U petak, 17. rujna Sindikat pomoraca Hrvatske objavio je vijest da je osam članova posade broda AS ROSALIA, koji nisu imali mogućnost cijepljenja u svojoj zemlji, cijepljeni protiv Covid 19 virusa u Rijeci.

Kako piše u njihovoj objavi, omogućavanjem cijepljenja stranih pomoraca Republika Hrvatska je potvrdila kako smatra pomorce ključnim radnicima te je postupila sukladno Konvenciji o radu pomoraca, koja propisuje obvezu svih država potpisnica da osiguraju zdravstvenu skrb, između ostalog, za sve pomorce koje dolaze u hrvatske luke.

Primjer iz prakse

Ova vijest dolazi nedugo nakon naše objave o iskustvu jednog pomorca iz Hrvatske koji se u domovini odlučio cijepiti drugom dozom kako bi mu se izdala važeća Covid putovnica. Međutim, na mjestu predviđenom za cijepljenje odbijeno mu je izdavanje potvrde za putovnicu jer se prvom dozom cijepio u inozemstvu. Navedeni pomorac ipak se uspio cijepiti na drugom mjestu, no iz teksta nije jasno vidljivo je li nakon toga uspio dobiti spornu potvrdu.

Postavlja se pitanje o tome funkcionira li u praksi, kad je u pitanju cijepljenje, ispunjenje obveza koje propisuje Konvencija o radu pomoraca? Medicinska pomoć pružena je navedenim stranim pomorcima u obliku cjepiva te je time Hrvatska ispunila svoju obavezu sukladno Konvenciji. No što je s drugim zemljama i što pomorci mogu očekivati nakon cijepljenja?

Nije naveden razlog zbog kojeg navedeni pomorci nisu imali mogućnost cijepljenja u svojoj domovini, pa nije jasno dolaze li iz zemalja u kojima cjepivo nije dostupno ili možda ne pripadaju ugroženim skupinama koje su prepoznale njihove zemlje. Postoji mogućnost i da su samo bili fizički spriječeni cijepiti se u vlastitoj državi s obzirom da su trenutno na brodu.

Hoće li se ovim ljudima koji su se cijepili u Rijeci priznati cjepivo koje su primili u Hrvatskoj kad se vrate kući, ili će i oni na povratku u svoju zemlju morati prolaziti sličnu situaciju kao naš pomorac iz priče? Hoće li imati problema pri ponovnom ukrcaju?

Problemi pomoraca

Pomorci u Hrvatskoj, a i diljem svijeta, suočeni su s raznim problemima tijekom pandemije. Vlada kriza smjene posade, pomorci ostaju na brodovima mjesecima jer nisu u mogućnosti vratiti se kući, ugovori se često produžuju, a karantene (za koje svaka država ima vlastita pravila) traju danima, pa čak i tjednima. Posebno je to vidljivo iz slučajeva poput karantene na Jadroplovovom bulk carrieru Trogir u Saigonu, koja je trajala više od mjesec dana. To je tek jedan u moru sličnih primjera diljem svijeta.

Ne treba zanemariti ni rizik od zaraze kojemu se pomorci diljem svijeta izlažu, što je popraćeno velikom količinom stresa kojeg svakodnevno proživljavaju. Ogromna kriza pogađa i mentalno zdravlje pomoraca, pa su se tako u posljednjih godinu i pol dana drastično povećale brojke pomoraca koji pate od anksioznosti i depresije. Uz to u porastu su slučajevi maltretiranja na brodu, a uz njih i one najcrnje brojke – slučajevi samoubojstava na moru.

Pomorska industrija

Nažalost, ovakve crne statistike ne iznenađuju. Velik broj kompanija napušta brodove, na kojima pomorci ponekad mjesecima ostaju zarobljeni. Bilježi se povećan interes za uvođenjem autonomnih brodova, pa čak i automatiziranih sustava za ukrcaj/iskrcaj u lukama, što upućuje na to da radnici u pomorskoj industriji postaju ‘zadnja rupa na svirali’, a sindikati su već pozvali radnike u pomorskoj industriji na bojkot autonomnih plovila.

U isto vrijeme pomorska industrija bilježi najveće profite u posljednjih 10 godina, nakon što je zbog zastoja u dostavi robe diljem svijeta došlo do golemih porasta cijena vozarina. Primjerice, troškovi prijevoza jednog kontejnera od 40 stopa iz Kine u Europu povećali se za više od 500 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Sve to ide preko pleća pomoraca, koji se uz navedene probleme moraju još suočavati s birokratskim zavrzlamama pri smjenama posade ili povratku kući. Istina, kako je ITF dogovorio s predstavnicima poslodavaca, pomorci mogu kroz naredne dvije godine očekivati poraste plaća u iznosu od 4,5 posto. No, to su mizerna povećanja s obzirom na profit koji su stekle kompanije.

Pomorci – ključni radnici

Mnoge zemlje priznale su pomorce kao ključne radnike, što ih automatski stavlja u skupinu na koju se primjenjuju drugačija pravila kad su u pitanju putovanja. No, to ne znači nužno da mogu izbjeći karantene pri dolasku u strane zemlje. S obzirom da svaka država ima vlastita pravila i mjere prevencije širenja virusa, pomorci mogu tek stisnuti zube i nadati se, kao i svi ostali, da će se pandemija završiti što prije.

Ostaje nada i da je situacija koju je prošao naš pomorac iz priče samo iznimka koja potvrđuje pravilo te da njegovi strani kolege neće morati prolaziti isto pri povratku u svoje domovine.