O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 423

Lusitania – brod čije je torpediranje izazvalo šok

0
Foto: Povijest.hr

Najveći brod na svijetu u doba kad je napravljena, Lusitania će utjecati na smjer razvoja Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje Lusitania je imala 7. rujna 1907. godine, a zbog svoje brzine i snage od 76.000 KS držala je i Plavu vrpcu, nagradu za putnički brod koji u najkraćem vremenu uspije prevaliti Atlantski ocean, piše Povijest.hr.

U doba kad je počeo rat plovila je na redovitoj liniji Liverpool – New York. Javnost u Sjedinjenim Američkim Državama u to doba bila je protiv američkog ulaska u rat. To je bilo u skladu s dugogodišnjom tradicijom neuplitanja SAD u europsku politiku (tzv. Monroeova doktrina).

SAD su se ponašale kao otok, tisućama kilometara udaljen od Europe i zainteresiran samo za svoju sferu utjecaja (Sjevernu i Južnu Ameriku). Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson bio je miroljubiv i htio je poštedjeti Ameriku ratnih žrtava. Međutim, dogodit će se takve stvari koje čak ni on nije mogao tolerirati.

Lusitania je isplovila 1915. iz New Yorka prema Europi. Kad je već bila u blizini Irske, uočila ju je posada njemačke carske podmornice U-20 i ispalila torpedo. Došlo je do snažne eksplozije i ogromni brod je potonuo za 18 minuta. Poginulo je 1.198 ljudi od čega gotovo stotinu djece.

Javnost u SAD je bila zapanjena. Potapanje civilnog broda takve veličine bilo je bez presedana u povijesti. Nijemci su tražili izgovor u činjenici da je Lusitania prevozila puščano streljivo i neku drugu ratnu opremu. No, američka javnost je od tog trenutka bila sve sklonija ulasku u rat protiv carske Njemačke.

MOĆNA LISTA 9 najvažnijih vinarija na Pelješcu i u Konavlima

0
Foto: Kult plave kamenice

Dubrovačko je područje jedno od vinski najznačajnijih u Hrvatskoj. S jedne strane Dubrovnika, Pelješac daje senzacionalna vina od plavca malog na čelu s Dingačem, prvom zasebnom apelacijom u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. S druge strane Dubrovnika, Konavle mogu davati izvrsna bijela vina od Dubrovačke malvasije ali i impresivna crna vina od međunarodnih sorti, ili kombinacije međunarodnih sorti i plavca malog. Evo liste najvažnijih vinarija s dubrovačkog područja, s njihovim najboljim vinima; piše Kult plave kamenice

1. Miloš, Ponikve, Pelješac

Frano Miloš prije četvrt stoljeća stvorio je moderno pelješko vinarstvo. Danas obitelj Miloš spada među predvodnike prirodnog vinarstva u Hrvatskoj, a vina nikad nisu bila elegantnija, dublja i trajnija.

Najbolja vina Stagnum (plavac mali), Stalagmit (maraština)

Foto: Kult plave kamenice

VINARIJENAJBOLJA VINA
2. St.Hills, Zagruda, Pelješac
U impresivnoj vinariji usred divljine Pelješca, Ernest Tolj uz pomoć Michela Rollanda proizvodi veoma dobra do fenomenalna vina internacionalnog stila.
Dingač, Rose St.Heels
3. Bura-Mrgudić, Potomje, Pelješac
Dingači i Postupi Nika Bure i Mare Mrgudić spadaju među svega nekoliko zaista kultnih hrvatskih vina. Pojedine berbe dingača Bura, poput 2005. godine, obilježila su prerastanje hrvatskih vina iz regionalne u svjetsku klasu.
Dingač Bura, Postup Mare, Plavac mali sivi Bura
4. Križ, Prizdrina, Pelješac
Denis Bogoević Marušić u malom mjestu na Pelješcu proizvodi beskompromisna i katkad briljantna prirodna vina. Plavce bi trebalo dulje odležavati. Grk je uglavnom senzacionalan.
Križ Grk, Križ Plavac
5. Kiridžija, Potomje, Pelješac
Vina Vedrana Kiridžije mogu uspješno dozrijevati dulje od dvadeset godina. Berbe iz devedesetih i danas su u vrlo dobroj formi; Dingač iz 1996. spada među najimpresivnija crna vina ikad proizvedena u Hrvatskoj.
Dingač
6. Madirazza, Potomje, Pelješac
Tonči i Ante Madirazza na Pelješcu su stvorili prvu pravu negocijantsku kuću u Hrvatskoj, s vinima koja mogu trajati vrlo dugo. Ne samo crna nego i bijela, što nije tipično za južnohrvatsku vinsku proizvodnju.
Dingač Grande Madirazza, Dingač Nobile, Grk Herakles
7. Grgić, Trstenik, Pelješac
Mike Grgić svojom je hrvatskom vinarijom prije četvrt stoljeća uveo nove standarde u proizvodnju vina u Dalmaciji, osobito kad je riječ o pošipu. Vina i danas znaju biti prilično dobra.
Plavac
8. Karaman, Pridvorje, Konavle
Obitelj Karaman obnovila je proizvodnju dubrovačke malvasije, plemenite sorte koja daje istodobno vrlo svježa i veoma bogata vina. Slatka Karamanova malvasija jedno je od najboljih hrvatskih desertnih vina svih vremena.
Prošek (slatka malvasia), Dubrovačka malvasia
9. Crvik, Komaji, Konavle
Obitelj Crvik proizvodi popularnu malvasiju Tezoro i maceriranu malvaziju Blasius, no njihovo vjerojatno najuspješnije vino jest crni cuvee Vilin ples, koji je ove godine osvojio zlato na Decanterovim Svjetskim vinskim nagradama.
Vilin ples (cabernet sauvignon, merlot, plavac), Blasius (dubrovačka malvasia)

Panamski kanal: Objavljen prijedlog o izmjenama naplate pristojbi

0
Foto: Cruise Industry News

Panamski kanal objavio je prijedlog kojim se mijenja struktura naplate pristojbi za prolaz kanalom i propisi o mjerenju za putničke brodove, javlja Cruise Industry News.

Prijedlogom se eliminira jedinica za naplatu po vezu i vraćaju pristojbe na temelju PC/UMS kapaciteta (Panama Canal Universal Measurement System).

Ovom izmjenom pristojbe za prolazak kanalom se temelje na PC/UMS-u, koji se povijesno koristio na plovnom putu, izjavili su iz Uprave Panamskog kanala.

Cjeloviti prijedlog dostupan je na www.pancanal.com/peajes. Objavom ovog prijedloga, javno savjetovanje otvoreno je do 1. listopada 2021. Javna rasprava zakazana je za 5. listopada 2021. godine te će se po prvi put održati u virtualnom formatu.

Izmjene će stupiti na snagu 1. veljače 2022. godine. Posljednja izmjena strukture naplate pristojbi za putničke brodove provedena je 1. travnja 2016. godine.

VIDEO: Dovršeno rezanje posljednjeg segmenta Golden Ray-a

0
Foto: The Maritime Executive

U subotu je dovršeno rezanje olupine u dugotrajnom projektu uklanjanja Golden Ray-a. Ostaje samo otegliti posljednja dva segmenta trupa i očistiti morsko dno u blizini St. Simons Sounda u Georgiji, javlja The Maritime Executive.

Tim je u subotu završio s rezanjem posljednjeg dijela olupine Golden Raya na dva dijela i sada se spremaju ukrcati jedan od posljednja dva segmenta na teglenicu. Nakon što taj proces bude dovršen, i posljednji dio će se ukrcati na teglenicu Julie B, a dodatna teglenica još je uvijek na licu mjesta u slučaju da bude potrebna za tegljenje posljednjeg segmenta.

Nema izvješća o većim izlijevanjima loživog ulja tijekom procesa rezanja, ali tim je i dalje u pripravnosti. Tijekom prethodne operacije rezanja i dizanja krajem srpnja, došlo je do izlijevanja goriva te opsežnog čišćenja obale u koje je bilo uključeno oko 80 osoba.

Projekt uklanjanja olupine trajao je mnogo duže nego što se u početku očekivalo. Ranije procjene sugerirale su da bi svaki rez trebao trajati 24 sata, ali većini je bilo potrebno nekoliko tjedana ili mjeseci. S dodatnim kašnjenjima – poput zaustavljanja zbog izbijanja zaraze koronavirusom među posadom od srpnja do rujna 2020., zajedno s velikim požarom u svibnju 2021. – projekt sada ulazi u 19. mjesec trajanja.

Podsjetimo, brod za prijevoz automobila Golden Ray nasukao se i djelomično prevrnuo u St. Simons Soundu na obali američke savezne države Georgie 7. rujna 2019. godine. Tijekom isplovljavanja u mirnim uvjetima, rutinsko skretanje na desni bok završilo je nasukavanjem plovila i njegovim prevrtanjem na bok. Pretpostavlja se da je uzrok nesreće nedovoljna količina balasta u odnosu na težinu tereta.

Time-lapse rezanja i izgled olupine pogledajte u videima koje donosimo.

Objavljen javni natječaj za novog predsjednika Uprave Jadrolinije

0
Foto: SPH

Na mrežnim stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objavljen je javni natječaj za izbor kandidata za predsjednika Uprave trgovačkog društva Jadrolinija za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta. Mandat predsjednika Uprave traje četiri godine.

Novi član Uprave Jadrolinije mora ispuniti sljedeće uvjete:

  • Završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij odgovarajuće struke;
  • Najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju odgovarajući stupanj stručne spreme iz točke 1. natječaja, od kojih je najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim položajima;
  • Radno iskustvo u organiziranju rada i vođenju poslova, te naročito istaknuti rezultati u organizaciji rada i vođenju poslova;
  • Nepostojanje sukoba interesa u skladu s propisom koji uređuje sprečavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti te pravilima Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele;
  • Znanje engleskog jezika.

Prijave na Javni natječaj podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od objave u Narodnim novinama, osobno ili poštom na adresu: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zagreb, Prisavlje 14, s naznakom: „PRIJAVA NA JAVNI NATJEČAJ ZA PREDSJEDNIKA UPRAVE JADROLINIJE – NE OTVARATI“.

Trenutni predsjednik Uprave Jadrolinije je David Sopta.

Cijeli tekst natječaja možete pronaći <<ovdje>>.

Smijenjena Uprava Jadroplova, poništava se javni poziv za dokapitalizaciju

0
Foto: SPH

Upravno vijeće državnog Centra za restrukturiranje i prodaju, prihvatilo je prijedlog ravnatelja Milana Plećaša za opoziv Branimira Kovačića, predsjednika “Jadroplovove Uprave, i Marija Radačića, člana Uprave splitske brodarske kompanije, javlja Otvoreno more.

U dokumentu objavljenom na mrežnim stranicama CERP-a, stoji da Upravno vijeće zadužuje Centar da predloži Nadzornom odboru “Jadroplova” smjenu navedenih menadžera i da predloži imenovanje kap. Ivana Pavlovića iz Ploča za novog direktora splitske tvrtke.

Epilog je to priče o dokapitalizaciji i upisu novih dva milijuna tvrtkinih dionica najniže tražene cijene od 25 kuna. Javni poziv trajao je od 25. srpnja do 20. kolovoza, Uprava društva trebala je samostalno odlučiti koje ponude će prihvatiti, temeljem prethodne suglasnosti Nadzornog odbora i skupštinskih dokumenata. Menadžment je proveo natječajnu proceduru i odabrao 12 ponuda, koje su poslali investicijski fondovi, tvrtke i pojedinci.

Predložili su bili podizanje cijene na 26 kuna po dionici, što je “Jadroplovu” trebalo donijeti nešto više od 40 milijuna kuna svježeg kapitala, budući da su prihvaćene ponude investitora za ukupno 1,58 milina dionica, umjesto planirana dva milijuna.

Međutim, kod nas dosad nezabilježeno, četvoro od pet članova Nadzornog odbora tvrtke, i to oni koji predstavljaju državu – koja je vlasnik 70 posto kompanije – osporilo je naknadno Upravi “Jadroplova” prethodnu suglasnost za samostalan odabir ponuditelja, tvrdeći da su menadžeri mijenjali tekst javnog poziva ulagačima i da je zbog rasta vozarina na svjetskom tržištu vrijednost “Jadroplova” sada mnogo veća od prethodnih procjena. Drugim riječima, da je minimalna cijena za nove dionice preniska, pa su odlučili cijeli proces poništiti. No, Vesna Gudelj, predsjednica Nadzornog odbora tvrtke i šefica “Jadroplovova” računovodstva, poručuje da je skup nadzornika nelegalan i da njihove odluke nemaju pravnog učinka.

O spornoj dokapitalizaciji i cijenama u Slobodnoj Dalmaciji nekidan je prvi govorio Zvonko Toula, bivši direktor “Jadroplova”, iznoseći konkretnu računicu, temeljenu na poslovnim knjigama splitskog brodara i analizama tržišta najma brodskog prostora koje svakodnevno prate specijalizirani svjetski časopisi i servisi.

Ostalo je nejasno zašto su nadzornici reagirali tek aposteriori, zašto se nisu javili prije, budući da su tekst javnog poziva i sve ostale informacije o dokapitalizaciji imali na vrijeme. Po svemu sudeći – iako to CERP ne otkriva – država kao većinski vlasnik odustaje od provedene dokapitalizacije. No, to je teško tvrditi i ostaje upitno što će biti s već odabranim ponuđačima.

Hoće li sve biti povučeno i hoće li se ići u novi krug upisa dionica? Prilično neozbiljno po standardima poslovnog svijeta, moguće štetno i po repitaciju nekoć prestižnog splitskog brodara.

Trgovanje “Jadroplovovim” dionicama na zagrebačkoj burzi privremeno je obustavljeno. Novih službenih obavijesti o dokapitalizaciji i odabranim ponuđačima nema. Zadnja cijena po kojoj se trgovalo vrijednosnicom je 56 kuna.

Što će biti zadatak novog direktora – tek će se ustanoviti.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

Tko su bili ljudi koji su prvi uspjeli oploviti svijet?

0
Foto: Povijest.hr

Ferdinand Magellan nije bio prvi čovjek koji je oplovio svijet. Naime, on je ubijen tijekom putovanja (na Filipinima), a zanimljivo je i to da uopće nije imao namjeru oploviti svijet. Umjesto toga, htio je pronaći zapadni put do Indije, točnije do Začinskih otoka, koji su obećavali veliki profit u trgovini.

Čovjek koji je zapravo odlučio da ekspedicija oplovi svijet, tj. da se ne vraća istim putem, nego da s Filipina nastavi put prema zapadu, bio je Magellanov zamjenik Juan Sebastian Elcano. Njemu se rijetko pripisuje zasluga i rijetko se uopće govori o njemu, piše Povijest.hr.

Rođen je u španjolskom dijelu Baskije i po narodnosti je bio Bask. Kao kapetan trgovačkog broda ušao je u sukob sa zakonom i prijavio se na sudjelovanje u Magellanovoj ekspediciji kako bi dobio oprost. Kad je Magellan isplovio na veliko putovanje bio je jedan od oko 270 članova posade raspoređenih na pet brodova.

Natrag u Španjolsku uspjelo se, pod Elcanovim zapovjedništvom, vratiti samo 18 članova prvotne posade i to na samo jednom manjem brodu imenom Victoria. Elcanu je kralj za nagradu dodijelio grb s motom Primus circumdedisti me (hrv. Prvi si me obišao), a nasljednici su mu kasnije proglašeni markizima od Buglasa.

Što se promijenilo u pomorskom prometu u drugoj godini korona krize?

0
Foto: Ilustracija / The Maritime Post

Trenutno ima oko 22 milijuna kontejnera u cijelom svijetu, a dio njih je izgubljeno. U prvom lockdown-u prije godinu i pol mnogi brodovi su se zaustavili u nepredviđenim lukama, mnogi kontejneri su se iskrcali tamo gdje nisu trebali i još uvijek nisu stigli na svoje pravo odredište. Tu je procjenu dao BIC (Biro International des Containers) Međunarodna organizacija sa sjedištem u Parizu.

Porast cijena postoji, roba se čeka mjesecima. Čak su i neki od proizvođača automobila zaustavili proizvodnju na tjedan dana zbog nedostatka dijelova za sklapanje vozila. Najčešće elektronskih.

S druge strane, pomorski promet je u cvatu. Vozarine idu u nebo čak i kod gotovo zaboravljenih brodova za rasuti teret stagniranje je prisutno jedino kod prijevoza nafte i ukapljenih plinova.

Cjelokupnu situaciju koja je zadesila pomorski promet za HRT radio emisiju Pomorska večer komentira ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum:

”Cijene shippinga rastu zbog povećane potražnje za robom široke potrošnje iz Kine i s druge strane uskog grla stvorenog raznim novim sanitarnim ograničenjima u lukama i terminalima zbog posljedica virusa COVID-19. Sve to produžuje ukrcaj i iskrcaj robe ali i zamjenu posade na brodovima. Cijeli proces i dalje je kompliciran. Svi globalni indikatori cijena brodskog prijevoza su u porastu od 30-65% u prvoj polovici ove godine.

Dogodio se disbalans potražnje i ponude. Potražnja: dogodio se veliki pad 2020. nakon kojeg je uslijedio brz oporavak. Zbog lockdown-a došlo je do promjene strukture tražene robe. S jedne strane građani raspolažu većom količinom novca, a s druge strane postoje ograničenja u prijevozu za isporuku tolike potražnje.

Zaoštravanje zdravstvenih standarda uzrokovalo je produženje vremena zauzetosti broda. Jedan brod može obaviti manje dostava nego prije. Uz to, desila se i blokada Sueskog kanala krajem ožujka te zatvaranje četiri najveće luke u Shenzhenu.

Još jedan od razloga zbog kojeg raste cijena shippinga je taj što prijevoz robe široke potrošnje nema alternativu. Neisplativo je robu prevoziti zrakom ili kopnom.

Otkazivanje brodskih kapaciteta još je jedan od novonastalih problema. Zbog velikih kašnjenja došlo je do velikog broja otkazivanja već zakupljenih brodskih prostora. Otkazivanja slijedom kojih se povećava broj neiskorištenih kapaciteta porasla su sa 4% na čak 10%.

Postotak brodova koji stižu na vrijeme je pao na najnižu razinu u zadnjih 10 godina. U 2018. godini, vjerojatnost da brod stigne na vrijeme iznosila je 80%. Ove godine došli smo na 40%.

Što se tiče cijena brodskog prijevoza analitičari ne očekuju oporavak barem još godinu dana. Tvrde da je ovo privremeno i da će se cijene i kapaciteti uravnotežiti u slijedećih godinu do dvije.

Već sada vidimo veliki pritisak. U ukupnoj cijeni za maloprodaju brodski prijevoz sudjelovao je s otprilike 5% a sad već sudjeluje sa 20%.”

Cijelu audio emisiju Pomorske večeri iz HRT studija u Splitu možete poslušati >>ovdje<<

Zbog krize u opskrbnim lancima bulk carrieri će početi prevoziti kontejnere?

0
Foto: Splash247

Swire Bulk jedna je od prvih potvrđenih kompanija koja počinje aktivno prevoziti kontejnere na svojoj floti bulk carriera, a mnoga druga poznata imena u sektoru planiraju slijediti taj primjer, javlja Splash247.

Iz kompanije su komentirali kako je očigledno manje učinkovito prevoziti kontejnere bulk carrierima, no to bi moglo smanjiti krizu u lancu opskrbe. Potvrdili su vijest da neki od Swireovih bulk carriera sada prevoze kontejnere.

Još jedna azijska kompanija, Pacific Basin, spremna je početi prevoziti neke pošiljke. Izvršni direktor Golden Ocean Group iz Osla također je potvrdio da njegova kompanija planira prevoziti kontejnere na nekima od svojih brodova. Razmatraju kombinirati prijevoz željezne rude ili ugljena s kontejnerima, ali naglasili su da je ovaj plan tek u razvojnoj fazi.

P&I Clubs izdali su smjernice za kompanije koje planiraju početi prevoziti kontejnere. Naglasili su da je neuobičajeno da su bulk carrieri opremljeni odgovarajućom opremom kako bi obavljali prijevoz kontejnera bez posebnih modifikacija. Bit će potrebno osigurati dodatnu opremu, te dodatno procijeniti sigurnost i stabilnost tereta te spremnost posade.

UK P&I Club nedavno je obavijestio klijente da moraju biti svjesni pravila ispravnog slaganja tereta ako planiraju prevoziti kontejnere na bulk carrierima. Povrh toga, kompanije koje žele prevoziti kontejnere morat će provoditi kontinuirane dodatne analize stabilnosti te im je savjetovano da kupe dodatnu opremu za gašenje požara.

Bizaran događaj iz ratne 1994. godine: Talijanska jahta zarobljena u Prukljanu

0
Foto: Jahta 'Barbara nuova' na Prukljanu '94. godine/ Joško Čelar/Novi List

Bila je to godina takozvanog sarajevskog primirja, kad uglavnom nije bilo borbenih djelovanja i kad se primirje koliko-toliko poštovalo. Pa su počeli dolaziti i turisti; piše Otvoreno more.

Ali u Prukljanu se u ljeto 1994. zbio nemili događaj. Pobunjeni Srbi, koji su držali okupirano mjesto Prukljan na sjevernome dijelu jezera, sačekali su i uzaptili jednu talijansku jahtu i prisilili posadu da krene u njihovo “turističko mjesto” – kao tobožnji gosti!

Brod se zvao “Barbara nuova” s posadom, jednom obitelji od pet članova. Više od 24 sata nitko nije znao što se dogodilo s “Barbarom”. A onda su se našim vlastima uspjeli javiti preko radija. Pokrenuti su mehanizmi lokalnih snaga UNPROFOR-a i UNHCR-a, talijanskih i naših vlasti, koji su nakon nekoliko dana “pregovora” uspjeli ishoditi oslobađanje talijanskoga broda.

Toga dana kad su se našli slobodni, uspjeli smo doći do njih prije negoli su krenuli k Šibeniku. Ljubazno su nas primili na brod, gdje smo slušali njihovu priču o nečuvenoj drskosti prema stranim državljanima od strane pobunjenika.

“Rekli su nam naši otmičari da smo samo gosti njihove ‘turističke rivijere’, da nam se ništa neće dogoditi i da će nas doći intervjuirati beogradska televizija”, slušali smo Talijane na palubi broda.

“Obasipali su nas darovima, obiljem jela i nazivali nas prijateljima. A mi smo bili u strahu za naše živote. Nisu nam se dali nikomu javiti. Na kraju smo osposobili našu stanicu i o svemu obavijestili hrvatske vlasti i naše veleposlanstvo u Zagrebu. Evo nas sada tu, čekamo lučkoga pilota za pratnju do Šibenika.”

U međuvremenu, njihova pobunjenička “rivijera” istopila se sama od sebe u hrvatskim vodama. Čim se zapucalo u “Oluji” 5. kolovoza 1995. godine, akteri te tvorevine nestali su glavom bez obzira. Ni o Talijanima s “Barbare” više nije bilo informacija. Ekskluzivna priča o njima objavljena je u “Slobodnoj Dalmaciji”.

Joško Čelar