OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 57

Vjetar u jedra LNG brodovima: MOL i partneri lansiraju inovativan dizajn

0
Foto: MOL

MOL planira do 2035. godine opremiti čak 80 svojih brodova tehnologijom Wind Challenger

Japanski brodar MOL predstavio je radikalni novi dizajn LNG broda s četiri Wind Challenger jedra. Riječ je o membranskom LNG carrieru kapaciteta 174.000 m³, razvijenom u suradnji s brodogradilištima HD Hyundai Heavy Industries i Samsung Heavy Industries. Oba projekta već su dobila odobrenje u načelu (AiP) od klasifikacijskog društva Lloyd’s Register, dok su sigurnosne procjene potvrđene od strane zastava Maršalskih otoka i Liberije, piše Splash247.

Glavna inovacija je ugradnja četiri 49 metra visoka Wind Challenger jedra od ojačane plastike, tehnologije koju MOL razvija već desetak godina. Za razliku od ranijih projekata gdje su na LNG brod bila predviđena samo dva takva jedra, novi dizajn omogućava njihovu optimalnu raspodjelu zahvaljujući premještanju zapovjedničkog mosta prema pramcu. Time se maksimalno iskorištava vjetar i smanjuje potrošnja goriva.

Prema preliminarnim izračunima, očekuje se da će brodovi ostvariti uštede goriva do 30% po putovanju, a prosječno 15–20% godišnje. Ovo bi značajno smanjilo operativne troškove, ali i emisije stakleničkih plinova, što je jedan od glavnih ciljeva globalne brodarske industrije.

MOL planira ugraditi Wind Challenger sustav na 25 brodova do 2030. godine, a do 2035. na njih čak 80. Trenutno su isporučena dva broda s ovom tehnologijom, dok je za devet novih već potvrđena instalacija.

Novi LNG brod bit će predstavljen na sajmu Gastech u Milanu, gdje će se brodarskoj industriji prikazati kao jedno od najnaprednijih rješenja u segmentu LNG prijevoza.

Arktički izazovi: Nizozemski brod nasukan tijekom plovidbe prema Kanadi

0
Brod Thamesborg nosivosti 21.359 dwt u plovidbi kroz led na fotografiji tvrtke Wagenborg bez naznačenog datuma. (Izvor: Wagenborg)

Teretni brod Thamesborg, dug 173 metra, ostao je nasukan u Arktiku na ruti između Lianyunganga i Baie-Comeaua. Nesreća se dogodila u Franklinovu tjesnacu, otprilike na polovici Sjeverozapadnog prolaza, jedne od dviju glavnih arktičkih pomorskih ruta.

Prema informacijama brodara, nizozemske tvrtke Wagenborg, nitko od posade nije ozlijeđen, a onečišćenje mora nije zabilježeno. Thamesborg je klase 1A, građen za plovidbu u prvoj godini leda tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, te redovito koristi Sjeverozapadni prolaz za povezivanje Azije i Sjeverne Amerike. piše gCaptain.

Ruta broda Thamesborg od Kine do kanadskog Arktika i njegova lokacija u Franklinovu tjesnacu s CCGS Sir Wilfrid Laurier u blizini. (Izvor: Shipatlas)

Ova arktička ruta skraćuje put između Kine i Kanade za oko 3.750 nautičkih milja u odnosu na tradicionalni prolaz kroz Panamski kanal, čime se štedi približno 14 dana plovidbe i, prema podacima brodara, smanjuju emisije za 40 posto. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da emisije u osjetljivom arktičkom okolišu mogu imati značajan lokalni utjecaj.

Kanadska obalna straža poslala je ledolomac CCGS Sir Wilfrid Laurier, koji je stigao na mjesto nesreće devet sati nakon dojave. Brod je ostao nasukan u stabilnom stanju, a angažirane su stručne ekipe za procjenu oštećenja i planiranje sigurne operacije odsukanja. Thamesborg u trenutku nesreće prevozio je teret karbonskih blokova za industrijsku upotrebu.

Plovidba Sjeverozapadnim prolazom posljednjih godina pokazuje ozbiljne izazove. Kanadske arktičke vode često su nedovoljno hidrografski obrađene, a nasukavanja nisu rijetkost. Podsjetimo, 2018. godine ruski ekspedicijski kruzer Akademik Ioffe nasukao se u Zaljevu Boothia, također na području Arktika, no zahvaljujući mirnom moru i brzoj intervenciji, incident je prošao bez težih posljedica.

Stena Bulk preusmjerava fokus na inovativnu LNG infrastrukturu

0
Foto: Stena/Offshore Energy

Švedska brodarska kompanija Stena Bulk udružila je snage s norveškom tvrtkom Seasystems, podružnicom Scane specijaliziranom za sustave privezivanja plutajućih struktura, kako bi zajednički razvijali i nudili “jettyless” LNG infrastrukturu. Riječ je o rješenju koje omogućuje pretovar i skladištenje ukapljenog prirodnog plina bez gradnje tradicionalnih gatova.

Suradnja je formalizirana potpisivanjem sporazuma kojim se kombinira Stenina patentirana tehnologija produženog priveza za FSU/FSRU jedinice (EFM) i plutajućeg terminala bez gata (JFT) s dugogodišnjim iskustvom Seasystemsa u isporuci cjelovitih sustava privezivanja i prijenosa fluida za energetsku industriju, piše Offshore Energy.

Generalni menadžer za LNG u Stena Bulku, Göran Hermansson, istaknuo je da ove tehnologije predstavljaju značajan iskorak za fleksibilna i učinkovita rješenja uvoza i izvoza LNG-a: „U kombinaciji s ekspertizom Seasystemsa dodatno jačamo mogućnost isporuke sigurnih, pouzdanih i troškovno učinkovitih rješenja globalnom energetskom tržištu.“

Prema sporazumu, norveška kompanija dobiva ekskluzivna prava za plasman i implementaciju Steninih rješenja, dok vlasništvo nad patentima ostaje u rukama švedske tvrtke. Seasystems naglašava da su jettyless sustavi posebno korisni u regijama koje nemaju razvijenu energetsku infrastrukturu, jer za instalaciju trebaju samo odgovarajuću obalu ili offshore lokaciju s dovoljnom dubinom.

Tehnologija omogućuje skladištenje i pretovar LNG-a bez skupih betonskih i čeličnih konstrukcija, a primjenjiva je i u zahtjevnim uvjetima. Direktor Seasystemsa, Torkjell Lisland, naglasio je da ova suradnja otvara vrata za globalne projekte: „Zajedno možemo ponuditi cjelovita i ekonomična rješenja za terminale bez gata, prilagođena potrebama novih i postojećih klijenata.“

Podsjetimo, Seasystems je nedavno dobio narudžbu za opremu za privezivanje FLNG jedinica, dok je Stena Bulk prošle godine prodala svoj posljednji LNG carrier kako bi fokus preusmjerila na nova područja rasta. Još 2021. njihova podružnica Stena Power & LNG Solution udružila je resurse s Global Energy Storage (GES) radi razvoja logistike i skladištenja LNG-a.

Ova nova suradnja potvrđuje strateški zaokret Stene prema inovacijama koje mogu ponuditi brza i ekonomična rješenja za energetske projekte, što bi moglo biti od posebnog interesa za regije u razvoju i tržišta koja traže fleksibilnost bez velikih građevinskih ulaganja.

Potpisane važne izmjene Kolektivnog ugovora za pomorce Jadrolinije u linijskom obalnom prometu

0
Foto: Jadrolinija

Danas, 5. rujna, u Rijeci su potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu Republike Hrvatske. Ova nadogradnja ugovora nastavak je produktivne suradnje Uprave Jadrolinije, socijalnih partnera te udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum. Uz izmjene ugovora, potpisan je i Aneks ugovora kojim se dodatno unapređuju materijalna prava pomoraca Jadrolinije.

Potpisivanju u upravnoj zgradi Jadrolinije u Rijeci prisustvovali su predsjednik Uprave Robert Blažinović, članica Uprave Marija Zaputović Mavrinac, predsjednik Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, zapovjednik Antun Miculinić, predsjednik Glavnog odbora Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske Nediljko Bulić, predsjednica Radničkog vijeća Jadrolinije Miranda Andreutti, ostali članovi pregovaračkog tima te djelatnici Jadrolinije.

Ovim izmjenama dogovorene su ključne promjene koje značajno povećavaju materijalna prava pomoraca. One uključuju povećanje plaće za 10%, povećanje pomorskog dodatka za 20% te povećanje naknade za prehranu za 20% za sve pomorce koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu Republike Hrvatske.

Prilikom potpisivanja ugovora, predsjednik Uprave Robert Blažinović izjavio: „Nakon proljetos potpisanog Kolektivnog ugovora za djelatnike na kopnu te proteklih sedam mjeseci suradnje, uvjerio sam se u produktivnost i predanost naših timova, ali i u konstruktivnost dijaloga sa socijalnim partnerima. Zadovoljstvo djelatnika i pomoraca neupitno je i nužno te ćemo njemu nastaviti kontinuirano težiti. Ono što slijedi za Jadroliniju jest intenzivno razdoblje ulaganja i razvoja i reorganizacije tvrtke na svim razinama, u kojem će suradnja i potpora biti ključne i prijeko potrebne.“

Okupljenima se obratio i Nediljko Bulić, predsjednik Glavnog odbora Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske, naglasivši: „Ovo je put stabilizacije pozicije hrvatskih pomoraca na tržištu. Ulaganje u ljude – u snagu i znanje pomoraca od kojih promjene i uspjeh kreću – ostaje ključno.“

Potpisivanje ovog ugovora potvrđuje važnost socijalnog dijaloga i suradnje u očuvanju stabilnosti i daljnjem razvoju obalnog linijskog pomorskog prometa.

DECK AND ENGINE CADETS – CRUDE TANKER

0
Foto: Pomorac.hr


RANK: Deck and Engine Cadets
VESSEL TYPE: Crude Tanker
SALARY: /
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: /
REQUIREMENTS: Bachelor degree


Send your application today to: ranko.sneberger@vships.com


Contact V.Ships directly at:
Office: +385 51 214795

Povijesno spajanje kineskih brodogradilišta – dominacija na svjetskom tržištu potvrđena

0
Foto: Screenshot/X

Nakon šest godina priprema, završeno je spajanje kineskih brodograđevnih divova CSSC-a i CSIC-a. Iako su od 2019. obje kompanije bile pod kontrolom CSSC-a, tek je sada provedena potpuna integracija kroz gašenje dionica CSIC-a na Šangajskoj burzi.

U četvrtak su dioničari CSIC-a za svaku dionicu dobili 0,13 dionica CSSC-a. Time CSIC prestaje postojati kao pravni subjekt, a svi njegovi resursi, obveze i brodogradilišta prelaze pod CSSC. Cilj spajanja je jače objedinjavanje proizvodnih kapaciteta, učinkovitije nabave i uklanjanje unutarnje konkurencije u kineskoj brodogradnji, piše The Maritime Executive.

Kombinacijom snaga, CSSC je i službeno potvrđen kao najveći svjetska brodograđevna grupacija po imovini, prihodima i knjizi narudžbi. Samo 2024. godine brodogradilišta pod njegovim upravljanjem izgradila su više tonaže nego što je cijela američka brodograđevna industrija proizvela od završetka Drugog svjetskog rata.

Ovim spajanjem CSSC se vraća na poziciju koju je imao prije 1999. godine, kada je država izdvojila CSIC i dala mu kontrolu nad brodogradilištima u sjevernoj Kini. Nakon što je 2019. ponovno vraćen pod CSSC-ovo vlasništvo, CSIC je još nekoliko godina nastavio djelovati s vlastitim brendom i upravom. Konačna odluka o ponovnom spajanju objavljena je u rujnu 2024.

Završena integracija imat će i strateške posljedice za kinesku obrambenu industriju. CSIC je do sada bio ključan dobavljač za gradnju ratnih brodova kineske mornarice. Ujedinjavanje s CSSC-om očekuje se da će dodatno ubrzati i pojednostaviti gradnju vojne flote, što Pekingu daje dodatnu snagu u globalnim pomorskim odnosima.

Za globalnu pomorsku industriju ovaj potez znači nastavak kineske dominacije, jer nijedna druga zemlja ni grupacija nema usporedivu proizvodnu moć niti kapacitet brodogradilišta.

Rabljeni kontejnerski brodovi skuplji, novi brodovi jeftiniji – tržište u raskoraku

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Unatoč slabijim vozarinama i padu cijena novogradnji, tržište rabljenih brodova pokazuje otpornost, osobito u segmentu manjih feeder kontejneraša

BIMCO u svom redovitom izvještaju “Shipping Number of the Week” upozorava na neuobičajen trend na tržištu kontejnerskog brodarstva: cijene rabljenih brodova rastu, iako su vozarine u padu.

Prema analizi glavnog BIMCO-ovog analitičara Nielsa Rasmussena, prosječna cijena pet godina starih kontejnerskih brodova u kolovozu 2025. bila je 17% viša nego godinu ranije, dok su istovremeno spot vozarine na relaciji Šangaj – izvozna tržišta pale 51%.

Najveći rast zabilježen je kod feeder brodova kapaciteta manjeg od 3.000 TEU, čije su cijene u prosjeku porasle čak 26% na godišnjoj razini. Time charter ugovori također su dali podršku tržištu, jer su im stope porasle 17% u odnosu na prošlu godinu.

Iako bi se u normalnim okolnostima očekivalo da cijene brodova slijede kretanje vozarina, situacija na tržištu drugačija je zbog vrlo niskog udjela neaktivnih brodova – manje od 1% globalne flote. Istodobno, cijene novogradnji pale su 4% u usporedbi s prošlom godinom, što je dovelo do toga da rabljeni brodovi sada vrijede oko 80% novogradnje, najviši omjer od kraja 2022.

U iduće dvije godine predviđena je isporuka novih brodova ukupnog kapaciteta 2,3 milijuna TEU, što bi floti dodalo 7,2% nosivosti prije eventualnog povlačenja starijih jedinica. Za segment feeder brodova očekuje se manji rast kapaciteta, svega 2,7% do kraja 2026., što bi moglo zadržati njihove cijene i vozarine na stabilnijoj razini.

Rasmussen naglašava kako će nesigurnost u svjetskoj trgovini i dalje oblikovati tržište, ali trenutni podaci jasno pokazuju da rabljeni brodovi, posebice manjih kapaciteta, ostaju tražena roba.

Washington spreman blokirati IMO-ov zeleni plan carinama i vizama

0
Foto: IMO

Pritisak Washingtona otvara mogućnost da se odluka u listopadu donese glasovanjem, što je u IMO-u rijetkost

Sjedinjene Američke Države izvršile su snažan pritisak na saveznike i protivnike da odbace povijesni dogovor Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o smanjenju emisija iz brodskog goriva. Washington je poručio kako bi zemlje koje nastave gurati prijedlog mogle biti suočene s odmazdnim mjerama – od carina i lučkih naknada do ograničenja viza.

Ova neuobičajena intervencija dolazi uoči listopadskog zasjedanja IMO-a, gdje bi se trebao usvojiti okvir za postizanje neto nulte emisije u pomorstvu. SAD smatra da bi pravila bila nepravedna, posebno jer bi, po njihovoj ocjeni, koristila Kini, dok bi kaznila industrije u kojima američka energetika prednjači, poput LNG-a i biogoriva, piše Splash247.

Dogovor koji je u travnju dobio podršku 63 države predviđa uvođenje standarda goriva i sustava naplate za brodove koji ne uspiju smanjiti intenzitet emisija stakleničkih plinova. Ako konsenzus izostane, konačna odluka u listopadu mogla bi pasti na formalnom glasovanju koje zahtijeva dvotrećinsku većinu članica IMO-a.

Europska unija te niz pacifičkih i azijskih država snažno podupiru okvir, dok SAD nastavlja zauzimati stav protiv međunarodnih klimatskih sporazuma koji, kako tvrde, „štete američkim interesima“.

Brodovlasnici se nalaze u nezgodnoj poziciji jer neizvjesnost oko konačnih pravila otežava donošenje investicijskih odluka. Brokeri izvještavaju da je naručivanje novih brodova gotovo zaustavljeno jer se vlasnici ne žele vezati ni za LNG, ni za metanol, ni za amonijak bez jasnih smjernica.

Industrijska udruženja, poput BIMCO-a, ističu da bi američko nepristajanje moglo zakomplicirati provedbu, ali ne i zaustaviti globalnu primjenu. Svi brodovi koji plove međunarodnim linijama – uključujući i američke – morali bi se prilagoditi pravilima, osim ako ostanu u bilateralnoj trgovini izvan međunarodnih ruta.

Ekološke organizacije upozoravaju da bi svako odgađanje značilo propuštenu priliku za pomorsku industriju da ispuni klimatske ciljeve do 2050. godine.

SPH: Pripreme za ispit zapovjednika i prvog časnika palube od 22. rujna u Rijeci

0
Foto: MMPI

Sindikat pomoraca Hrvatske organizira pripreme za Zapovjednika broda od 3.000 BT ili većeg i za prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većem. 

Pripreme će se održati od 22. do 25. rujna 2025. u uredu SPH (Krešimirova 4, Rijeka).

Pripreme su besplatne za članove Sindikata pomoraca Hrvatske, a prijaviti se možete na info@sph.hr.

Sirija ponovno izvozi naftu nakon 14 godina – tanker isplovio iz Tartusa

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Nakon više od desetljeća međunarodne izolacije, Sirija je ponovno pokrenula službeni izvoz sirove nafte

Tanker Nissos Christiana isplovio je iz luke Tartus s 600.000 barela teške sirove nafte, koju je preuzela trgovačka kompanija B Serve Energy.

Prije izbijanja rata 2011., Sirija je svakodnevno izvozila oko 380.000 barela. No rat, međunarodne sankcije i gubitak kontrole nad ključnim poljima doveli su do kolapsa proizvodnje i izvoza, piše Safety4Sea.

Promjena je omogućena nedavnom odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa o ublažavanju sankcija, čime se američkim tvrtkama otvara mogućnost sudjelovanja u obnovi sirijskog energetskog sektora.

Istovremeno, sirijske vlasti ulažu u pomorsku i trgovinsku infrastrukturu. Potpisan je memorandum vrijedan 800 milijuna dolara s tvrtkom DP World za razvoj višenamjenskog terminala u Tartusu. Time će Sirija prekinuti prethodni ugovor s ruskim operaterom i pokušati ojačati vlastitu poziciju u regiji.

Novi terminal i ponovni početak izvoza nafte predstavljaju dio šireg plana islamističke koalicijske vlade da oživi gospodarstvo i poveže se s međunarodnim tržištima.

Luka Tartus mogla bi ponovno postati važna točka za promet sirove nafte iz istočnog Mediterana.