O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 456

O piratima

0
Foto: Pixabay

O piratima, koji su od davnina predstavljali strah i trepet svjetskih mora, napisani su brojni romani i snimljeni brojni filmovi. Za razliku od svojih fiktivnih inačica, nisu nužno bili bukači s povezom na oku i papigom na ramenu – među njima je bilo razbojnika ali i gospode, pa čak i – dama. piše Povijest.hr

1. Dok su u kolektivnoj svijesti gusari i pirati jedno te isto, struka ta dva pojma razlikuje. Gusarima se, naime, smatraju pomorski ratnici koji su – ovlašteno i u interesu svoje zemlje – napadali i plijenili neprijateljske brodove. Pirati su, s druge strane, bili morski razbojnici. Kako bilo, i jedni i drugi djelovali su tijekom cijele povijesti pomorstva, počevši od feničkog razdoblja. Gusarstvo, kao povijesna kategorija, ukinuto je Pariškom pomorskom deklaracijom 1856. godine, dok je piratstvo i danas vrlo živahno.

2. Počasno mjesto u povijesti piratstva pripada jednoj ženi. Kineskinja Ching Shih (1775. –1844.) u mladosti je bila prostitutka, da bi se, nakon što su je oteli pirati, zaljubila u jednog od njih i postala mu žena. Malo-pomalo, počela mu je pomagati u poslu. Nakon njegove pogibije, koristeći se svakim zamislivim lukavstvom, uzdigla se do zapovjednice zloglasne flote “Crvena zastava”, koja je tjerala strah u kosti trgovcima širom Kineskog mora. Na vrhuncu moći, pod svojom je kontrolom imala stotine džunki, odnosno četrdeset tisuća ljudi. Onima koji bi pokušali napustiti njenu flotu vlastoručno je rezala uši!

Foto:Ching Shih / Youtubescreenshot

3. U drugom i prvom stoljeću prije Krista, pirati su postali golema prijetnja na Sredozemnom moru. Nakon što bi opljačkali neki brod, članove posade su prodavali u roblje ili, ako se radilo o bogatašima, od njihovih obitelji zahtijevali “paprenu” otkupninu. U potonju kategoriju ubrajao se momak koji im je 75. godine pao u ruke – Gaj Julije Cezar! Budućega rimskog diktatora držali su zatočenog nešto više od mjesec dana, nemajući pojma o kome je riječ. Nakon što je stigla otkupnina, pustili su ga na slobodu. Bila je to velika greška: sve odreda dao je pohvatati i razapeti.

4. Crnu zastavu s bijelom lubanjom i prekriženim kostima možemo vidjeti u većini filmova o piratima. Poznata kao “Jolly Roger”, prvi put se pojavila na Karibima u sedamnaestom stoljeću, no tada je bila – crvene boje! Tek u osamnaestom stoljeću, pirati su tijekom napada počeli isticati crne zastave, kojima su s vremenom dodani zastrašujući simboli. Nije se uvijek radilo o lubanji i kostima: čest motiv je bio i pješčani sat, upozorenje da se ne lijepi kraj bliži.

Foto: Pixabay

5. Priča koja se često povezuje s piratima jest ona da su zarobljenike tjerali da hodaju po dasci dok ne padnu u more i utope se. Iako je metoda doista primjenjivana u prošlosti, postoji samo jedan pouzdan zapis da su to počinili pirati. Dokazi pak govore da su tu metodu najčešće koristile pobunjene posade, za pogubljenje svojih časnika.

6. Premda je u “biznisu” bio tek nešto više od godinu dana, marljivi Samuel Bellamy (1689. – 1717.) uspio je zgrnuti najveće bogatstvo od svih pirata zapadnog svijeta. “Crni Sam”, kako su mu zbog bujne crne kose tepali, prema zarobljenicima se odnosio milostivo, sve dok bi mu drage volje prepustili svoje dragocjenosti.

Foto: Pixabay

7. Nadimak “Crni” Bellamy je dijelio s kolegom Bartholomewom Robertsom (1682. – 1722.), a dvojica muškaraca imala su i sličnu, pragmatičnu ćud. “Crnog Barta” povijest je zapamtila kao tvorca najpoznatijega piratskog kodeksa. Godine 1772. donio je, naime, propis koji je, između ostalog, piratima branio dovođenje žene i djece na brod (taj prekršaj kažnjavao se smrću) te ulaženje u fizičke sukobe tijekom plovidbe (svađe su se smjele rješavati tek na kopnu, i to dvobojem).

8. Ideja o piratima koji zakopavaju blago na pustim mjestima nema uporište u zbilji, već u mašti Robreta Louisa Stevensona, koji je na njoj utemeljio glasoviti roman “Otok s blagom” iz 1883. godine. U povijesti, zabilježen je samo jedan slučaj da je pirat napravio nešto takvo: škotski morski razbojnik William Kidd (na slici!) početkom 18. stoljeća doista je zakopao dio plijena, nadajući se kako će njime – ako padne u ruke pravdi – kupiti slobodu. Plan se izjalovio – umjesto da se daju podmititi, neuviđavne britanske vlasti su ga osudile na smrt vješanjem.

Lucija Kapural

Završio je pomorske škole s najboljim ocjenama, ali je ostao zapamćen kao ‘najprekvalificiraniji kuhar u povijesti‘

0
Foto: The maritime executive

Hugh Nathaniel Mulzac (1886.-1971.) je do Prvog svjetskog rata plovio na američkim, norveškim i britanskim jedrenjacima i parobrodima. Za vrijeme rata bio je časnik palube na četiri broda, a nakon njegova završetka u Velikoj Britaniji završio je pomorske škole s najboljim ocjenama i stekao sve potrebne kvalifikacije.; piše Slobodna Dalmacija

Nakon rata je imigrirao u SAD, ali je na američkim brodovima mogao raditi samo kao kuhar ili stjuard. Zvali su ga najprekvalificiranijim kuharom u povijesti pomorstva. Razlog: bio je pogrešne boje kože.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata došlo je do potrebe za većim brojem sposobnih pomoraca i Mulzac je u 57. godini dobio šansu postati kapetan broda.

No, kako poslodavci nisu znali kako će bijeli mornari reagirati na naredbe crnog kapetana, složili su potpuno crnačku posadu. Mulzac je kao protivnik rasne segregacije to odbio rekavši da poznaje dovoljno crnaca i bijelaca koji bi bili spremni zajedno ploviti pod njegovim zapovjedništvom.

Na njegov uvjet su pristali tek 1942. i brod Liberty klase Booker T je pod njegovim zapovjedništvom zaplovio s posadom sastavljenom od više rasa, državljana 18 različitih država.

Foto: gCaptain

Iako je od 1942. do 1947. uspješno iz Amerike na europska i pacifička ratišta prebacio 18 tisuća vojnika i tisuće tona vojne opreme, Mulzac se nakon rata ponovno suočio sa zidom rasizma. Ni jedan američki brodar mu nije htio povjeriti zapovjedništvo na svom brodu.

Tužio ih je bez uspjeha, da bi mu pedesetih godina, zbog članstva u American Labor Party, u vrijeme senatora McCarthyja i lova na lijeve vještice oduzeli matrikulu. Vraćena mu je tek 1960. kada je imao 74 godine.

Prvi small scale LNG pretovar na Mediteranu obavljen na krčkom terminalu

0
Foto: LNG Hrvatska

Omišalj, 21. svibnja 2021. godine – Na Terminalu za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku, uspješno je izvedena složena operacija –  tzv. ponovni pretovar ukapljenog prirodnog plina (re-loading) s FSRU broda LNG Croatia na manji brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina. – javili su iz kompanije LNG Hrvatska

Radi se o prvom small scale LNG pretovaru na Mediteranu što Hrvatsku čini predvodnicom na tržištu pružanja ove usluge. Naime, ukapljeni prirodni plin ovoga puta nije uplinjen i transportiran s terminala u plinski transportni sustav Republike Hrvatske, već je pretovaren na manji brod (Avenir Accolade kapaciteta 7000mᶟ) koji se po završetku pretovara zaputio prema terminalu na Sardiniji. Time je Hrvatska zadobila mogućnost trgovanja ukapljenim prirodnim plinom i morskim putem.

Ovaj potpuno novi poslovni model otvara brojne mogućnosti u sektorima turizma i gospodarstva jer se njime omogućava tzv. bunkering, mogućnost primanja i punjenja drugih brodova ekološki prihvatljivijim pogonskim gorivom – ukapljenim prirodnim plinom, a čime se znatno smanjuju emisije ispušnih plinova te štetni utjecaj brodarstva na okoliš.

Zaključno, novom dodatnom uslugom, Terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku nastavlja potvrđivati svoju važnost na energetskoj karti Europe.

Foto: LNG Hrvatska

TAR: Dan otvorenih podruma u Istri

0
Foto: Unsplash

21. izdanje Wine daya – Dana otvorenih vinskih podruma održat će se 30. svibnja 2021. od 10 do 19 sati na području cijele Istre i uz poštivanje svih epidemioloških mjera.; javlja istraterramagica

Posljednja nedjelja u svibnju i ove je godine poseban dan za ljubitelje dobre kapljice – više od 80 vinskih podruma diljem Istre širom otvaraju svoja vrata i pozivaju na kušanje svojih vina.

Foto: Istraterramagica

Projekt se iz godine u godinu unaprjeđuje i usavršava te se slobodno može ustvrditi kako je posljednja nedjelja u svibnju već tradicionalno postala prepoznatljiva po vinu i vinarima koji toga dana prezentiraju svoju ponudu odnosno svoj vinski itinerar te tako zajednički doprinose kreiranju imidža Istre kao prepoznatljive vinske regije.

Učenici Pomorske škole u Zadru pokrenuli peticiju

0
Svetko Perković
Foto: Svetko Perković 057info

Veličanstven ispraćaj najdražeg profesora i ravnatelja Svetka Perkovića uz dugotrajan pljesak govori o veličini čovjeka i snažnom utjecaju koji je ostavio iza sebe.

Potaknuti željom da svi budući naraštaji pomoraca, pa i oni koji nisu imali čast da im ova legenda bude primjer i kompas, učenici Pomorske škole u Zadru pokrenuli su peticiju kojom prikupljaju potpise kako bi Pomorska škola u Zadru nosila ime Svetka Perkovića.

”Naš ravnatelj, prijatelj, kolega, brat napustio nas je prerano. Cijeli svoj život podario je Pomorskoj školi Zadar. Cijelog sebe je dao da generacije i generacije iz škole izađu kao pravi ljudi, ljudi spremni za izazov koji život nosi.

Toliko toga je napravio za nas, toliko smijeha, veselja, glazbe i osjecaja da smo svi jednaki, da nas sve voli… Ne mozemo mu se dovoljno zahvaliti, ali možemo napraviti nešto da se njegovo ime nikad ne zaboravi.

Da generacije koje dolaze saznaju tko je on bio. Mozemo promijeniti ime škole, Molim sve Vas da nam pomognete u tome.

Molimo sve institucije koje se s ovim bave da podrže peticiju, jer Svetko je bio “Simply the best”. 

Dragi Ravnatelju mirno more, čuvaj nas sve, zasvirajte gitaru i 14 palmi, mi Vas zaboravit nikad nećemo. Čuvajte nam grad, grad za koji ste živjeli. 

Volimo Vas❤️” – napisali su učenici

Peticiju možete potpisati >>ovdje<<

20.05.1570. godine – Izdan prvi moderni atlas –

0
Foto: Povijest.hr

Prvi moderni atlas u povijesti,Theatrum Orbis Terrarum (hrv.Prikaz svijeta), izdan je 20. svibnja 1570. godine. Autor atlasa bio je Abraham Ortelius, znameniti flamanski kartografi izdavač. Tiskan je u Antwerpenu, koji je u to vrijeme pripadao Španjolskoj, u okviru  Habsburške Nizozemske.; piše Povijest.hr

Još 1564. godine Ortelius izradio je i izdao danas slabo poznatu Kartu svijeta u osam listova (jedina sačuvana kopija čuva se u Baselu). Zatim je godinama putovao Europom skupljajući geografske karte i surađujući s najpoznatijim kartografima toga vremena (Mercator, Sambucus, Hirschvogel…). Prikupljenu geografsku građu objedinio je u jedinstven format i izdao čuveni atlas.

Atlas Theatrum Orbis Terrarum sastojao se od 70 bakroreznih zemljovida, bogato ukrašenih i iluminiranih,na poleđini kojih su bili komentari i preporuke. Sadržavao je i karte američkog kontinenta, koji je u to vrijeme još bio u fazi istraživanja i kolonizacije.Tiskano jejoš25 izdanja tog djela,a svako sljedeće nadopunjavano je novim zemljovidima i popisima kartografa.

Od ostalih Orteliusovih djela ističe se Geografsko nazivlje (lat. Synonymia geographica), s detaljnim opisom više od deset tisuća toponima iz cijeloga tada poznatoga svijeta (na Hrvatsku otpada dvjestotinjak toponima). Za postignuća u razvoju kartografije španjolski kralj Filip II. Orteliusa je proglasio kraljevskim kartografom.

Dražen Krajcar

ANNUNZIATA – srce Lošinja

0
Foto: Visitlosinj

Šećući obalnim putem, doseći ćete najistureniji rt Čikata, rt Annunziata, koji je tako nazvan po zavjetnoj crkvi Navještenja B.D. Marije. Ondje je srce Lošinja. Današnja crkva, klasicističkoga pročelja, sagrađena je 1858. godine uz stariju, omanju crkvu.; piše visitlosinj.hr

Pred rtom je pučina, daleki vidici. Na tom su rtu lošinjske žene i majke ispraćale i dočekivale brodove. Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke u daleko putovanje, pristao bi u Čikatu kod Annunziate, posada bi se iskrcala pa bi u crkvi s obiteljima izmolila ruzarij (krunicu).

Rastali bi se u zagrljajima, ukrcali na brod i nestali u daljini. To je crkva lošinjskih strepnji, uzdaha i suza.

Unutrašnjost zida krase slike lošinjskih jedrenjaka 19. stoljeća, zavjeti nakon proživjelih opasnosti i brodoloma i zahvale za sretan povratak.

I danas ako pokoji brod, prolazeći kraj rta Annunziata, zatrubi sirenom na pozdrav, znajte da je kapetan broda Lošinjanin.

FOTO: Lošinjski kapetan Srđan Glavan izrađuje 3D makete brodova

0
Foto: Srđan Glavan/Morski.hr

MALI LOŠINJ – Kapetan duge plovidbe i diplomirani inžinjer pomorskog prometa po struci, Srđan Glavan se ni u slobodno vrijeme ne odvaja od brodova. Ovaj Lošinjanin izrađuje makete brodova, ali na moderan način, crta ih u računalu do najmanjih detalja i onda printa u 3D printeru. Ništa ne prepušta slučaju, sve do najsitnijih detalja.: piše Morski.hr

– Radi se 3D print i scratchbuild iz drva balze – kaže kapetan Srđan Glavan i dodaje da je na ovakvu ideju došao zbog brzine izrade i uštede na vremenu.

No ipak, kaže da mu za dovršenje jednog broda od nacrta do potpune realizacije, treba oko dva mjeseca.

– Do sad sam ih što u kitu, što scratchbuild, što 3D izradio oko 50 komada – kaže Glavan i dodaje da mu je cilj izraditi ih 200.

Izrađujem modele svih nekad naših kompanija, ali i ratnih; Prvi i Drugi svjetski rat, moderna vojna mornarica. Uglavnom su mi dragi ovi od nekad naše trgovačke mornarice, brodovi 80-ih godina imaju dušu, a ovo danas što se gradi je užas – kaže ovaj pomorac i iz prve ruke pojašnjava:

– Pa ranije su se brodovi gradili da budu za ljude, da imaju lijepu akomodaciju, da imaju prave maritimne sposobnosti. To su bile lijepe linije brodova za oko i za more, a ovo danas se gradi za profit a najmanje za ljude – kazuje ovaj kapetan i modelar, te otkriva da trenutno radi na Ledenicama od Jugolinije, Admiral Purisić Jadroplov , Račišće Mediteranske Plovidbe, Hercegovina Atlantske, Lastovo, Liburniju i Slaviju I od Jadrolinije, Slavija I, i još puno toga.

Za more oko broda, otkriva da ga radi od knaufa i boja uljanim bojama.

U detaljima izrada ovog lošinjskog maketara, možete uživati i na njegovoj stranici: Glavan Ship Models.

Jurica Gašpar

Vlada RH: Lučka uprava Splitsko – dalmatinske županije još godinu dana upravljat će lukama Zenta i Špinut

0
Foto: Slobodna Dalmacija

Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o izmjeni Odluke o davanju Lučkoj upravi Splitsko – dalmatinske županije na privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja postojeće sportske luke Zenta i postojeće sportske luke Špinut.

Naime, budući da su koncesije za luke posebne namjene Zenta i Špinut u međuvremenu istekle, a nisu stečeni uvjeti za raspis javnog prikupljanja ponuda i dodjelu koncesije, Lučka uprava Splitsko – dalmatinske županije pravovremeno je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dostavila zamolbu za produljenjem roka za privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja navedenih sportskih luka.

Osim toga, dostavljeno je i izvješće o radu iz kojeg je razvidno kako je uveden red u poslovanje predmetnih luka, kao i to da su zaključeni potrebni ugovori s korisnicima, pregledana infrastruktura te pripremljen projekt kojim će se zamijeniti svi gatovi u luci Zenta čime će se osigurati preduvjeti za dodjelu koncesija i uspješniji razvoj sporta na području Grada Splita.

Slijedom navedenog produljuje se rok kojim su luke Zenta i Špinut privremeno dane na upravljanje LU Splitsko – dalmatinske županije za još jednu godinu, na ukupno dvije godine.

RIJEKA: Na području Pećina iz mora izvađena protubrodska mina zaostala iz Drugog svjetskog rata

0
Foto: Fiuman. hr

Protubrodska mina zaostala iz Drugog svjetskog rata, a koja se nalazila u moru na području Pećina, jučer je uspješno uklonjena i na siguran način neutralizirana.; javlja Novi List

Minu su iz mora izvadili policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, ronioci – pirotehničari, pripadnici specijalne policije ATJ Lučko. Uz specijalnu policiju, u akciji su sudjelovali policijski službenici Protueksplozijskog odjela PU primorsko-goranske, Postaje pomorske i aerodromske policije Rijeke s dva službena plovila te djelatnici nadležne lučke kapetanije i dezinsekcije sa svojim plovilima.

Akcija je započela u 10 sati, a nakon što su ronioci-pirotehničari locirali minu na dubini od oko 25 metara, izvađena je iz mora te na siguran način prevezena do mjesta na kojem je neutralizirana. Uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera mina je oko 15 sati uništena u moru.

Inače, riječ je o mini ukupne težine oko 150 kilograma, od čega oko 60 kilograma eksplozivnog punjenja. Početkom prošle godine uočio ju je riječki ronilac, koji je o svom pronalasku izvijestio javnost i policiju.

Šarlota Brnčić