O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 435

TEHNIČKI VODIČ ZA ODABIR ROLO GARAŽNIH VRATA

0
Foto: Hormann

Sekcijska garažna vrata trenuto su najprodavaniji model u Hrvatskoj. Razlog tome je velika rasprostranjenost komponenti svih proizvođača, mogućnost jednostavne kućne izrade i cijene koja je prihvatljiva velikoj većini kupaca. Bez obzira na kvalitetu izrade gotovog proizvoda,  funkcionalni nedostatak ovog tipa vrata je nemogućnost ugradnje s vanjske strane garaže.

Vanjska ugradnja preporuča se kada u nadvoju garaže postoji prepreka, unutrašnji zidovi garaže znatno se sužuju u dubinu ili je prostor preuzak/prenizak za prolazak automobila. U tom slučaju biramo rolo vrata.

Foto: Hormann

NEDOSTACI KOD ROLO VRATA

Inače vrlo jednostavna i  kompaktna rolo vrata imaju jedan jedini nedostatak, toplinsku izolaciju koja je ponekad vrlo bitna stavka u garažnim prostorima. Bez obzira na proizvođača i marku, većina rolo garažnih vrata imaju PU pjenom izolirane lemele u prosjeku deblijne 10-12mm, što ne osigurava dovoljnu toplinsku zaštitu. Razlog ovome je sasvim logičan – konstrukcija bubnja oko kojeg se namata ploha rolo vrata u slučaju debljih lamela bila bi izrazito široka i duboka, čineći je nepraktičnom za niske prostore garaža. Osim toga proizvođači bi trebali razmišljati o rješenju pomoću kojeg će se osovina bubnja pomicati naprijed-natrag, osiguravajući uvijek okomit ulaz lamela u bočne vodilice. Takvo nešto omogućiti će manje trenje između lamela, dugotrajno lijep izgled plohe vrata i smanjenu razinu buke. 

Bez obzira na ove tehničke karakterstike, rolo vrata se i dalje vrlo rado biraju kod samostojećih garaža, ili onih s ograničenim prostorom.

Foto: Rolo vrata s koso rezanom plohom / Horman

PREDNOSTI HÖRMANN ROLO VRATA

Kada razmišljamo o rolo vratima važno je obratiti pozornost na sigurnost. Rolo konstrukcije u tome su pogledu vrlo kompleksne radi bubnja vrata kojim se uvijek može manipulirati za visinu jedne lamele, što je otprilike 7 cm. To znači da vrata koja nisu fizički zaključana zasunom ili osigurana getribom motora s prijenosom na osovinu uvijek možete podignuti za visinu jedne lamele. Hörmann rolo vrata u ovome su aspektu veliki korak ispred konkurencije.  

Foto: Hormann

PAMETNA KONSTRUKCIJA ZA UDOBNO I JEDNOSTAVNO KORIŠTENJE

Ugradnjom motora unutar cijevi bubnja konstrukcijski nije moguće osigurati vertikalni pritisak na plohu u bočnim vodilicama, što je neophodno želimo li da vrata zabrtve s podom. Rolo vrata opremljena cijevnim motorom i konstruirana poput roleta iz tog se razloga isporučuju s mehaničkim zasunima ili dodatnim načinima osiguranja koja ometaju udobnost korištenja daljinskim upravljačima.

Foto: Hormann

Primjer neadekvatno osigurane deblokade

Hörmann rolo vrata opremljena su vanjskim pogonom s lančanim prijenosom na osovinu koji gura lamele jednu u drugu, sve dok digitalni prekidač kretanja vrata ne kaže dosta.  Na taj način vrata leže sigurno u bočnim vodilicama, čvrsto zabrtvljena s podom i osiguranim bubnjem vrata bez opasnosti od nasilnog podizanja.

PLANIRANJE PROSTORA ZA UGRADNJU

Budući da se ovaj tip vrata uvijek bira za prostorno ograničene garaže ili one s preprekama poput vrata ili ormara u prostoru, uska konstrukcija od velike je važnosti. Za smjestiti rolo vrata unutar garaže bočno će trebati samo 10 cm s svake strane. U tih deset centimetara stat će motor, upravljanje i vodilica. Vlačne opruge u vodilicama koje služe za podizanje i spuštanje vrata, genijalno su rješenje kojim čuvamo dugotrajnost motora. Još jedna zgodna prednost ovih vrata je praktična ugradnja. Mogu se postaviti iza otvora i u otvor, iza ili bez nadvoja jer je konstrukcija samonosiva. Detaljne informacije o potrebnom prostoru za ugradnju pronađite u prospektu Hörmann rolo vrata, ili potražite najbliže prodajno mjesto.

Foto: Hormann

Akcija ‘Sigurna plovidba 2021’

0
MMPI
Foto: MMPI

Tradicionalna akcija pojačanog nadzora sigurnosti plovidbe na moru ‘SIGURNA PLOVIDBA 2021’ održat će se u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. godine od 07.00 do 18.00 sati na području osam lučkih kapetanija.
 
Akcija ima za cilj provjeru spremnosti i učinkovitosti postupanja svih nadležnih službi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u nadzoru sigurnosti plovidbe, kako bi se osigurala preventivna zaštita svih sudionika u pomorskom prometu i smanjila pojavnost pomorskih nezgoda i nesreća za vrijeme turističke sezone kada u teritorijalnom moru i u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske boravi veliki broj turista i plovi veliki broj domaćih i stranih  plovila. U akciji će se koristiti sva raspoloživa plovila i djelatnici iz svih lučkih kapetanija i njihovih ispostava na moru.
 
Ovogodišnja će akcija obuhvatiti kontrolu brodica za prijevoz putnika, izletničkih brodova te brodova na višednevnim kružnim putovanjima. Provest će se i kontrola tvrtki za iznajmljivanje plovila kao i nadzor korištenja koncesijskih odobrenja vezano uz iznajmljivanje osobnih plovila te kontrola pomorskog prometa u područjima intenzivne plovidbe. 
 

Najteža američka ratna pomorska katastrofa

0
Foto: Povijest.hr

USS Indianapolis bila je teška krstarica klase Portland, dužine 190 metara i istisnine od oko 10.000 tona. Neposredno prije potapanja prenijela je na otok Tinian obogaćeni uran potreban za sastavljanje nuklearne bombe za Hirošimu, piše Povijest.hr.

Dana 30. srpnja 1945. godine dogodila se najteža ratna pomorska katastrofa u povijesti SAD-a. Naime, japanska podmornica I-58 potopila je brod USS Indianapolis, na kojem je bilo čak 1.196 osoba. Neposredno prije toga, taj brod dopremio je dijelove za nuklearnu bombu na pacifički otok Tinian s kojeg su kasnije poletjeli bombarderi prema Hirošimi.

USS Indianapolis bila je teška krstarica klase Portland, dužine 190 metara i istisnine od oko 10.000 tona. Na otok Tinian prenijela je obogaćeni uran potreban za sastavljanje nuklearne bombe za Hirošimu.

Nakon napuštanja Tiniana japanska podmornica I-58 pod zapovjedništvom Mochitsure Hashimota pogodila je USS Indianapolis s dva torpeda. Pri potonuću broda odmah je poginulo oko 300 ljudi, a ostatak posade ostao je plutati na moru. Tek tri i pol dana kasnije došli su do njih spasioci, no veći dio brodolomaca do tada je već umro. Ukupan broj poginulih dosegao je brojku od 883.

Ministar Butković na potpisivanju ugovora vrijednih 33,6 milijuna kuna u Lučkoj upravi Rijeka

0
Foto: BuR.com.hr

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sudjelovat će na potpisivanju ugovora vrijednih 33,6 milijuna kuna, a najvažniji ugovor se odnosi na izvođenje radova na izgradnji spojne ceste lučkog područja s državnom cestom D 403 ukupne vrijednosti 32,2 milijuna kuna s PDV-om koji se potpisuje s tvrtkom GP Krk d.d..
 
Potpisivanje ugovora održat će se u petak, 30. srpnja 2021. godine u Lučkoj upravi Rijeka (Riva 1, 51 000 Rijeka) s početkom u 9.00 sati.
 
Spojna cesta lučkog područja s državnom cestom D 403 osigurava prometnu povezanost lučkog područja  (terminala za generalne terete) u Bazenu Rijeka s državnom cestom D 403. Cesta D 403 glavni je cestovni ulaz na novi Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, a interna spojna cesta lučkog područja njen fizički nastavak prema istoku kroz lučko područje u Bazenu Rijeka. Izgradnjom ove ceste prestaje potreba za ulaz/izlaz teških kamiona u lučko područje na Trgu Žabica (postojeći ulaz/izlaz Žabica) i na vrlo prometnu gradsku ulicu Riva u centru grada.
 
Uz ovaj ugovor potpisat će se i Ugovor za stručni nadzor na radovima na izgradnji spojne ceste u vrijednosti od 837.500,00 kuna koji se potpisuje s tvrtkom IN Stria d.o.o. te Ugovor za provedbu Pilot projekta kontrole pristupa, nabavu softvera, isporuku i ugradnju opreme u okviru projekta PROMARES (Promoting maritime and multimodal freight transport) koji se sufinancira EU sredstvima Programa Interreg Italy 2014 – 2020. Vrijednost ovog Ugovora iznosi 514.668,75 kuna i potpisuje se s tvrtkom Securitas Hrvatska d.o.o..

Kako se pomorci mogu zaštiti od Covid-19 virusa?

0
Foto: Safety4sea screenshot

Tijekom pandemije Covid-19 virusa diljem svijeta milijuni ljudi su se zarazili, a više od 3 milijuna ljudi je nažalost i umrlo. Neizbježna je činjenica da je pandemija ostavila traga i u pomorskoj industriji, piše Safety4sea.

Pomorci i dalje imaju vrlo važnu ulogu u održavanju svjetske trgovine, a njihovo zdravlje i dobrobit iznimno je važna. Marine media Enterprise u suradnji sa Steamship Mutual izbacila je seriju filmova o Covid-19 virusu. Cilj filmova je pružiti dodatnu podršku i informacije pomorcima, gdje god da se nalaze.

Uz nove sojeve virusa, poduzimaju se dodatne mjere opreza i provode se restriktivne mjere, što dodatno utječe na rad i život pomoraca u cijelom svijetu.

Napravljena su nova dva filma: Covid-19 Update 2021 i Covid-19 The Vaccine Perspective.

U prvom filmu, Covid-19 Update raspravlja se o posljedicama pandemije i stavlja se naglasak na određene probleme:

  • Kako zadržati mentalnu otpornost
  • Kako se nositi s Covid-19 virusom na brodu
  • Smjena posade pomoraca
  • Kako cjepivo može promijeniti situaciju

U drugom filmu, Covid-19 The vaccine Perspective naglasak je na samom cijepljenju:

  • Virusna zaraza
  • Preventivne mjere
  • Učinkovitost cjepiva
  • Različite vrste cjepiva- po čemu se razlikuju
  • Kako se pomorci mogu cijepiti

Filmove možete pogledati na sljedećem linku.

VIDEO: Platforma u Brazilu

0
Foto: Pomorac.hr

Čitatelj nam šalje video platforme koja se nalazi u Brazilu. Snimka je napravljena po lošem vremenu te su vidljivi valovi koji dosežu i do 8 m visine.

FOTO: Podizanje platforme u Sjevernom moru

0
Foto: Pomorac.hr

Jedan od naših čitatelja pomoraca poslao nam je zanimljive fotografije podizanja platforme u Sjevernom moru. U nastavku pogledajte fotografije i proces podizanja platforme.

Foto: Pomorac.hr

VIDEO: 10 najvećih svjetskih kruzera

0
Foto: Youtube screenshoot

Pogledajte neke od najvećih svjetskih kruzera. Među njima je i najveći kruzer na svijetu koji teži više od 200 tisuća tona i koji može prevesti i do 6680 putnika. Izgrađen je 2018.godine te je dio Royal Caribbean International kompanije.

JEDNA HRVATSKA: Pelješki most je spojen!

0
pelješki most
Foto: Vlada RH

U srijedu navečer postavljen je posljednji, 165. segment čelične konstrukcije jednog od najvećih mostova u Europi. Tako napokon možemo reći da je Hrvatska napokon teritorijalno povezana i cjelovita, piše Dulist.

Središnjoj svečanosti povezivanja prisustvovao je premijer Andrej Plenković s brojnim ministrima te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Uz njih, Pelješkim su mostom nakon spajanja prošli i župan Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Mato Franković.

-Most je bio san mnogih u proteklih 20 godina. Ostvarili smo cilj koji rješava problem star 300 godina. Ono što se dogodilo večeras, najbolje opisuje tezu o modernom suverenizmu. Tezu koja definira kako realizirati strateške nacionalne interese, a to učiniti uz osnaženu poziciju RH u međunarodnoj zajednici koja je dio Europske unije. Most ne spaja samo Hrvatsku, već i EU. Ne dijeli Hrvatsku i BIH, već povezuje. Ovo je zajednički projekt i tako ga trebamo doživljavati – rekao je premijer Andrej Plenković te istaknuo da je kineska tvrtka unatoč pandemiji i problemima u transportu uspjela spojiti most tri mjeseca prije roka.

-Za Dubrovnik on znači prometnu povezanost. Za jug Hrvatske znači nezamjenjivu kvalitetu. Županija postaje i autodestinacija. BiH ima krajnje bezbrižan prolaz za brodove do Neuma. Most je grandiozan i velik, da bi ispod njega i Titanic mogao proći ispod njega. Ovo je nova kvaliteta za hrvatski građevinski sektor – naglasio je te je među ostalim zahvalio i projektantu Marjanu Pipenbaheru.

Ovaj povijesni trenutak pratio se s mora i kopna, a posebno je lijepo bilo vidjeti ljude koji su spajanju odlučili svjedočiti uživajući na svojim barkama.

Nakon svečanog obilježavanja spajanja hrvatskog teritorija, radovi se nastavljaju i dalje. Slijedi dovršetak mosta, ali i pristupnih cesta za koje su zadužene dvije inozemne tvrtke – Avax i Strabag. Prema svim dosadašnjim najavama, most će se otvoriti i pustiti u promet iduće godine, prije turističke sezone. Ministar mora, prometa i infrastrukture u jednom je od medijskih istupa naglasio kako se neće naplaćivati cestarina.

Vladimir Tonić – 16 godina života u Južnoj Koreji

0
Foto: Pomorac.hr

Što reći o Južnoj Koreji? Država četrdesetak četvornih kilometara veća od Hrvatske u kojoj živi 52 000 000 ljudi jedanaesta je ekonomija svijeta s bruto društvenim proizvodom koji iznosi
1 650 000 000 000 američkih dolara. Osim što očarava u ekonomskom smislu, Južna Koreja zapanjuje i svojim prirodnim ljepotama, futurističkom arhitekturom, najboljim zračnim lukama na svijetu, hranom, ali i brodogradnjom. Upravo u južnokorejskoj brodogradnji se pronašao i naš sugovornik, Vladimir Tonić. On je u Rijeku doselio 1976. godine iz tadašnjeg SSSR-a. U gradu koji teče završio je osnovnu i srednju školu, tadašnji Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi, matematičko-informatički smjer, odnosno danas je to Gimnazija Andrije Mohorovičića. Potom je na riječkom Sveučilištu diplomirao smjer Brodogradnja.

Kako je bilo na fakultetu tada? Je li hrvatski obrazovni sustav pratio zahtjeve svjetskog tržišta?

Već tada nije bilo previše zainteresiranih za brodogradnju; strojarstvo je bilo popularnije. Rekao bih da je studij bio dobro povezan s riječkim brodogradilištem 3. MAJ, praktični dio školovanja se podosta bazirao na suradnji sa škverom, a i studenti su računali da se imaju gdje zaposliti. Sustav studentske međunarodne razmjene je omogućavao kontakte sa stranim sveučilištima; kolege sa strojarstva su to mogli dobro iskoristiti, neki od njih odmah započevši karijeru u inozemstvu. Brodogradnja – ne toliko efikasno, uostalom, tek nas je negdje četvrtina upisanih završila studij.

Gdje ste započeli svoju karijeru?

U Odjelu tehničke kontrole brodogradilišta “3. MAJ”, gdje sam proveo 5 godina.

Kako ste se odlučili za brodogradnju?

Od kad znam za sebe zanimao sam se za brodove, i smatrao sam da se karijera treba zasnivati na “realnom” tehničkom studiju.

Gdje sada radite?

U klasifikacijskom društvu Det Norske Veritas DNV.hr – DNV, pomorski sektor, kao inspektor i voditelj projekta za novogradnje u Južnoj Koreji.

Zbog čega baš Koreja? Kakav je poslovni, a kakav društveni život u Koreji? Kakav je socijalni i zdravstveni sustav u Koreji, jesu li radnici zadovoljni?

Zaposlio sam se izravno na radno mjesto u Južnoj Koreji, budući da je za vrijeme brodograđevne ekspanzije 2005. godine tamo postojala velika potražnja za inspektorima klasifikacijskih društava. Posao sam dobio uz preporuke inspektora s kojima sam ranije radio, i kao kadar riječkog Tehničkog fakulteta, koji je očigledno uživao određeno poštovanje.

Južna Koreja je jedna od tehnički najrazvijenijih zemalja svijeta, njihova se brodogradnja smatra najnaprednijom u cijelom svijetu. Društveni život je podređen poslovnom; nije neuobičajeno vidjeti radnike da se kasno uvečer vraćaju s posla na kojem su proveli i po 12 sati. OK, to je bila situacija prethodnih godina, u međuvremenu su doneseni zakoni koji ograničavaju maksimalno tjedno radno vrijeme, odnosno količinu prekovremenih sati (inače imaju 8-satni radni dan).

Cijeli život je vrlo organiziran, „od kolijevke pa do groba“, a Koreanci su vrlo kompaktna zajednica, koja cijeni obitelj, tradicije i nadasve poštuje zakone. Rezultat je „Amerika bez kriminala“, kao što se bio izrazio jedan moj kolega. Također imaju vrlo razvijeni zdravstveni sustav, kvaliteta zdravstvenih ustanova je vrhunska, a cijena (uz opće zdravstveno osiguranje) umjerena. O dobroj organizaciji govori i situacija s Covidom; bez obzira na to što su bili jednom od najranije pogođenih zemalja, nikad nisu išli u potpuno zatvaranje, a broj smrtnih ishoda s obzirom na broj stanovnika je red veličine ispod onog u Hrvatskoj.

Koliko često posjećujete Hrvatsku i namjeravate li se vratiti?

Naravno da se namjeravam vratiti; prije ove pošasti, išao bih 4-5 puta godišnje u Hrvatsku (nekad i doslovno samo na vikend). A kako sada stvari stoje, u Hrvatskoj sam zadnji puta bio u listopadu 2019. godine (to je na znanje pomorcima koji se žale da dugo (mjesecima!) nisu bili doma).

Sto mislite o hrvatskoj brodogradnji, ima li budućnosti? Kuda bi hrvatska brodogradnja trebala “okrenuti kormilo”?

Hrvatska brodogradnja ima budućnost, kao dio šireg europskog brodograđevnog sustava, kao što se već i sada događa, gdje naše tvrtke rade nacrte i proračune za nizozemske tvrtke, ili kada „3. MAJ“ ili Brodosplit rade sekcije za talijanska brodogradilišta.

Sto biste poručili mladim ljudima koji se žele baviti brodogradnjom i srodnim poljima znanosti?

Neka što prije počnu stjecati profesionalno iskustvo. Niti će svaki posao odmah biti lagan ili dobro plaćen, ali će iskustvo omogućiti bolji izbor zanimanja u budućnosti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Koju hrvatsku pjesmu najčešće slušate u Koreji?

Dosta slušam Johnny Štulića, načelno našu glazbu (pop i rock) osamdesetih. Ne pratim ovo „novo“.

Foto: Vladimir Tonić

U današnje vrijeme, kada su svakom puna usta Njemačke i Irske, lijepo je čuti i jednu ovakvu, moglo bi se reći – dalekoistočnu priču. Vladimir je čist primjer da se znanje i stručnost cijene uvijek i svugdje, te da ne treba odustajati od svojih snova, ma koliko daleki oni bili. Gospodin Vladimir je svoje mjesto pronašao u zemlji koja ima trinaest puta više stanovnika nego li ih ima Republika Hrvatska, u brodograđevnoj industriji Južne Koreje koja broji preko 140 000 zaposlenika i ponovo je po narudžbama prestigla svoga najljućeg rivala – Kinu.

Petar Zuanović