O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 378

Kruzing kompanije masovno otkazuju putovanja za Rusiju i Ukrajinu

By
redakcija
-
0
MSC-Grandiosa-
Foto: MSC Cruises

Zbog eskalacije oružanog sukoba i ruskog napada na Ukrajinu, brojne kompanije za kružna putovanja su tijekom posljednjih nekoliko dana otkazale putovanja planirana za Rusiju i Ukrajinu tijekom 2022. godine.

Norwegian Cruise Line Holdings otkazao je sva preostala ticanja u Rusiji i Ukrajini za svoje tri podružnice: Norwegian Cruise Line, Oceania Cruises i Regent Seven Seas Cruises. Prva ticanja u Sankt Peterburgu u 2022. (od ukupno njih 50) bila su zakazana za svibanj, a kompanija je javila da je u pregovorima za zamjenske destinacije.

MSC Cruises je objavio da obustavlja sva ticanja u Sankt Peterburgu od kraja svibnja do listopada. Promjena itinerara odnosi se na četiri broda: MSC Preziosa, MSC Grandiosa, MSC Poesia i MSC Virtuosa. Trenutno traju pregovori za alternativne luke, uključujući Stockholm, Helsinki i Tallinn.

Carnival Corporation je također objavio da će svi brendovi u vlasništvu kompanije u doglednoj budućnosti obustaviti ticanja u Sankt Peterburg. “Modificirat ćemo itinerate u nadolazećem tjednu kada budu potvrđene alternativne luke. Zalažemo se za mir”, objavili su iz kompanije.

Viking River Cruises je otkazao sva riječna krstarenja za Kijev, Crno more i Bukurešt. Trenutno evaluiraju sve itinerare za Rusiju i planiraju ih modificirati.

Atlas Ocean Voyages prilagodio je dva itinerera Baltikom, pa će umjesto u Sankt Peterburg, World Navigator na itineraru od Hamburga do Kiela pristati u Kotku i Mariehamn u Finskoj, a u rujnu i u Saaremau u Estoniji.

Windstar Cruises je otkazao sva krstarenja u Crnom moru, a uvodi izmjene u baltičke itinerare te neće pristajati u Rusiju. Black Sea Sights & Turkish Delights putovanje trebalo je, između ostalih luka, uključivati i Odessu i Sochi.

Nisu svi otkazali putovanja

Royal Caribbean International i Celebrity Cruises i dalje se drže svojih itinerara. Naime, iz ovih dviju kompanija poslali su dopis putničkim agencijama i putnicima s informacijom da su ticanja u Sankt Peterburgu još uvijek na rasporedu.

No, iz kompanija su poručili da će pratiti situaciju i procijeniti mogućnost posjeta ovoj ruskoj luci, a također su u pregovorima s drugim lukama ukoliko bude potrebno pronaći alternativu za Sankt Peterburg.

No, iz Royal Caribbean International naglasili su kako čine sve kako bi pomogli svojim zaposlenicima, od kojih je oko 500 iz Ukrajine. Kako kažu iz kompanije, ukrajinskim pomorcima dostupni su svi komunikacijski kanali kako bi mogli ostati u kontaktu sa svojim obiteljima, a kompanija također nudi pomoć u repatrijaciji u slučaju da žele ranije prekinuti svoje ugovore. Isto vrijedi i za preko 200 ruskih članova posade koji su također pogođeni trenutnom situacijom u Ukrajini.

Uz očite negativne posljedice i nepotrebne žrtve koje uzrokuje bilo kakva vrsta oružanog sukoba, masovna otkazivanja ticanja u ruske i ukrajinske luke predstavljaju dodatan udarac na industriju kružnih putovanja, koja je najviše pogođena pandemijom koronavirusa i pretrpjela najveće gubitke u odnosu na sve druge sektore.

V.T.

Aron Baretić – ABe: Pomorac iliti Žrtveni jarac

By
redakcija
-
0
Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić - ABe

Uvriježena praksa je okriviti brod za sve što se događa na samom brodu, kao i oko njega.

Zašto je brod uvijek žrtveni jarac? Zašto je pomorac naučen da ga se krivi za sve, iako je često nedužan?

Vjerojatno zato što je najjednostavnije i najjeftinije krivicu prebaciti na pomorca – tj. ljudski faktor. Kudikamo jednostavnije i jeftinije je optužiti pomorca i dati mu otkaz, kao primjer dobre volje i odlučnosti, u odnosu na prihvaćanje vlastite ili pokušaja dokazivanja tuđe odgovornosti.

Jedan manje dok ostali u koloni stoje i čekaju na ukrcaj. 

Osim ako nije baš apsolutno očito o čemu se radi, najčešće se kreće od pretpostavke da je u pitanju ljudska, tj. pomorčeva pogreška. Je li došlo do pogreške u procjenjivanju, odlučivanju, delegiranju ili izvršavanju, nebitno je, dokle god je ljudska pogreška dokaziva. A tek nakon što se, teškom mukom, odustane od ljudske pogreške, kreće se u daljnju istragu stvarnih činjenica te pretpostavljenih i pretpostavljajućih čimbenika.

Ne želeći narušiti dobre poslovne odnose s bilo kojom od zainteresiranih strana, brodar, nerijetko ishitreno, žrtvuje svog moguće dugogodišnjeg i lojalnog zaposlenika. Niti ne pokušavajući dokazati suprotno. Bez mogućnosti obrane ili “nedužan si dok ti se ne dokaže krivnja“. Eventualna daljnja istraga, koju se želi izbjeći pod svaku cijenu, iziskuje vrijeme koje se ne želi “gubiti“. A iziskuje i financijska sredstva, koja se ne žele “trošiti“. Naročito kad je ishod neizvjestan, a već imaš krivca. Složit ćemo se da postoji neoborivi logički slijed.

A jednom kad istraga krene, tada se svim silama pokušava dokazati neispravnost opreme, vanjskih utjecaja, pa i više sile. Bilo čega, kako bi se natjeralo osiguranje da plati – što je potpuno smisleno i razumljivo kad već moraš plaćati osiguranje. Međutim, morski psi u osiguravajućim kućama ne samo što znaju kako igrati tu igru, nego što znaju da je pomorac najslabija karika u lancu. Stoga će, unatoč nepobitnim činjenicama, još jednom krenuti od pretpostavke o ljudskoj pogrešci, čime će pokušati barem smanjiti visinu isplate. Ako ne i potpuno ju izbjeći.

Primjera iz svakodnevne prakse ima nebrojeno mnogo i uvjeren sam da nema pomorca koji nije doživio direktnih ili indirektnih neugodnosti zbog takve uvriježene prakse.

Dozvolite mi da vam pokušam dočarati s nekoliko primjera iz vlastite prakse.

  1. U tijeku je iskrcaj tankera na rijeci, u Francuskoj, s razlikom visine vode do 8 m. Čif naziva terminal da nešto poduzmu jer će nam njihova ukrcajna grana “chicksan“ polomiti ukrcajnu cijev “manifold“. Nema odgovora. U međuvremenu ja nazivam agenta. Niti od njega nema odgovora. Čif silazi s broda, nalazi operatera na kapiji umjesto na terminalu. U međuvremenu je naš “manifold“ iskrviljen pod kutem od kakvih 45º. Brodar optužuje nas za nemar. Čovjek iz kapetanije pita zašto nisam njega nazvao kad agent nije odgovarao. A zašto nisam nazvao svog susjeda u Rijeci?! Nitko jednom rječju ne spominje operatera koji je bio odsutan i nedostupan.
  2. Prije dolaska u Rotterdam, poslao sam detalje članova posade koji se iskrcavaju preko agenta. Policija dolazi na brod oko jedan ujutro, dežurna časnica me budi i silazim u kontrolnu kabinu. Policija mene ispituje i optužuje za neprijavljenu smjenu posade. Pokazujem im email koji sam poslao pravovremeno agentu. Dobro, ali njih zanima jesam li primio potvrdu da je email uručen primaocu. Pokazujem im i to. Nisu zadovoljni jer su ispali smiješni. Ali im ne pada na pamet se ispričati ili priznati da ih je agent propustio obavijestiti.
  3. Prije dolaska u Rotterdam, poslao sam detalje o otpadu koji planiramo iskrcati, kao i onome što će ostati na brodu, preko istog agenta. Policija dolazi na brod oko dva ujutro, dežurna časnica me budi i primam ih u sali za sastanke. Policija mene ispituje i optužuje za neprijavljen otpad. Pokazujem im email koji sam poslao pravovremeno agentu. Dobro, ali njih zanima jesam li primio potvrdu da je email uručen primaocu. Pokazujem im i to. Dobro, ali postoji procedura te uzimaju moju izjavu na engleskom. Ujutro dolazi drugi policajac uzeti moju izjavu na hrvatskom, uz prevoditeljicu preko zvučnika mobitela. Odlazi uz opasku da ću biti obaviješten ako budem krivično gonjen ili se eventualno budem morao pojaviti na sudu kao svjedok.

Pošto smo bili na liniji Cartagena u Španjolskoj – Rotterdam, sljedeće putovanje šaljem detalje smjene i otpada i na policiju, želeći izbjeći daljnje neugodnosti. Da bi mi se agent, uvrijeđen i povrijeđena ponosa, javio s pitanjem zašto sam poslao direktno na policiju ako je to njihov posao. Prepustite se mašti i sami zaključite što sam mu odgovorio.

Ipak, ma koliko to sve skupa bilo loše i pogrešno, još lošije je što se slične situacije događaju redovito i među nama samima po brodovima. Pretpostavljeni optužuju podređene za pogreške, osnovane, kao i neosnovane. Jer pojedinci, kad dođu do određenog ranga na brodu, uvjere sami sebe da su savršeni i nepogrešivi. Kolege se međusobno optužuju, odjeljenja (paluba protiv stroja, i obrnuto) uzajamno se optužuju.

Umjesto da svatko svojim manjim ili većim udjelom doprinese kako bi nam svima na brodu život bio ljepši i ugodniji.


Dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.


Na putu Fos (Francuska) za Gibraltar (Gibraltar), 07. kolovoz 2021. godine.


Kapetan Aron Baretić – ABe

Jadroplovov račun blokiran za 12 milijuna kuna, tankeri ‘otplovili’ za Njemačku

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Jadroplov

Neugodna vijest za brodara sa Zapadne obale i u nezgodnom trenutku: Split ship management (SSM), tvrtka koja je u stečaju, blokirala je račun splitskog Jadroplova za čak 12 milijuna kuna.

Sretnom okolnošću ekspeditivne brzine hrvatskog pravosuđa, ovršna isprava u ovom slučaju je pravomoćna sudska presuda u sporu duljem od dva desetljeća. Gotovo četvrt stoljeća! Točnije, iz daleke 1999. godine i vremena kada je počelo propadanje nekoć moćne brodarske kuće koja je u floti znala imati i više od 25 brodova. Sada ih je pet, piše Slobodna Dalmacija.

Račun je Jadroplovu blokiran na temelju pravomoćne presude zagrebačkog Visokog trgovačkog suda iz srpnja 2018. godine. Danas je gotovo pa proljeće 2022..

Taj pravorijek odnosi se na 455.000 dolara glavnice, odnosno oko tri milijuna kuna, koje Jadroplov mora isplatiti SSM-u na ime tzv. menadžerske naknade za tehničko i kadrovsko upravljanje brodovima iz Jadroplovove flote. Naravno, uvećano za kamate, koje je vještak obračunao u iznosu od devet milijuna kuna. Tako se došlo do blokade teške 12 milijuna.

U ta davna vremena Ratko Božić bio je tehnički direktor Jadroplova, uspješne brodarske tvrtke u većinskom vlasništvu državne Privredne banke Zagreb. Slučaj je htio da je istovremeno Božić bio i vlasnik privatne tvrtke Split ship management, koja se bavila upravo istim poslom koji je Božić obavljao u Jadroplovu.

Da ne duljimo, Jadroplov je čitav svoj kadrovsko-tehnički sektor i 700 pomoraca praktički prepustio na upravu privatnom poduzeću svojeg tehničkog direktora Božića. Čiji je SSM godinama dalje obavljao taj menadžerski posao vođenja flote.

Bio je to izvor više sudskih sporova, nekih kaznenih, nekih parničnih, nekih za krivotvorenje računa, a optužnice su podizane protiv vodećih ljudi kompanije, jedan od njih bio je i tada svemoćni predsjednik uprave Nikša Giovanelli, drugi je bio Božić… ali strašan apetit hrvatske endemske nemani poznate kao “Zastara” požderao je gotovo sve čega se domogao po sudskim pisarnicama. Ne i sve!

Paralelno sa sporom SSM (odnosno Božić) protiv Jadroplova, za neisplaćene menadžerske naknade teške tri milijuna kuna, vodio se i spor Jadroplov protiv SSM-a, za nepodmirene zakupe prostora i opreme u iznosu od šest milijuna kuna, bez kamata (jer je Božić koristio Jadroplovovu imovinu). Dakle, dvostruko više od SSM-ova tužbenog zahtjeva.

U isto vrijeme započela su oba procesa. Odavno. Ali nisu okončana istovremeno. Štoviše, ova Jadroplovova tužba još je u postupku i tko zna kada će završiti. Doduše, u prvom stupnju bila je riješena u korist splitskog brodara, ali je u drugom stupnju sve vraćeno na početak radi pogrešno obračunatih kamata. Tako kažu u Jadroplovu. I s tog ponovljenog početka nije se, izgleda, odmaklo daleko.

Zato je odavno (2018.) pravomoćno riješen spor kojim smo započeli tekst o blokadi Jadroplova, a u korist SSM-a.

U Jadroplovu ističu da je sud bio naložio obračun deviznih kamata, ali da je SSM-ov vještak obračunao kunske kamate (ta stopa je veća), pa da je rezultat lošiji po Jadroplov za četiri milijuna kuna. Uprava brodarske kompanije nada se da će Fina ispraviti grešku, pa blokada računa ne bi težila 12, već samo osam milijuna kuna.

U međuvremenu je Split ship management otišao u stečaj. Mijenjali su se stečajni upravitelji, ali kroz godine se nije daleko doguralo u raščišćavanju dužničkih i vjerovničkih odnosa. Bilo je pokušaja dogovora o prijeboju dvaju suprotstavljenih potraživanja, ali sve bi ostalo na pokušaju. Stečaj je samo otežavao stanje.

“Nezadovoljni smo. Postupci na Trgovačkom sudu započeli su u isto vrijeme, prije više od 20 godina, ali naš još nije okončan, iako je u meritumu sve nesporno, a njihov je gotov. Pokušaj prijeboja je propao. Oni će se naplatiti, a mi možda nećemo nikada, iako potražujemo dvostruko više u glavnici, budući da je SSM u stečaju i nije izgledno da će više postojati kada naš proces bude pravomoćno okončan… Ne možemo se oteti dojmu nepoštenosti. Mislimo da smo oštećeni, ali ćemo pokušati sve što je u našoj moći da se to ispravi”, kažu zdvojno u Jadroplovovoj upravi.

Teško je tvrditi i nezgodno se miješati u sudske poslove i složene poslovne odnose, ali splitski brodar – koji je još u pretežitom državnom vlasništvu i očekuje barem djelimičnu privatizaciju najavom skorašnje dokapitalizacije, odnosno emisijom novih dionica – strahuje da se s ovrhom namjerno čekalo još od pravomoćnosti presude iz 2018. godine. Naime, tek prošla poslovna godina donijela je Jadroplovu dobru zaradu usljed povoljnog stanja vozarina na svjetskom tržištu poremećenom pandemijom koronavirusa. Prije toga na računu im baš nije bilo debelih slojeva maslaca. Pa bi pokušaj prisilne naplate bio završio bankrotom kompanije.

Jednako tako, u Jadroplovovoj upravi pribojavaju se scenarija po kojemu je Božić preko svojih drugih privatnih tvrtki prethodno otkupio SSM-ova potraživanja iz pravomoćne presude. U takvom slučaju bi milijuni s brodarova ovršenog računa možda završili kod Božića, a ne u stečajnoj masi Split ship managementa iz koje bi se trebali naplatiti SSM-ovi stari vjerovnici.

Nije priča još ni blizu kraju.

Trogirski tankeri otišli u Njemačku

Nevolja nikada ne putuje sama: Jadroplov je, kao što smo javljali, bio pred sklapanjem posla kupnje dvaju trogirskih chemical tankera, vrijednih poput cijele brodarove flote, ali sve je žalosno propalo.

Radi se o blizancima (Trogir Kairos I i Trogir Kairos II), brodovima za prijevoz nafte, prerađevina i kemikalija. Izgrađeni su u trogirskom brodogradilištu za obitelj Danka Končara, vlasnika škvera, odnosno za njihovu tvrtku Trogir Maritime. Jedan je isporučen 2015. godine, drugi godinu kasnije.

Jadroplov kupuje dva tankera vrijedna poput cijele flote

Njihovu gradnju financirao je HBOR, državna banka za obnovu i razvitak, koja je od Končara potraživala još 39 milijuna dolara za blizance. Jadroplov je bio u pregovorima da uskoči u taj posao preuzimajući brodove i dug prema HBOR-u, ali se pokazalo da nisu uspjeli: doznajemo da se s bankarima nisu mogli naći oko 2,5 milijuna dolara.

Onda se pojavio njemački kupac i sve dogovorio za sebe.

Dobit od 44 milijuna kuna

Upravo objavljeni financijski pokazatelji za prošlu godinu kažu da je Jadroplov ostvario dobit od 44 milijuna kuna. Prije svega zbog dobrog stanja svjetskog tržišta najma brodskog prostora. U kompaniji kažu da je to prva stvarna dobit još od 1998. godine. U posljednih 12-13 godina splitski brodar izgubio je čak 700 milijuna kuna.

Damir Tolj

Lunar je radio vizual za novo Art Edition izdanje Old Pilot’s gina

By
redakcija
-
0
Old Pilot's Gin
Foto: Old Pilot's gin

Hrvoje Bušić i Tomislav Anadolac, u suradnji s poznatim umjetnikom Lunarom, osmislili su novi, unikatni vizual koji će krasiti ovogodišnji Art Edition njihovog svjetski nagrađivanog Old Pilot’s gina.

Art Edition suradnja Old Pilot’s dua – Hrvoja Bušića i Tomislava Anadolca – s poznatim hrvatskim umjetnicima, koji osmišljavaju kreativne vizuale za njihov svjetski nagrađivan gin, ove godine spojila ih je s Lunarom, odnosno Slavenom Kosanovićem, jednim od najcjenjenijih umjetnika u Hrvatskoj. Dosadašnje Art Edition izdanje krasile su ilustracije multidisciplinarne umjetnice Marine Mesar, poznatije pod nazivom OKO. Pod njezinom bezgraničnom maštom etiketa Old Pilot’s gina osvanula je u prepoznatljivim OKO vizualima aviona s perjem i čovjekolikim pticama. Art Edition Old Pilot’s serija ograničena je, kolekcionarska i must-have za svakog istinskog hedonista i gurmana, a idealna je kao poklon za rođendan, Božić ili ostale važne, ali i one manje važne prigode; piše Journal

Foto: Old Pilot’s Gin
Foto: Old Pilot’s Gin

Odlična suradnja

Suradnja između Old Pilot’s i Lunara čini se zapravo posve prirodnom jer je riječ o autentičnim vizionarima koji razmišljaju izvan okvira. „Prvi sastanak prošao je kao susret starih frendova jer smo, barem je takav moj dojam, kliknuli na prvu po pitanju percepcije svijeta, posla i vizije za budućnost“. – otkrio je Lunar o njihovom prvom susretu. Jedini naputak koji je Lunar dobio od Old Pilot’s dvojca jest da etiketa novog Art Editiona bude povezana s letenjem, što je Lunar objeručke prihvatio. Kao inspiracija savršeno mu je poslužilo putovanje u prašumu Nyungwe, koja se nalazi na tromeđi Ruande, Burundija i Konga, a koju je Lunar s bratom i curom posjetio 2017. godine. U ulozi pilota našao se karakteristični lik mačka, koji slijeće u netaknutu prirodu i očaran okolišem, ostaje u prašumi i sprijateljuje se sa zamišljenom autohtonom vrstom. Primamljive jarke boje, igra toplih i hladnih tonova, uz dominaciju tople žute boje, predstavljaju kontrast prošlogodišnjem dizajnu te dočaravaju vizualan dojam afričke prašume. Ipak, simbolika novih etiketa puno je dublja i predstavlja svojevrsnu opomenu, i to putem detalja bumbara.

„Ovdje, u slobodnom letu, njega sam ubacio kao nadu u očuvanje, i njega, i pčela i prirode, a time i čovjeka“. – poručuje Lunar, gorljivi zagovornik ekološke osviještenosti, stoga je i etiketa ovogodišnjeg umjetničkog izdanja oslikana na recikliranim materijalima. Ideja o pilotu mačku koji se sprijateljuje s endemskim bićem iz prašume oduševila je Hrvoja i Tomislava jer pomalo asocira na duha, odnosno na naziv njihove destilerije „Duh u boci“.

Foto: Old Pilot’s Gin
Foto: Old Pilot’s Gin

Noviteti

Pored novog Art Edition-a gina, perjanice njihove destilerije, dečki iz Old Pilot’s pripremaju još jedan novitet za ovu sezonu. Naime, nakon nekoliko mjeseci testiranja i traženja idealnog recepta, nedavno su predstavili najnoviji proizvod – najpopularnije alkoholno piće na svijetu – premium votku, čija je kvaliteta dovedena do krajnjih granica. „Kako bi naša votka bila još bolja, raskošnija i mekanija, odlučili smo se na dodatno pročišćavanje kroz nekoliko posebnih filtera. Platina je jedan od njih. Takvim načinom proizvodnje dobivamo jedinstveno svilenkastu i pitku votku, koja nema miris i okus lošeg alkohola od kojeg će vas sutra boljeti glava. Čistu kao nebo! Garantiramo!“ – oduševljeno ističu Hrvoje i Tomislav, koji također spremaju nova i uzbudljiva iznenađenja za iduću godinu: „Naš whiskey mirno spava još minimalno 2 godine, a na novim proizvodima radimo svaki dan. Svjetlo dana će ugledati tek onda kada budemo sigurni da je okus i miris baš onaj koji smo tražili. Neponovljiv i poseban, baš kao i svi naši ostali proizvodi“; dodaje ovaj dvojac za Journal

Foto: Old Pilot’s Gin
Foto: Old Pilot’s Gin

Luka Ploče u 2021. ostvarila porast prometa od 47%

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Luka Ploče

Luka Ploče d.d. u prošloj je godini ostvarila neto dobitak od 27,58 milijuna kuna, dok je za godinu prije ostvaren gubitak od gotovo deset milijuna kuna.

Lani je ostvaren promet preko luke Ploče u iznosu od 3,9 milijuna tona robe, što je porast od 47 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, kada je ostvaren promet od gotovo 2,7 milijuna tona robe. Na povećanje prometa najviše je utjecao oporavak industrijske proizvodnje u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Dubrovački vjesnik.

Prihodi od prodaje lučkih usluga iznose 156 milijuna kuna, što je porast od 42 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (2020: 109 milijuna kuna), dok prihod od prodaje roba iznosi gotovo 206 milijuna kuna te je sto posto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (2020: 103 milijuna kuna).

Poslovni rashodi bez amortizacije iznose gotovo 312 milijuna kuna (2020: 205 milijuna kuna). Od toga se 202,5 milijuna kuna odnosi na trošak prodane robe (2020: 99,5 milijuna kuna). Operativni troškovi bez troškova prodane robe su za 3 posto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

EBITDA marža bez trgovine za period I-XII iznosi 31 posto dok je u 2020. godini za isti period iznosila četiri posto.

Najveći udio u ukupnoj strukturi tereta odnosi se na rasute terete koji čine 65 posto ukupnog prometa, 13 posto se odnosi na promet generalnih tereta dok udio prometa tekućih tereta iznosi 22 posto. U strukturi tereta vidljiv je porast prometa ugljena od 73 posto i starog željeza od 88 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Unatoč padu broja zaposlenih vidljiv je povećan trošak zaposlenih od 7 posto u promatranom razdoblju zbog značajnog povećanja obima posla i prometa od 47 posto. Rezultat navedenog je i povećana prosječna bruto plaća koja iznosi 12.800 kuna u promatranom razdoblju, a u istom razdoblju prethodne godine iznosila je 10.400 kuna.

Potraživanja od kupaca na dan 31. prosinca 2021. godine iznose 65 milijuna kuna što ukazuje na pad od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog iznosa potraživanja od kupaca, 93 posto se odnosi na nedospjela potraživanja.

Stanje na računu na dan 31. prosinca 2021. godine iznosilo je 112 milijuna kuna.

Grupa Luka Ploče – dobitak 30,58 milijuna kuna. Neto dobitak Grupe luka Ploče, koju čine Luka Ploče d.d., Pomorski servis Luka Ploče d.o.o., Luka šped d.o.o. i Pločanska plovidba d.o.o., u 2021. godini iznosi 30,58 milijuna kuna, dok je za godinu prije ostvaren neto gubitak od 9,4 milijuna kuna.

Ante Šunjić

Moguće nove sankcije: UK planira zabraniti ruskim brodovima pristajanja u luke

By
redakcija
-
0
Foto: FleetMon

Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi zabraniti ruskim brodovima ulazak u britanske luke, javlja The Guardian, a prenosi gCaptain.

O zabrani pristajanja za ruske brodove počelo se govoriti nakon pritiska javnosti zbog najave dolaska ruskog tankera NS Champion u vlasništvu Sovcomflota, najveće ruske brodarske tvrtke, koji bi tijekom ovog tjedna trebao pristati na terminal u luci Flotta na otočju Orkney, prenosi FleetMon.

“Unatoč negodovanju javnosti, vlada Ujedinjenog Kraljevstva je izvijestila da se plovilu trenutno ne može odbiti pristanak u luku”, izvještava The Guardian.

Prema nekim izvorima, vlasti su počele razmišljati o zabrani pristajanja nakon što su u subotu francuske vlasti zaplijenile ruski teretni brod. Prema drugima, razlog je pritisak javnosti i prosvjednika u luci.

“Svjesni smo zabrinutosti oko ruskih brodova koji bi trebali pristajati u luke u UK-u i radimo na donošenju niza mjera kako bismo im ograničili pristup lukama”, rekao je glasnogovornik vlade Ujedinjenog Kraljevstva za The Guardian. “Pregovaramo sa škotskom vladom, a sankcije su dio šireg paketa mjera koje britanska vlada razmatra.”

NS Champion pod liberijskom zastavom je tanker za prijevoz sirove nafte izgrađen 2005. godine. Vlasnik broda, kompanija Sovcomflot, u većinskom je vlasništvu ruske države. Dionice Sovcomflota pale su za 50 posto u posljednjih desetak dana, ali u petak su porasle za 15 posto jer su brodovi kompanije nastavili ploviti bez utjecaja sankcija.

Glasnogovornica za Repsol Sinopec, koji upravlja naftnim terminalom u luci Flotta, rekla je za BBC da bi NS Champion trebao stići u utorak. Prema AIS-u, brod se trenutno nalazi u Sjevernom moru istočno od Scapa Flow.

Francuske vlasti zaplijenile ruski brod

Podsjetimo, francuske vlasti su u subotu zaustavile ruski teretni RoRo Baltic Leader zbog sumnji na kršenje sankcija koje je EU donijela za određene ruske tvrtke.

“Francuska mornarica presrela je 127 metara dug ruski teretni brod ‘Baltic Leader’ koji je prevozio automobile u noći s petka na subotu u La Mancheu te ga ispratila u luku Boulogne-Sur-Mer u sjevernoj Francuskoj”, rekao je francuski dužnosnik za BBC, a prenosi The Maritime Executive. “Riječ je o naredbi francuske vlade zbog sumnje da brod pripada tvrtki koja je na meti EU sankcija.”

Baltic Leader je RoRo izgrađen 2000. godine. U vlasništvu je ruskog brodara Transmorflot, a njime upravlja PSB Leasing, prema Equasisu. PSB Leasing je dio banke Promsvyazbank (PSB), koji je pod sankcijama SAD-a i EU-a zbog ruske invazije na Ukrajinu. PSB je u priopćenju naveo da Baltic Leader nije u njihovom vlasništvu, iako je tvrtka navedena kao komercijalni upravitelj broda.

Ostala plovila koja se dovode u vezu s PSB Leasingom uključuju RoRo Stella-Maria (IMO 9220641), tankere Linda i Pegas (IMO 9256858 i 9256860), teretne brodove Maliy B.S., Viktoria Shain i Neptun (IMO 9349289, 9349291 i 9358010). Svi plove pod zastavom Rusije, prema Equasisu.

BURNA NOĆ: MV Horsburgh kružio Riječkim zaljevom, LNG Croatia pridržavali tegljači

By
redakcija
-
0
Foto: Dražen Dunato

Zbog olujne bure koja je u naletima na području Kvarnera prelazila i u orkansku, Maerskov brod MV Horsburgh bio je u ranim večernjim satima primoran napustiti vez u Luci Rijeka te je čitavu noć kružio Riječkim zaljevom.

Riječ je o brodu koji je 353 metra dugačak, 53 metra širok i ima nosivost od 15.226 TEU. Riječkim zaljevom kružio je brzinom koja je varirala od 4 do 6 čvorova, dok je gaz bio nešto manji od 14 metara.

Nevolje za Maersk Horsburgh počele su već tijekom prijepodneva kada su mu popucali konopi kojima je bio vezan za lučku obalu, pa su u pomoć priskočili tegljači. No, kako je bura pred večer jačala, Zapovjedniku broda nije preostalo ništa osim da napusti lučko postrojenje i da se u kružnu plovidbu Riječkim zaljevom dok bura ne oslabi.

Foto: MarineTraffic Screenshot

Slične probleme imao je i LNG Croatia kojeg su od udara bure branila dva tegljača, odnosno remorkera, vršeći konstantni pritisak ovog plutajućeg terminala prema obali. Da bura zna biti jako neugodna i nije neko iznenađenje, ali kod ovakvih osjetljivih tehničkih rješenja valja biti na dodatnom oprezu.

Iza posade Maersk-ovog Horsburgha je neprospavana noć, no vremenska prognoza i za danas nije baš najbajnija, pa se ne zna hoće li se sve operacije s teretom uspjeti izvršiti i kada će ova kontejnerska grdosija nastaviti svoju planiranu rutu.

Petar Zuanović

VIDEO: Grčki M/V Ariadne u borbi sa burom kod Senja

By
redakcija
-
0
Foto: Facebook / STORM Chasing Team SENJ / Lucijan Španić

Nakon polaganja kabela u vodama oko Splita, grčki brod M/V Ariadne zaputio se u Šilo na otoku Krku. Sve bi proteklo u savršenom redu da ga u Podvelebitskom kanalu nije dočekala olujna do orkanska, neugodna i surova bura.

Ovaj 130 metara dugačak brod nastavio je ploviti usprkos jakim udarima bure, te je i dalje na putu za otok Krk, krećući se brzinom nešto manjom od 10 čvorova. Brod je porinut 2009. godine, a iz grčkog Agioi Theodoroaija je na svoj zadatak u Hrvatskoj isplovio prije osam dana. Sada se bori sa senjskom burom.

Foto: Facebook / STORM Chasing Team SENJ / Lucijan Španić

Ovaj kabelopolagač izgrađen je u Norveškoj i tada je nosio ime Viking Poseidon, no 2017. godine dolazi u ruke sadašnjeg vlasnika i mijenja ime u Ariadne. Nosivost palube je 6500 tona, a ima kapacitet za smještaj preko stotinu članova posade.

Osim projekta u splitskom akvatoriju, M/V Ariande sudjelovao je i u operacijama na rijeci Hudson, u projektu MONITA (Italija – Crna Gora) i u COBRA projektu na relaciji Danska – Nizozemska.

Brod pokreću dva glavna motora, svaki snage 3500 kW, a maksimalna brzina broda je 14,5 čvorova. Pogledajmo kako se kreće kroz vode Podvelebitskog kanala:

Foto/video links: Facebook / STORM Chasing Team SENJ / Lucijan Španić

Petar Zuanović

Radisson Diamond: Jedini kruzer dvotrupac na svijetu posjetio je i Dubrovnik

By
redakcija
-
0
Foto: Dubrovački dnevnik

Brodovi dvotrupci nisu zbog više razloga do sada bili projektirani za kružna putovanja, ali kako gotovo svako pravilo ima i poneku iznimku, tako se u galeriji brojnih putničkih krstaša pojavio i jedan jedini, nesvakidašnji RADISSON DIAMOND. Bio je i ostao najveći SWATH (Small Waterplane Area Twin Hull) dizajnirani dvotrupac svih vremena, piše Ivo Batričević za Dubrovački dnevnik.

Izgrađen je kao novogradnja broj 310 na navozima brodogradilišta Finnyards u finskoj Raumi i isporučen koncem travnja 1992., brodaru Diamond Cruises iz Helsingforsa. Njegova cijena izgradnje bila je 120 milijuna britanskih funti. Sa svojih 18400 bruto tonaže, dužine 131 i širine 31,96 metara mogao je prihvatiti 354 putnika u 177 putničkih kabina s balkonima.

Foto: Dubrovački dnevnik

Četiri Wartsila glavna pogonska stroja ukupne snage 11340 kilovata na dvije propele omogućavali su mu plovidbu brzinom od skromnih 14 čvorova. Nakon pet godina Finci su ga 1997. prodali američkom Radisson Seven Seas Cruises za kojeg do lipnja 2005. plovi na luksuznim krstarenjima diljem svijeta pa je tako u to vrijeme bio čest gost i u našem Gradu.

Relativno skromni smještajni kapacitet i veliki troškovi poslovanja natjerali su vlasnike u potragu za novim kupcem broda. Kada se RADISSON DIAMOND sredinom 2005. našao raspremljen u Pireju, objavljena je vijest da je prodan bahamskom brodaru Treasure Ocean koji ga je preuredio u brod kockarnicu. Mijenjaju mu ime u OMAR STAR, a potom po dolasku u Hong Kong na svoje stalno buduće sidrište, daju mu drugo ime ASIA STAR. 

Nakon relativno uspješne kockarske avanture, u listopadu 2011. za 45 milijuna US dolara ponovo mijenja vlasnike, ovaj put je to bila nova brodarska kompanija China Cruises (CCCL), koja mu još jednom mijenja ime u CHINA STAR. Potpuno je za 20 milijuna US dolara ekstremno luksuzno, preuređen (sada ima 20295 bruto tona) i jedini je na svijetu kategoriziraní putnički brod sa šest zvjezdica, posebno namijenjen kružnim putovanjima na brzo rastućem kineskom tržištu. 

Foto: Dubrovački dnevnik

Od tada uglavnom poduzima dvodnevna krstarenja u vodama Južnokineskog mora bez ikakve nakane povratka u Sredozemlje. Godine 2017. ponovo mijenja ime u SAIPAN STAR te plovi do Covid 19 krize kada ga stavljaju u raspremu, gdje se i danas nalazi na sidrištu Zhujian Kou Anch u južnom dijelu Kine.            

Unatoč tome, ostaje nam zabilježiti kako je u Dubrovnik svojevremeno uplovljavao, i to vrlo često, jedini svjetski putnički kruzer dvotrupac, koji se tako pridružio velikoj skupini najpoznatijih brodova za kružna putovanja koji su posjetili naš Grad. Većini ljubitelja kruzera je on ustvari bio grub i veoma spor brod.

Ivo Batričević

Povijest šibenske luke: Radnici se služili tehnologijom koju se danas jedva može zamisliti, a o milijun tona godišnje ne može se ni sanjati…

By
redakcija
-
0
Foto: Joško Čelar / Otvoreno more

Ovo je priča iz baula o tome kako su stotine radnika Luke Šibenik prije šezdesetak godina (tada s nazivom “Luka i skladišta Šibenik”) radili na pretovaru tereta iz pristiglih brodova s tehnologijom koja se danas jedva dade zamisliti, piše Otvoreno more.

A poslova je bilo napretek kad je po desetak brodova čekalo na istovar. Radilo se često u tri smjene, a za onu jutarnju radnici su s područja tadašnje šibenske općine, podijeljeni u radne brigade, koje je na terenu raspoređivao disponent, ustajali u cik zore da se radničkim autobusima dovezu u Luku i već u 6 sati započnu s radom u svojoj smjeni.

U Luci je bilo pet portalnih dizalica od po pet tona. Velik broj poslova obavljale su male dizalice na gusjeničarima, a najteže sami radnici svojim žuljavim rukama, često izloženi oblacima prašine od rasutih (sipkih) tereta. Tek oko 1965. u Šibenik su iz mađarskoga “Ganza” stigle dvije mosne konstrukcije po kojima je klizala manja dizalica, pa se njima moglo manipulirati u svim smjerovima. Bila je to velika pomoć.

Foto: Joško Čelar / Otvoreno more

Direktor Luke bio je Jakov Grubišić, kasnije predsjednik Općine Šibenik, a njegov pomoćnik Joško Vukov, naš školski kolega i brat pjevača Vice Vukova.

Sami radnici bili su najsretniji kad su mogli raditi s takozvanim generalnim teretima, kao što su drvena građa, aluminij, olovo, bakar, u čemu nisu bili izloženi zagađenjima zraka kao kod ugljena, fosfata i drugog materijala.

Jednoga takvog radnika s blokovima olova snimili smo u to doba, s njegovim pokretima, signalima dizaličaru, koji podsjećaju na kakav balet! Težak je to bio rad, poput samoga olova. A kad bi svirala marenda, svi bi pohitali ka radničkoj menzi u kojoj se jelo vrlo kvalitetno.

Odgovoran posao imali su radnici na samim brodovima iz kojih se iskrcavao teret. Oni su upravljali dizalicama, vičevima broda i bagera, uzvikujući dogovorene signale: “vira”, “torna”, “mola”, upravljajući tako teretom koji se izvlačio iz brodskih štiva.

Bilo je vrlo popularno među samim radnicima da se međusobno šaljivo nazivaju nadimcima. Kao: Pancir, Pivac, Trubilo, Beka i drugo, i koje smo i mi poznavali.

Bilo je, nažalost, i nesreća na poslu. S radnicima na teretnim vagonima, na samim brodovima. Jedan je radnik s ruba otvora upao duboko u štivu broda. I ostao živ. Pao je na brdo rasute pšenice!

Ali, ostvarivali su u pretovaru fantastičnih i do milijun tona godišnje. Danas se o tome ne može ni sanjati.

Joško Čelar

1...377378379...522Page 378 of 522

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©