OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 908

Neželjena “zatvorska kazna” za pomorce

0
Foto: The Maritime Post

Stotine tisuća pomoraca bili su na brodovima mjesecima duže od planiranog, “zapeli” na moru zbog ograničenja putovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19. Šest mjeseci nakon što je problem prvi put otkriven, mnogi od njih još uvijek se bore s neizvjesnošću.

Tijekom cijele godine pomorska industrija uspjela je opstati, omogućujući prijevoz hrane, lijekova i druge neophodne robe širom svijeta; čak i za vrijeme najstrožih lockdown-ova.

Međutim, mnogi su pomorci bili prisiljeni ostati na moru i po nekoliko mjeseci duže od planiranog, ponekad i više od godinu dana. IMO procjenjuje da je oko 400 000 pomoraca iz cijelog svijeta još uvijek na brodovima – iako su im ugovori završili, ne mogu se repatrirati. Smatra se da je još oko 400 000 kod kuće zbog ograničenja, jer se ne mogu ukrcati na brodove i osigurati egzistenciju svojoj obitelj.

Matt Forster, upravitelj stroja, zaposlen na tankeru koji plovi uglavnom Bliskim Istokom i Azijom, rekao je kako je njegov ugovor u to vrijeme bio istekao, dugo je bio na brodu te je imao mentalnih poteškoća radi odvojenosti od obitelji.

Foto: the maritime post; IMO/Matt Forster Chief Engineer

“I prije sam odrađivao duge ugovore, ali ovo je drugačije”, rekao je. “Ima psihološki učinak, jer mu se ne nazire kraj. Puno više utječe na obiteljski život. Moja me djeca uvijek pitaju kada ću doći kući. Teško im je objasniti.”

Forster se sada vratio u Englesku, ali njegovo ga je iskustvo natjeralo da dvaput razmisli o izboru karijere. “Željeli smo ići na posao, odraditi svoje i onda se vratiti kući. Nismo se prijavili za ono što se osjećalo kao neželjena zatvorska kazna.”

“Ne želim se vraćati ako ću opet zaglaviti još šest mjeseci. I ne mislim tako samo ja: puno drugih pomoraca širom svijeta osjeća isto. To će uzrokovati masovne otkaze u industriji.”

Nevolje pomoraca ove godine IMO je opisao kao kršenje ljudskih prava. Govoreći na Dan ljudskih prava u prosincu, Kitack Lim je odao počast pomorskim “radnicima na frontu” i pozvao zemlje da osiguraju da njihova prava na sigurne radne uvjete budu prepoznata, poštovana i zaštićena.

Hedi Marzougui, američki kapetan, izrazio je zabrinutost za mentalno zdravlje posade tijekom duljeg razdoblja na brodu.

„Što duže ostaneš na brodu, fizički ćeš se više umoriti. Sati, tjedni i mjeseci počinju se zbrajati, jako se umorite i niste toliko oštri ”, rekao je, dodajući da iscrpljenost može dovesti do nesreća. “Mi također imamo ljudska prava, imamo vlastite obitelji. Moramo se vratiti životu ”, dodao je kapetan Marzougui. “Mi nismo roboti, ne bi nas trebali doživljavati kao građane drugog reda”.

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Sjeverna Koreja predstavila novi balistički projektil koji se ispaljuje iz podmornice

0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Thomas Vimare

Sjeverna Koreja predstavila je u četvrtak navečer na vojnom mimohodu u Pjongjangu novi balistički projektil koji se ispaljuje s podmornice (SLBM – Submarine-launched ballistic missile).

Mimohod je nadgledao vrhovni vođa Kim Jong Un; piše Geopolitika News.

“Najmoćnije svjetsko oružje, balistički projektili lansirani iz podmornice, došli su na trg jedni nakon drugog, moćno demonstrirajući snagu revolucionarnih oružanih snaga”, objavila je državna sjevernokorejska novinska agencija KCNA-prenosi Reuters.

Sjeverna Koreja testirala je nekoliko SLBM-a te se smatra kako nastoji razviti podmornicu iz koje se mogu lansirati projektili.

BBC navodi da se na fotografijama, koje je objavio državni medij, vide barem četiri velika projektila.

Analitičari pretpostavljaju da je riječ o nadograđenoj verziji SLBM-a Pukguksong.

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Filipini dodali na popis još zemalja kojima je zabranjena smjena posade

0
Foto: Ilustracija / ITF

Filipinska vlada dodala je još država na popis zemalja kojima je zabranjena smjena posade u bilo kojem od filipinskih čvorišta za smjenu. Broj zemalja je sada narastao na 33.

Od 21 zemlje početkom siječnja, broj je narastao na 33; uz dodatak Pakistana, Jamajke, Luksemburga, Omana i Kine. Ispod možete pronaći cjelovit popis zemalja.

Foto: safety4sea.com

Svim brodovima koji dolaze iz spomenutih zemalja u roku od 14 dana od 1. do 15. siječnja, zabranjeno je obavljanje bilo kakvih aktivnosti vezanih uz smjenu posade u bilo kojem od 6 objekata za smjenu posade u zemlji, i to:

  • Manila (južna luka);
  • Luka Capinpin u Bataanu;
  • Luka Batangas;
  • Sasa Wharf u Davau;
  • Luka Cebu;
  • Luka Subic

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Radovi na Pelješkom mostu teku punom parom

0
Foto: HRT

Radovi na gradilištu Pelješkog mosta nastavljaju se i u ovoj godini punom parom unatoč gotovo svakodnevnoj kiši i jakom jugu. U Komarnu je uplovio i četvrti brod s višetonskim dijelovima rasponske konstrukcije mosta; piše HRT.

Kinezi svaki važan posao na gradilištu Pelješkog mosta počinju vatrometom. Tako je bilo i ovaj put kad se na stup podizao dio rasponske konstrukcije, dugačak kao pola nogometnoga igrališta.

Isti takav dio na brodu je Al Genoa koji je iz Kine dovezao 16 dijelova rasponske konstrukcije. Četrnaest je 12-metarskih, jedan je dug čak 56 metara. Naravno, svi su široki 23 metra, kolika će biti i širina mosta.

Dosad su iz Kine na gradilište dovezena 74 dijela konstrukcije ukupne dužine 1080 metara.

– Od kojih je 38 segmenata već postavljeno na svoje pozicije na stupnim mjestima i još očekujemo tri pošiljke s kojima bi trebalo doći 91 segmet, rekao je predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta Jeroslav Šegedin.

Radnici su prvi dan bez kiše i vjetra još od Božića iskoristili za betoniranje pilona, zavarivanje konstrukcije.

– Pri ovakvim vremenskim uvjetima na tim visinama nije baš jednostavno i uputno obavljati betoniranja. Međutim, nadamo se da će izvođač sve male zaostatke koji su nastali u ovom kratkom periodu uspjeti nadoknaditi prilikom montaže čelične konstrukcije, objasnio je Šegedin.

Dijelove mosta grade i domaći kooperanti. Tvrtka s Korčule izrađuje ležišta za čeličnu užad na kojoj će visjeti konstrukcija.

– Isto tako radimo vrata, sva vanjska vrata na ovim stupovima, na čeličnim betonskim stupovima i radimo unutar samog mosta oko pet kilometra revizijskih staza, rekao je Jerko Andrijić, direktor tvrtke Radež Blato.

Rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, prema projektu, duga je 2400 metara. Dosad je postavljeno i zavareno 570.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Pokušaj pristajanja pri jakom vjetru

0
Foto: Video screenshot

U videu pogledajte kako je kapetan broda Blue Star pri veoma jakom vjetru manevrirao i pokušao pristati te što se dogodilo na kraju:

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Ronioci na dnu mora pronašli tajni nacistički stroj za dešifriranje

0
Foto: Screenshot Youtube, Morski.hr

Njemački ronioci koji su u Baltičkom moru tražili odbačene ribarske mreže, naletjeli su na rijedak nalaz – stroj za šifriranje Enigma kojeg je koristila nacistička vojska tijekom Drugog svjetskog rata. Stručnjaci vjeruju da je izbačen iz njemačke podmornice ili ratnog broda prije potapanja, kako ne bi došla u ruke saveznicima; prenosi Morski.hr.

Iako su najprije mislili da su na morskom dnu zaljeva Gelting otkrili pisaću mašinu upletenu u mrežu, podvodni arheolog Florian Huber brzo je shvatio povijesni značaj nalaza, piše Reuters.

– U posljednjih 20 godina napravio sam mnoga uzbudljiva i čudna otkrića. Ali nisam ni sanjao da ćemo jednog dana pronaći jedan od legendarnih strojeva Enigma – rekao je Huber.

Nacistička vojska koristila je ove strojeve za slanje i primanje kodiranih poruka tijekom Drugog svjetskog rata.

Nedugo prije predaje Njemačke u svibnju 1945. godine, posade oko 50 nacističkih podmornica slijedile su zapovijed da potope svoje brodove u zaljevu Gelting, blizu danske granice, kako bi ih izbjegle predati saveznicima. Uništavanje uređaja za šifriranje bilo je dio naloga.

– Sumnjamo da je i naša Enigma baćena tijekom ovog događaja – rekao je Huber iz tvrtke Submaris iz Kiela koja vodi podvodne istraživačke misije.

Nijemci su na kraju rata potopili ukupno više od 200 svojih podmornica u Sjevernom i Baltičkom moru.

Uređaj Enigma, koji izgleda poput stroja za pisanje, sastojao se od tipkovnice i kotačića koji su kodirali poruke. Poznato je da postoji samo nekoliko stotina takvih strojeva, pa se na aukcijama kolekcionarima prodaju za desetke tisuća eura.

Restauracija Enigme trajat će godinu dana

Ovaj nalaz istraživači su predali u ruke arheološkom muzeju u Schleswigu. Doktor Ulf Ickerodt, voditelj državnog arheološkog ureda u Schleswig-Holsteinu, rekao je da će stroj restauirati stručnjaci u državnom muzeju arheologije.

Delikatni postupak, uključujući temeljiti proces desalinizacije nakon sedam desetljeća na dnu Baltičkog mora, “trajat će oko godinu dana”, rekao je. Nakon toga, stroj će biti izložen u muzeju.

Doktor Jann Witt, povjesničar iz Njemačke pomorske asocijacije, rekao je za DPA kako vjeruje da je stroj, koji ima tri rotora, bačen s njemačkog ratnog broda u posljednjim danima rata.

Manje je vjerojatno da je potekao iz podmornice, rekao je, jer su podmornice Adolfa Hitlera koristile složenije strojeve Enigme s četiri rotora.

Dešifriranje Enigme skratilo trajanje rata za dvije godine!

Savezničke snage neumorno su radile na dešifriranju kodova koje je proizveo stroj Enigma, a koji su se mijenjale svaka 24 sata.

Konačno, to je i uspjelo britanskim kriptografima, pomažući saveznicima da steknu prednost u pomorskoj borbi za kontrolu Atlantika.

Britanski matematičar Alan Turing , za kojeg se smatra da je otac moderne informatike, predvodio je tim na britanskom Bletchley Parku koji je 1941. godine i provalio kôd.

Proboj je pomogao saveznicima da dešifriraju ključne radio poruke o njemačkim vojnim pokretima. Povjesničari vjeruju da je to skratilo rat za oko dvije godine.

 

 

 

Rusi pripremaju višestruka lansiranja hiperzvučnih raketa Cirkon

Maerskov kontejneraš ponovno napadnut

0
Foto: The Fleet Mon

13. siječnja kontejneraš Maersk Cardiff napadnut je jugozapadno od Port Harcourt-a, a oko ponoći (14. siječnja) se pretpostavlja da je došlo do drugog napada i možda ukrcavanja pirata na brod.

Od ponoći, Maersk Cardiff drifta u blizini mjesta napada.

AIS je uključen. Brod je na putu iz Tema Gane, a odredišna ​​luka još nije identificirana.

Novih detalja o napadima još nema.

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

MSC Cruises nastavlja plovidbu Mediteranom

0
Foto: Marine Traffic

Kao rezultat produženja restriktivnih mjera koje se odnose na kretanja unutar Italije kako je utvrđeno najnovijom uredbom talijanske vlade koja onemogućuje pristup i korištenje ukrcajnih luka do 15.01., MSC Cruises je najavio da je primoran otkazati krstarenje broda MSC Grandiosa s polaskom iz Genove 10.01. te, iz predostrožnosti, krstarenje s polaskom 17.01.2021.; prenosi UHPA.

Kao rezultat navedenog, prvo krstarenje broda MSC Grandiosa nakon privremene obustave plovidbe zbog uvođenja spomenutih mjera tijekom blagdanskog razdoblja bit će 24.01.2021. s polaskom iz Genove.

Perjanica flote kompanije MSC Cruises nastavit će sa svojim redovnim tjednim krstarenjima isplovljavajući iz Genove svake nedjelje i posjećujući talijanske luke: Civitavecchiju, Napulj, Palermo te Vallettu na Malti, a ukrcaj će biti moguć u svakoj od spomenutih talijanskih luka. MSC Grandiosa će navedenim itinererom ploviti do 21.03., a nakon toga će ostati u zapadnom Mediteranu s novim itinererom u sklopu svog ljetnog programa.

MSC Magnifica će nastaviti s plovidbom 14.02. isplovljavajući iz Genove na 11-noćna krstarenja koja su osmišljena kako bi gosti imali priliku na jednom putovanju otkriti atrakcije istočnog i zapadnog dijela Mediterana uz obilazak Italije, Grčke i Malte.

MSC Cruises je trenutno u procesu obavještavanja svih putnih agenata i gostiju s rezervacijama na dva otkazana krstarenja broda MSC Grandiosa.

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?

Eksplozija u luci Bejrut – Interpol izdao tjeralicu za kapetanom

0
Foto: Splash 247

Interpol je izdao tjeralicu za kapetanom i vlasnikom broda koji je prevozio amonijakov nitrat koji je u eksploziji u kolovozu uništio luku Bejrut, usmrtivši 200 ljudi.

Interpol traži od svjetskih vlasti da privremeno zadrže optužene do mogućeg izručenja ili drugih pravnih radnji.

Libanonsko javno tužiteljstvo zatražilo je u listopadu od Interpola da raspiše tjeralicu za ruskog kapetana Borisa Prokoševa i vlasnika broda Rhosus koji je u Bejrut stigao 2013. godine.

Brod je bio napušten, a teret premješten u skladište na obali gdje je stajao šest godina prije nego što je eksplodirao. Nesreća je opisana kao jedna od najvećih svjetskih ne-nuklearnih eksplozija u povijesti.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Najveća mirnodopska pomorska katastrofa nakon Titanica ipak nije nesretan slučaj!?

0
Foto: YouTube Screenshot

Brod MS Estonija imala je nekih pet sati noćnog putovanja od Talina, glavnog grada Estonije, do Švedskog Stockholma kada je njezin kapetan Arvo Andresson primijetio prve naznake problema, piše Daily Mail.

Brod se počeo naginjati na desni bok i situacija je postajala sve gorom i gorom dok su olujni vjetrovi dizali valove do visine od šest metara; prenosi Jutarnji list. Do 1:50 sati te rujanske noći 1994. godine, trajekt od 150 metara duljine – što je kao 12 autobusa parkiranih jedan iza drugoga – bio je već posve na boku, a posada je drugim brodovima u tom području slala sve uspaničenije pozive upomoć.

Do trenutka kada su stigli prvi spasioci, Estonija je potonula i u roku od samo 25 minuta ležala je na morskom dnu nekih 85 metara ispod površine hladnih voda Baltika.

Od 989 putnika i članova posade, samo 137 ih je preživjelo, a zapanjujući broj poginulih bio je na naslovnim stranicama svih svjetskih medija. S 852 izgubljena života, bilo je to drugo najsmrtonosnije mirnodopsko potonuće nekog europskog broda nakon Titanica.

Ali kada je, tri godine kasnije, službena istraga o uzroku katastrofe zaključila da se to dogodilo zbog kvara brave na pramčanom dijelu (svojevrsnom vrhu nosa koji se može otvoriti) – što je omogućilo milijunima litara vode da prodru u palubu s automobilima – činilo se da je Estoniji suđeno da postane samo još jedna fusnota u pomorskoj povijesti.

No sada, senzacionalna nova istraga okolnosti nesreće mijenja sve što se dosad o tome mislilo.

Podmornica na daljinsko upravljanje s kamerom koju je koristila TV ekipa u dokumentarcu nastalom u rujnu 2019. snimila je ogromne rupe na trupu broda široke najmanje 13 metara.

To je ponukalo Jurija Ratasa, premijera Estonije – baltičke države po kojoj je brod i dobio ime – da pozove na otvaranje nove istrage o potonuću.

‘Više od 20 godina preživjeli i obitelji poginulih čekaju odgovore o tome što se stvarno dogodilo’, kaže Paul. ‘Možda će pravilna istraga prisiliti britansku vladu da napokon kaže istinu o Estoniji i o tome što se zapravo dogodilo.’

Nakon estonskog poziva za novom istragom, švedska vlada pokreće vlastitu istragu o nalazima tima norveških filmaša u svom iscrpnom petodijelnom dokumentarnom filmu ‘Estonija: The Find That Changes Everything’ (‘Estonija – Otkriće koje mijenja sve’, koji je tek sada prikazan na kanalu Discovery+ u Velikoj Britaniji.

Dokumentarni film otkriva da je službeno švedsko izvješće priznalo da su švedske snage koristile MS Estonija za krijumčarenje ruske vojne tehnologije iz estonskog glavnog grada Talina u tjednima prije potonuća.

Film također izvještava o navodima švedskog šefa carine Lennarta Henrikssona da je britanska tajna služba MI6 sudjelovala u ovoj vrlo osjetljivoj i potencijalno vrlo opasnoj krijumčarskoj operaciji.

Televizijska emisija imenuje poznatog agenta MI6 Richarda Tomlinsona koji je novinarima 1998. godine potvrdio ovu priču.

U emisiji Tomlinsonove dokaze potkrepljuje još jedan neidentificirani agent MI6, koji je tvrdio da je trajekt prevozio informacije o tada vrhunskom ruskom programu balističkih raketa.

Taj je agent također tvrdio da su Rusi upozorili Zapad da prekine svoje krijumčarske aktivnosti ili da se suoči s nespecificiranim posljedicama.

Švedski redatelj dokumentarnog filma, Henrik Evertsson, inače nastanjen u Norveškoj, rekao je da njegov tim nije uspio pronaći nikoga tko bi mogao objasniti zašto je britanska vlada jedina nebaltička zemlja koja je potpisala ugovor o Estoniji.

Kaže da rupa koju su otkrili u trupu Estonije znači da je sada potrebna nova istraga.

Ovoj verziji događaja dodatnu vjerodostojnost daje izjava svjedoka, jednog od preživjelih, Carla Erica Reintamma, koji je opisao da je čuo snažan prasak – koji su neki okarakterizirali kao eksploziju – i tvrdi da je u vodi pored trajekta vidio veliki, bijeli predmet.

Iako je preživjeli Britanac Paul Barney dugo oklijevao, bez čvrstih dokaza, prihvatiti teoriju da je ruska vojska potopila trajekt kako bi zaustavila krijumčarenje, sada su mu se probudile nove sumnje.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca