – Merag i Osorski zaljev na otocima Krk, Cres i Lošinj, a južni dio povezuje Prapatnu – Medvidbad i Travnu – Slatina između otoka Brača, Hvara i Korčule.

Pročitajte više: Zadnji ovakav događaj u Veloj Luci bio je davne 1972. godine: Polaganje podmorskog kabela Korčula-Hvar

Pročitajte više: Završeno polaganje podmorskih kabela na dalmatinskim otocima

Projekt je izveden u suradnji s izvođačem Končar u ime Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), a aktivnosti su izvedene pomoću kabelopolagača Atalanti (CLV).

Izvršena je zamjena starih kabela duž ovih trasa s 3x 630 mm2 podmorskih kabela ukupne duljine cca 30.500 metara.

Tvrtka je napomenula da su onshore pull-in aktivnosti zahtijevale pripremne radove prije same pull-in aktivnosti na svim mjestima, što je zajedno s tim predstavljalo značajne izazove, pri čemu su dvije operacije zahtijevale cijevi za HDD duljine oko 120 i 60 metara.

Također, zbog strmih padina sa zavojima na raznim mjestima, Asso.subsea je dizajnirao i proizveo posebne valjke. Nagibi do 40 % zabilježeni su na lokacijama kao što su Prapatna i Slatina.

“Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju u pomorskoj industriji”: Dan karijera na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru

0
Foto: Ilustracija / Safety4sea

U četvrtak, 4. travnja 2024. godine održat će se Dan karijera Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru.

Cilj održavanja Dana karijera je omogućiti studentima da se izravno informiraju o zahtjevima tržišta rada, upoznaju potencijalne poslodavce te da se omogući tvrtkama i institucijama iz područja pomorstva da se predstave studentima, piše Zadarski list.

U sklopu manifestacije bit će organizirana panel rasprava s istaknutim stručnjacima iz gospodarstva na temu Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju u pomorskoj industriji. Otvorenje manifestacije i panel rasprava će se održati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a predstavljanje tvrtki i institucija iz područja pomorskog gospodarstva u prostorijama Pomorskog odjela.

Početak manifestacije zakazan je za 11:00.

Foto: Sveučilište u Zadru / Pomorski odjel

QatarEnergy jača svoju flotu s novih 19 LNG brodova

0
Foto: Ilustracija / QatarEnergy / Splash247

Izvršni direktor QatarEnergya Saad Al Kaabi objavio je u nedjelju da je tvrtka finalizirala ugovore o najmu s nekoliko azijskih brodovlasnika kako bi ojačala svoju brodsku flotu s 19 LNG brodova i time učvrstila svoj golemi program gradnje LNG brodova na čak 104 plovila.

Na ceremoniji u sjedištu u Dohi, QatarEnergy potpisao je ugovore o najmu šest brodova s tvrtkom CMES LNG Carrier Investment, šest s tvrtkom Shandong Marine Energy i tri s tvrtkom MISC Berhad. Tih 15 brodova bit će izgrađeno u južnokorejskom brodogradilištu Samsung Heavy Industries, rekli su kompanije QatarEnergy, piše gCaptain.

S dodatna četiri broda upravljat će zajednički pothvat Kawasaki Kisen Kaishe (K-Line) i Hyundai Glovisa, a gradi ih južnokorejski brodograditelj Hanwha Ocean.

Potpisani ugovori povećali su ukupan broj brodova na 104, priopćila je kompanija, a od kojih će 43 unajmiti podružnica QatarEnergy Trading.

Svaki od 19 novih LNG brodova imat će kapacitet od 174.000 kubičnih metara, priopćio je QatarEnergy.

Katar je prvi put objavio svoje namjere u lipnju 2020. godine s onim što je nazvao “najvećim ugovorom o brodogradnji na svijetu”. S Južnom Korejom su potpisali ugovor koji je rezervirao 60 posto globalnog LNG brodograditeljskog kapaciteta na sedam godina. Projekt je osmišljen kako bi podržao njihove planove za povećanje kapaciteta LNG-a sa 77 milijuna na 126 milijuna tona godišnje do 2027. godine, ističe The Maritime Executive.

Dok su brodovi “konvencionalnih” dimenzija, ističe se da će biti opremljeni naprednom tehnologijom. K-Line je u najavi svog sporazuma s tvrtkom QatarEnergy izvijestio da će plovila sadržavati uređaje za uštedu energije, te će moći dobivati obavijest o spremnosti za prihvat i skladištenje ugljika.

Proširenje North Field tvrtke QatarEnergy ojačat će njegovu poziciju najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a. Uključuje osam LNG sklopova koji će povećati katarski kapacitet ukapljivanja sa 77 milijuna tona godišnje (mtpa) na 142 mtpa do 2030., što je povećanje proizvodnje od 85 %.

Katarski program gradnje LNG brodova najveći je te vrste u povijesti ovog sektora. U prvoj fazi je nekoliko odabranih vlasnika ugovorilo 60 brodova u korejskim i kineskim brodogradilištima, potkrijepljeno dugoročnim čarterima s tvrtkom QatarEnergy i njezinim podružnicama. Druga faza je započela u rujnu prošle godine u ugovoru vrijednom gotovo 4 milijarde dolara s južnokorejskim HD Hyundai Heavy Industries za 17 LNG plovila i nastavila se u 2024. sa Samsung Heavy Industries i Hanwha Oceanom koji su osigurali narudžbe za 15 odnosno 12 brodova, navodi Splash247.

Najnoviji ugovori označili su završetak dijela programa koji se odnosi na brodove konvencionalne veličine, a očekuje se da će uslijediti gradnja velikih LNG brodova poznatih kao Q-Maxes.

Čermak priprema 180 milijuna eura ulaganja u Gaženici

0
Foto: 057info

Gotovo deset godina umirovljeni general Ivan Čermak posluje u Zadru. Od Tankerkomerca, kojeg je naposljetku i preuzeo, u najam je još 2015. uzeo naftni terminal u industrijskoj zoni Gaženica, s velikim planovima da uloži u njegovu modernizaciju i proširenje, kao i u Marinu Zadar, jednu od najatraktivnijih jadranskih marina kojom je upravljao Tankerkomerc.

Oko Marine vodio se višegodišnji spor između države i zadarske tvrtke, kojeg je na kraju pravomoćno dobila država, a nedavno je Lučka uprava Zadar i službeno ušla u njezin posjed, s obvezom raspisivanja natječaja za novog koncesionara u roku od godinu dana, piše Poslovni dnevnik.

No, posao s naftnim terminalom razvija se, i to, kako je suditi iz odluka nadležnih državnih tijela, sve ‘zelenije’. Generalova tvrtka Delta terminali potkraj prošle godine zatražila je od resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izdavanje suglasnosti za sigurnost područja Terminala naftnih derivata, točnije obnovu postojeće, što je za ovako specifičnu i osjetljivu djelatnost zakonska obveza svakih pet godina.

Potpore i manji rizik

Na terminalu naftnih derivata Delte u međuvremenu su, kako se može iščitati iz priložene dokumentacije, nastupile i određene promjene. Točnije, postojeći terminal za skladištenje kemijskih proizvoda Kepol prenamijenjen je i moderniziran za skladištenje biljnih ulja, i to palminog ulja.

Taj je pogon, naime, dugo vremena bio izvan funkcije, a u skladu s novom predanošću obnovljivim izvorima energije i potporama koje takvu orijentaciju prate, te porast korištenja, Delta terminali uspjeli su provesti projekt prenamjene na skladištu kapaciteta 10 tisuća kubnih metara.

Ta je promjena ujedno i smanjila potencijalnu opasnost za okoliš i sigurnost područja terminala u Gaženici, pa je predstavljala i plus u ishođenju suglasnosti Ministarstva gospodarstva za sigurnost sustava, navodi Poslovni dnevnik.

No, čini se da s time ne staje namjera Delta terminala u okretanju biogorivima, kao sve brže rastućim alternativama tekućim gorivima. Iako je general Čermak prilično zatvoren i rijetko nastupa u javnosti sa svojim planovima, ovih dana na zadarskom skupu koji je o važnosti obnove željezničke pruge Zadar – Knin organizirala HGK, iz njegove tvrtke čule su se najave velikih ulaganja za koje je ta upravo pruga od izuzetne važnosti.

Direktorica za investicije i razvoj Delta terminala Svetlana Petrović nije ulazila u detalje, ali je dala do znanja da o toj pruzi svakako ovisi nekoliko važnih ulaganja kompanije, a njihova je ukupna vrijednost oko 180 milijuna eura. Sudeći prema dostupnoj dokumentaciji o modernizaciji i proširenju skladišnih prostora terminala čiji je ona autor, prenamjena terminala za biogoriva svakako je u planu.

Biogoriva su, kako je istaknula Petrović u stručnom radu, jedan od najbolje razvijenih i brzo rastućih alternativa tekućim gorivima na tržištu i stoga se investicijski ciklusi kompanije Delta terminali baziraju na projektima usmjerenima na proširenje skladišnih kapaciteta koji će pratiti porast potrošnje biogoriva, razvoj naprednih biogoriva i održivih tehnologija.

Terminal s 29 zaposlenih

Prema dokumentaciji iz Ministarstva gospodarstva, ukupni su skladišni kapaciteti Naftnog terminala 61.600 kubnih metara, a prema najavama koje su se pojavile, skladišni bi kapaciteti trebali biti povećani na 105 tisuća kubika.

Iz dokumentacija o sigurnosti terminala doznaje se da je na području terminala aktivno 29 zaposlenih, a prema zadnjim dostupnim službenim podacima, u ovoj ih je Čermakovoj tvrtki u 2022. zaposleno u prosjeku bilo 40, te su ostvarili oko 5 milijuna eura prihoda. Druga tvrtka Delta Oil-International, koja preko zadarskog terminala obavlja poslove trgovine benzina, dizela i ostalih sirovina, uprihodila je te godine 199 milijuna eura.