O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 426

Meksički zaljev: Počele evakuacije radnika s platformi zbog približavanja tropske oluje Ida

0
drilling rig
Foto: Ilustracija / Screenshot Youtube

Naftne kompanije počele su s evakuacijama radnika i prekidom proizvodnje nafte i plina u Meksičkom zaljevu zbog približavanja tropske oluje Ida, za koju se predviđa da će ovaj vikend prerasti u uragan, piše Offshore energy.

Prema posljednjim informacijama američkog Nacionalnog centra za uragane (NHC), sve je veći rizik od olujnih udara opasnih po život duž obala Louisiane, Mississippija i Alabame. Središte oluje Ida prolazit će jugoistočnim i središnjim Meksičkim zaljevom večeras i sutra. Predviđa se da će se oluja u nedjelju približiti sjevernoj obali Meksičkog zaljeva.

Pretpostavlja se da bi Ida za nekoliko dana mogla postati uragan nad jugoistočnim Meksičkim zaljevom, a nakon toga se očekuje dodatno jačanje. Postoji opasnost da Ida na putu do sjeverne obale Meksičkog zaljeva postane uragan velikog intenziteta, izvijestio je NHC.

Zbog jačanja tropske oluje, Shell je u procesu zatvaranja proizvodnje i evakuacije svog osoblja s platformi Ursa, Mars, Stones, Olympus i Appomattox. Iz kompanije su napomenuli da će svo evakuirano osoblje morati proći postupak testiranja na COVID-19 virus prije povratka na posao na moru. Shell pomno prati razvoj tropske oluje te je spreman poduzeti potrebne mjere na platformama uz obale Teksasa, Louisiane i Alabame.

Iz BP-a su izjavili da također prate oluju te su započeli s osiguravanjem svojih priobalnih objekata, evakuacijom osoblja sa svoje četiri platforme i zatvaranjem proizvodnje. I BHP i Equinor evakuiraju sve radnike, dok su iz Chevrona objavili da će proizvodnja na njihovim platformama ostati na normalnoj razini.

Zaposlenici HMM-a najavljuju štrajk i moguće masovne ostavke

0
Foto: Ilustracija / Splash247.com / HMM

Više od 90% članova pomorskog sindikata korejskog prijevoznika Hyundai Merchant Marine na glasovanju u nedjelju donijelo je odluku o štrajku, a ako se ne postigne rješenje, 453 člana sindikata prijete masovnom ostavkom i podnošenjem zahtjeva za pridruživanje rivalu MSC-u, javlja gCaptain.

Pomorci i obalno osoblje HMM-a izrazili su nezadovoljstvo zbog “oskudnog” povećanja plaća unatoč tome što je tvrtka prošle godine postigla rekordnu dobit, što se može pripisati smanjenju obujma prijevoza zbog pandemije.

Njihova pritužba proizlazi iz osmogodišnjeg zamrzavanja plaća koje je ove godine ukinuto nakon što su financijske borbe HMM-a kulminirale financijskom intervencijom vlade kada je Korea Development Bank (KDB) 2016. godine zamijenila dug vlasničkim kapitalom.

Sindikat zaposlenika zahtijeva povećanje plaća za 25% i bonuse u iznosu od 1 200% njihovih plaća. Međutim, uprava HMM-a ponudila je povećanje plaća za 8%, bonus u iznosu od 300% plaća i poticaje za produktivnost koji iznose 200% plaća. KDB, najveći dioničar HMM-a, navodno nerado pristaje na zahtjeve.

“Pregovori između uprave i sindikata još uvijek traju kako bi se postigao dogovor. Obje strane vode kontinuirani dijalog o ovom pitanju i još uvijek daju sve od sebe za postizanje rješenja”, izjavili su iz HMM-a.

Ako dođe do štrajka, pomorci na brodovima HMM-a koji bi uskoro trebali stići u Busan iskrcat će se u skupinama, dok će oni koji bi se trebali ukrcati umjesto njih odbiti testiranje na Covid-19, što je uvjet za ukrcaj.

U srpnju je MSC raspisao oglas za korejske pomorce s iskustvom na superkontejnerskim brodovima. HMM je jedini korejski prijevoznik s takvim plovilima i bilo je jasno da su oglasi ciljali njihove članove posade. Važno je naglasiti da MSC nudi 2,5 puta veće plaće od plaća koje nudi HMM.

Korejsko Ministarstvo oceana i ribarstva (MOF) sada “poduzima postupke planiranja za nepredviđene situacije”, a Ministarstvo financija oformilo je radnu skupinu kako bi “održali bitne poslovne funkcije i pripremili mjere potpore u hitnim slučajevima”. Ministarstvo je priopćilo kako je HMM na putu ostvariti rekordne dobitke ove godine te poziva menadžment i sindikate na zajednički rad “u interesu zemlje” i razmatranje problema logističke prirode.

Izvještaji lokalnih medija sugeriraju da bi SM Line, jedini drugi korejski prijevoznik, mogao prevesti dio tereta HMM-a ako bude potrebno, ali s obzirom na nedostatak brodova, pitanje je koliko SM može zapravo pomoći.

Uprava Jadroplova: Na bulk carrieru Trogir nema više zaraženih

0
Foto: Ilustracija / Screenshot Vessel Finder

“Na bulk carrieru Trogir u vlasništvu Jadroplova, koji je zbog zabilježenih slučajeva zaraze koronavirusom među posadom već više od mjesec dana u karanteni u vijetnamskom Saigonu, nema više oboljelih. Svi pozitivni na virus u karanteni su na kopnu. Dobro se osjećaju i zbrinuti su o trošku brodara te će uskoro biti upućeni doma”, poručuju iz uprave Jadroplova za emisiju Pomorska večer koja je emitirana 23.08. iz centra u Dubrovniku.

U emisiji je gostovao predsjednik Uprave Jadroplova, gospodin Branimir Kovačić.

O zdravstvenom stanju posade

Kakva je trenutna situacija s posadom bulk carriera Trogir?

U ovom trenutku nemamo potvrdu da je itko od pomoraca na brodu zaražen koronom u Saigonu. Dosad je napravljeno više testiranja pomoraca, točnije njih pet. U tih pet testiranja, kod četiri pomorca pronađena je zaraza. Pomorci koji su zaraženi skinuti su s broda i poslani u izolaciju na kopno sukladno zahtjevu vijetnamskih vlasti te će biti repatrirani o trošku kompanije.

Što se tiče ostalih pomoraca, imali smo neke slučajeve povišene temperature, ali nitko od tih pomoraca u nijednom trenutku nije bio u životnoj opasnosti. Prema informacijama s broda, svi ljudi koji su na neki način donijeli virus na brod nisu imali posljedica. Prema tome, smatramo da smo imali sreće pa su pomorci dobili lakšu varijantu virusa.

Na brod se ukrcavao teret pa su pomorci došli u kontakt s radnicima tvrtke koja vrši ukrcaj broda. Iako je kontakt minimaliziran očito je negdje došlo do proboja. Brod trenutno mijenja poziciju te prema zahtjevu unajmitelja plovi prema drugoj luci.

Što možete u ime kompanije poručiti obiteljima pomoraca?

Oboljeli pomorci održavaju komunikaciju sa svojim obiteljima. Nitko od pomoraca kod kojih je zabilježen virus nije imao nikakve simptome. Iskrcali smo ih sukladno zahtjevu vlasti, svi će odraditi karantenu i nakon toga će biti upućeni svojim domovima. Održavamo kontakt s njima, pod stalnom brigom su naših agenata u Vijetnamu i osiguravajućeg društva koje vodi računa o njihovom zdravlju i dobrobiti.

Dokapitalizacija Jadroplova

Prvo ste gradili 2, a vjerojatno ćete još jedan brod u Kini. Koliko postoji izravna veza između gradnje tih brodova i dokapitalizacije?

Postoji veza. Flota Jadroplova stari. Zadnji put smo brod gradili prije više od 10 godina. U ovom trenutku imamo od 5 brodova u floti 2 koja su stara više od 20 godina. Ukoliko se želimo nastaviti baviti dalje ovom aktivnošću moramo u akviziciju novih brodova, mlađih i modernijih. U tom smislu donesena je odluka skupštine da se ide u dokapitalizaciju.

Iako je u prvom redu odluka skupštine da se ide u dokapitalizaciju vezana uz obvezu RH preuzetu prilikom odobravanja plana restrukturiranja, jedna od najvažnijih stavki koja se nalazi u tom odobrenju je obećanje RH da će se privatizacija Jadroplova izvršiti putem izdavanja novih dionica i povećanja kapitala Jadroplova.

Javni poziv za kupnju dionica istekao je u petak 20.08. Što možete reći o tome?

Mogu reći da san zadovoljan. Imamo dobar odaziv. U sljedećim danima čekamo hoćemo li još primiti kakvu ponudu. Nakon toga ćemo vidjeti s potencijalnim ulagačima kako nastaviti.

Što 2 milijuna novih dionica znači na ukupni kapital društva?

Predstavlja oko 55% vrijednosti društva. Novi investitor stiče i kontrolni paket nad Jadroplovom. Postoji mogućnost da bude više kupaca, a ne jedan. Kretanja na tržištu su pozitivna, vozarine su dobre i mi očekujemo daljnje poboljšanje rezultata do kraja godine.

MCTC: Restriktivne mjere dovode do nestašica hrane na brodovima

0
Foto: The Maritime Executive

Restriktivne mjere koje su donijele vlade diljem svijeta zbog pandemije Covid-19 virusa ostavile su snažan utjecaj na cijelu pomorsku industriju, a posebno na pomorce koji se i dalje susreću s poteškoćama prilikom smjena posade u mnogim lukama. Lockdowni, karantene i zakašnjenja u isporukama snažno su utjecali na dobavljače, a u cijeloj priči nije pošteđena ni nabava hrane i ostalih osnovnih životnih potrepština, piše The Maritime Executive.

Vodeći svjetski opskrbljivač hrane pomorcima Marine Catering Training Consultancy (MCTC) izvijestio je u utorak da ponovno uvođenje strogih restriktivnih mjera dovodi do problema u opskrbnom lancu prehrambenih proizvoda za pomorce. MCTC je vladama uputio molbu u kojoj traži dopuštenje da se dobavljači hrane izuzmu od pravila o obveznoj karanteni kako bi se spriječila nestašica hrane na brodovima.

Iz MCTC-a su izjavili kako trenutno imaju poteškoće u dostavljanju hrane u udaljenijim državama poput Japana i Vijetnama. S obzirom da su pomorci ključni radnici te da o njima ovisi međunarodna trgovina, iz MCTC-a smatraju kako bi dobavljači hrane trebali biti izuzeti od obvezne karantene prilikom dolaska u luke. Kvalitetna prehrana ključna je za zdravlje pomoraca, kako fizičko tako i psihičko.

Kako bi se izbjegli problemi u nabavi hrane, iz MCTC-a su najavili da će sklopiti ugovore s više dostavljača u svakoj luci. Postoje veliki problemi u nabavi suhe robe, mesa i ribe u nekim dijelovima svijeta, a najviše u udaljenim lukama.

“Vlade nisu svjesne utjecaja koje njihovi potezi imaju na pomorce kojima je potrebna kvalitetna prehrana kako bi ostali zdravi dok su na brodu”, zaključili su iz MCTC-a.

VIDEO: Novi najveći kruzer na svijetu započeo s pokusnim vožnjama

0
Foto: The Maritime Executive

Najveći kruzer na svijetu Wonder of the Seas, bruto tonaže od čak 235 857 tona, nedavno je započeo s pokusnim vožnjama u Biskajskom zaljevu, javlja The Maritime Executive.

Izgrađen za Royal Caribbean International, ovaj kruzer je peti u klasi Oasis, ali će zbog izmjena biti približno četiri posto veći od prethodnog broda te klase koji je predstavljen 2018. godine, slavnog Symphony of the Seas.

Wonder of the Seas je 20. kolovoza napustio brodogradilište Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazairu u Francuskoj kako bi obavio 4 dana pokusne vožnje. Tijekom prvog putovanja ispitivat će se pogonski i navigacijski sustavi, počevši od brzine do potrošnje goriva, stabilnosti, mjerenja buke i vibracija. Završna faza pokusnih vožnji bit će provedena početkom 2022. godine.

Izgradnja novog kruzera započela je 10. listopada 2019. godine kada je prvi blok od 970 tona spušten u suho pristanište. Izgradnja bi trebala biti gotova ove godine, a brod bi trebao biti isporučen u veljači 2022.

Prvo putovanje zakazano je za 26. ožujka 2022. iz Šangaja, što će biti prvi put da Royal Caribbean International šalje jedan od svojih najvećih kruzera u Aziju. Tijekom zime 2022.-2023. Wonder of the Seas isplovit će iz Hong Konga.

Dužine 362 metra te širine od gotovo 66 metara, Wonder of the Seas je po dimenzijama sličan sestrinskom brodu Symphony of the Seas. Ipak, napravljene su promjene u dizajnu koje će rezultirati s otprilike 100 dodatnih kabina. Wonder of the Seas moći će primiti 6 988 putnika i 2 300 članova posade.

Kao peti brod klase Oasis, Wonder of the Seas ima slične značajke kao i prethodni kruzeri, uz neka poboljšanja i preinake dizajnirane posebno za azijsko tržište. Zadržane su mnoge prepoznatljive pogodnosti ove klase, uključujući park na otvorenom, AquaTheater, tobogane, pa čak i zip line. Wonder of the Seas imat će i 20 restorana i 35 barova. Ono što je u odnosu na ostale brodove novo je enklava s apartmanima na kojoj se nalaze restoran, salon i prostor na palubi rezerviran za putnike koji su smješteni u tim apartmanima.

Maersk ulaže milijardu dolara za proizvodnju ekoloških kontejneraša

0
Foto: The Maritime Post

U prvom kvartalu 2024. godine A.P. Moller-Maersk predstavit će svoj prvi brod u revolucionarnoj seriji od 8 velikih oceanskih kontejnerskih brodova koji će raditi na pogon ugljično neutralnog metanola, javlja The Maritime Post.

Plovila će graditi Hyundai Heavy Industries (HHI) i imat će nominalni kapacitet od cca. 16 000 kontejnera (TEU). Ugovor s HHI-om uključuje opciju za 4 dodatna plovila do 2025. godine. Serija će zamijeniti starija plovila, stvarajući godišnju uštedu emisije CO2 od oko 1 milijun tona.

Plovila će biti pogonjena motorima koji omogućuju rad na metanolu kao i na konvencionalnom gorivu s niskim udjelom sumpora. Dodatni kapitalni izdaci bit će u rasponu od 10-15% ukupne cijene, što će Maersku omogućiti značajan iskorak u povećanju ugljično neutralnih rješenja i vođenju dekarbonizacije kontejnerske logistike.

Nabava odgovarajuće količine ugljično neutralnog metanola od početka uporabe bit će izazovna jer zahtijeva značajno povećanje proizvodnje ugljično neutralnog metanola, zbog čega Maersk nastavlja sa suradnjom s relevantnim akterima i partnerima.

Brodovi će imati konfiguraciju pogona metanolom razvijenu u suradnji s proizvođačima kao što su MAN ES, Hyundai (Himsen) i Alfa Laval, što predstavlja značajno poboljšanje tehnologije s prethodnog ograničenja veličine od oko 2 000 TEU. Plovila će klasificirati Američki ured za brodarstvo i plovit će pod danskim zastavama.

Očekivani rok isporuke za ovih osam plovila, od kojih će svaki imati kapacitet za 16 000 kontejnera, bit će početkom 2024. godine. Plovila će biti 10-15% skuplja od klasičnih kontejneraša, a svaki brod će koštati 175 milijuna dolara.

Najopasniji poslovi u pomorstvu na svijetu

0
Foto: Pixabay

Činjenica da je pomorski rad opasan ne može se osporiti. Uvjeti na bilo kojoj offshore platformi, teglenici, dredger-u i drugim plovilima mogu biti opasni, čak i u mirnim vodama. Radnici na naftnim platformama imaju stopu smrtnosti koja je sedam puta veća od prosjeka svih američkih radnika. U opasnosti su i radnici na pomorskim terminalima i u lukama, sa stopom smrtnosti koja je pet puta veća od nacionalnog prosjeka.

Koji su najopasniji poslovi i s kojim se opasnostima susreću radnici u pomorstvu? Neki odgovori mogu se pronaći u članku kojeg donosi gCaptain.

Radnici naftnih platformi

Radnici naftnih platformi svakodnevno se suočavaju s raznim opasnostima, bez obzira na radno mjesto. Rade na platformama okruženima morem, bez medicinske pomoći u blizini. Njihov posao fizičke je prirode i često rade u dugim smjenama uz vrlo malo odmora. Kad se dogodi katastrofa poput požara ili eksplozije, nemaju gdje pobjeći.

Prema izvješću američkog CDC-a, radnici u industrijama nafte i plina (na moru i na kopnu) imaju stopu smrtnosti od 27,1 na 100.000 radnika, oko 7 puta veću od nacionalnog prosjeka u SAD-u.

Od svih radnika na offshore platformama, fizički radnici su najugroženiji. Obično su to najmanje iskusni ili najnoviji članovi posade i često prolaze minimalnu obuku. Njihove dužnosti uvelike se razlikuju ovisno o danu i razini njihove vještine, a rizik se povećava kako stječu više iskustva i počnu obavljati složenije poslove. Često su izloženi riziku od pada, izloženosti opasnim kemikalijama ili opremi te padu predmeta s visine.

Kad su radnici na moru prisiljeni raditi svoj posao u uvjetima koji nisu sigurni, rizik od ozljeda eksponencijalno se povećava.

Lučki radnici

U SAD-u gotovo 99% prekomorskog tereta prolazi kroz više od 3700 pomorskih terminala i 1400 intermodalnih veza diljem zemlje. Luke i terminali dinamična su okruženja s velikom količinom prometa, od industrijske opreme, kamiona i drugih vozila. Radnici na ovim terminalima rade u nekim od najopasnijih poslova u pomorskoj industriji. Možda ne rade na otvorenom moru, ali su i dalje pod velikim rizikom od ozljeda ili smrti zbog prirode posla i okoliša u kojem rade.

Prema Nacionalnom institutu za sigurnost i zdravlje na radu (NIOSH), 2017. godine u SAD-u oko 98 000 radnika bilo je zaposleno na pomorskim terminalima i u lukama. Od 2011. do 2017. stopa radnika koji su izgubili živote u nesrećama na radnom mjestu iznosila je 15,9 na 100.000 radnika – oko 5 puta više od prosječne stope smrtnosti za radnu snagu u SAD-u. Radnici u lukama i pomorskim terminalima ozlijeđeni su dva puta češće od prosječnog američkog radnika.

Rad na kopnu fizički je zahtjevan. Izvodi u okruženjima gdje su radnici izloženi visokim temperaturama, teškoj opremi i opasnim kemikalijama. Lučki radnici izloženi opasnosti od ozljeda zbog pada predmeta, utapanja, amputacije te imaju visok rizik od ozljeda glave i zgnječenja.

Pomorci

Muškarci i žene koji rade na brodovima redovito se suočavaju s opasnostima, bez obzira na vrstu posla ili dužnosti. To uključuje ljude koji upravljaju ili rade na tegljačima, baržama, kontejnerskim brodovima, kruzerima, komercijalnim ribarskim čamcima i dredgerima. Posebno su u opasnosti od ozljeda kada vlasnici i operateri ne poduzmu potrebne korake za pregled, popravak i nadogradnju plovila na kojima rade.

Brojni su primjeri katastrofa koje ranjavaju i oduzimaju živote pomoraca. Prema NIOSH-u, od 2011. do 2017. stopa smrtnosti radnika u industriji pomorskog prometa bila je gotovo 6 puta veća od stope smrtnosti za generalnu populaciju radnika u SAD-u. Pomorci su izgubili živote zbog raznih razloga: utapanja, nesreća na poslu, samoubojstava, kardiovaskularnih bolesti i nasilja na radnom mjestu. Približno 11 000 pomoraca je ozlijeđeno u tom vremenskom periodu.

Uzroci ozljeda su brojni, od rukovanja vodovima, skliskih površina, strmih ljestava, uskih prolaza i loše održavane ili neodgovarajuće opreme. Teški vremenski uvjeti pojačavaju ove opasnosti. Pomorci su također u opasnosti od izloženosti opasnim kemikalijama i gorivu. Zarazne bolesti i psihološki problemi također mogu uzrokovati ozbiljne probleme, od socijalne izolacije, jezičnih barijera, zlouporabe opojnih droga, zlostavljanja ili straha od piratstva u međunarodnim vodama.

Podvodno zavarivanje: Najopasniji posao na svijetu

Podvodni zavarivači rade na obalnim platformama i cjevovodima, izvodeći popravke ispod površine vode. Jedna studija dokazala je da je podvodno zavarivanje najopasniji posao u SAD-u. Posljednji zabilježeni statistički podaci CDC-a o stopi smrtnosti za ronioce pokazuju da je rizik od smrtnosti za podvodne zavarivače čak 40 puta veći od rizika za prosječnog američkog radnika.

Radnici u pomorstvu zaslužuju bolje

Pomorci su izdržljivi. Naporno rade kako bi obavili svoj posao i radili ga kako treba. Iako su upoznati sa svim rizicima s kojima se suočavaju, to ne opravdava nesreće koje se mogu spriječiti i potpune katastrofe u kojima su zbog pogibelji pomoraca oštećene ili razorene cijele obitelji.

Stope smrtnosti koje su 5, 6, 7, pa čak i 40 puta veće od nacionalnog prosjeka jednostavno su neprihvatljive. Radnici u pomorstvu zaslužuju bolje. Kad se kompanije pokušaju sakriti iza Zakona o ograničenju odgovornosti starog 170 godina, što je čest slučaj u SAD-u, ili prisiliti pomorce da se odreknu svojih prava na odštetu, odvjetničke tvrtke koje zastupaju pomorce ne dopuštaju odgovornima da se tako lako izvuku.

Ovakvi sudski sporovi nisu laki, ali su važni. Moraju se pokretati kako bi se poboljšali uvjeti za pomorske radnike diljem svijeta. Bez obzira na sve.

Potonuće Britannica – Titanicovog blizanca

0
Foto: Povijest.hr

Sestrinski brod Titanica – Britannic potonuo je 21. studenog 1916. godine, piše Povijest.hr.

Ukupno su proizvedena tri broda u istoj seriji: Olympic, Titanic i Britannic. Britannic je bio posljednji izrađen i ujedno najveći. Ubrzo nakon njegovog porinuća počeo je Prvi svjetski rat. Brod je konvertiran u ploveću bolnicu, pod britanskom zastavom, a u sklopu ratne misije poslan je na bliskoistočno ratište.

Kad je došao do grčke obale naletio je na pomorsku minu kod otočića Kea. Eksplozija je probila trup. Deset minuta nakon eksplozije brod je već bio u istom stanju kao Titanic jedan sat nakon udara ledenjaka. Kapetan je očajnički pokušao tonući brod usmjeriti prema obali otoka udaljenoj oko 5 kilometara i nasukati ga na plažu. Ipak, brod je tonuo prebrzo.

Propeleri su se izdizali prema površini vode kako se brod naginjao. Budući da je kapetan pokušavao nasukati brod propeleri su još uvijek radili. Dva čamca za spašavanje koja su bačena u vodu došla su do propelera i bila smrskana, zajedno s ljudima u njima. Kad je kapetan to doznao odlučio je zaustaviti motore. Spustili su preostale čamce za spašavanje i počeli evakuirati brod. Spašeno je 1.036, a poginulo je ukupno 30 ljudi (na Titanicu više od 1.500). Britannic je bio najveći brod potopljen u Prvom svjetskom ratu.

VIDEO: MOL priprema upotrebu robota na brodovima

0
Foto: Screenshot Youtube

Pomorci koji rade za najveću japansku brodsku kompaniju mogli bi se zamisliti o dugoročnoj budućnosti svojih poslova nakon najnovijih vijesti iz Tokija danas, piše Splash247.

Mitsui OSK Lines (MOL), koji je uložio više od većine linija u istraživanje i razvoj autonomne plovidbe, sada se sprema koristiti robote na svojim brodovima.

MOL je s japanskom tvrtkom za proizvodnju robota i kiborga MELTIN potpisao memorandum o razumijevanju za ugradnju robota na daljinsko upravljanje na svoje brodove.

Iz MOL-a su izjavili kako problemi s kojima se suočava brodska tvrtka ne uključuju samo sprječavanje pomorskih nesreća i osiguranje sigurnog načina rada, već i poboljšanje kvalitete prijevoza radi učinkovitijeg zadovoljavanja potreba kupaca. Navode kako stoga industriji postaje sve važnije pronalaziti rješenja usvajanjem novih tehnologija kao što su autonomna navigacija i daljinsko upravljanje.

Također su dodali da će se roboti vjerojatno koristiti u opasnim dijelovima broda, kao i za dugotrajne poslove ili dužnosti koje se obavljaju u ekstremno visokim i niskim temperaturama.

Više o robotima koje MOL planira upotrijebiti na svojim brodovima pogledajte u videu.

Australija: Kapetan kontejneraša uhićen zbog oštećenja podmorskog kabela

0
Foto: Pixabay

Kapetan kontejnerskog broda u vlasništvu Maersk-a uhićen je i optužen u Australiji zbog oštećenja na dijelu podmorskog telekomunikacijskog kabela, piše Offshore energy.

Australska federalna policija (AFP) podigla je optužnicu protiv 59-godišnjeg ukrajinskog državljanina, kapetana broda MAERSK SURABAYA, koji je navodno oštetio australijsko-singapurski kabel uz obalu zapadne Australije. To je prvi put u povijesti da je AFP podignula optužnicu za ovo kazneno djelo.

U jutarnjim satima 1. kolovoza ove godine, prijavljen je kvar na dijelu kabela u Zaštitnoj zoni podmorskih kabela Perth, otprilike 10 kilometara od obale City Beacha. AFP je 3. kolovoza izvijestila o navodima da je plovilo u prolazu oštetilo kabel, uzrokujući oko 1,5 milijuna dolara štete.

Istraga službenika AFP-a u saveznim državama Zapadna Australija i Victoria rezultirala je uhićenjem ukrajinskog državljanina, kapetana MAERSK SURABAYA. Prema navodima policije, Maerskov kontejneraš bio je usidren otprilike 500 metara od zaštićene zone te je navodno zbog jakog vjetra sidrom zaorao morsko dno, zakačivši i oštetivši pritom kabel koji se nalazio na dubini od 20 metara.

Kapetan je optužen 11. kolovoza nakon što su istražitelji AFP-a pretražili plovilo kada je pristalo u Melbourneu i zaplijenili brodski dnevnik.

Za ovo djelo predviđena je moguća maksimalna kazna zatvora od tri godine i novčana kazna od 40 000 australskih dolara (nešto više od 28 600 USD).

Kapetanu je odobrena jamčevina uz stroge uvjete i trenutno se nalazi u karanteni u jednom hotelu.

Iz AFP-a su izjavili da oštećenje podmorskog kabela može imati ozbiljne financijske posljedice i za kabelskog operatera i za korisnike koji imaju smanjenu povezanost i pristup podacima. Dodali su i da je zaštitna zona jasno označena na pomorskim kartama te da bi svi zapovjednici plovila trebali osigurati plovidbu na način koji ne ometa kritičnu komunikacijsku infrastrukturu.