O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 209

Potražnja za plinom u EU pala i u 2023.

0
Foto: Geopolitika News / Depositphotos

Potražnja za plinom u Europskoj uniji (EU) pada drugu godinu uzastopce, pa je prošle godine pad bio 7,4 posto nakon 13,3 posto u 2022. godini, objavio je Eurostat piše Igor Ilić za Bloomberg Adria.

Ukupna potražnja bila je 12,72 teradžula, što je ujedno najmanja razina potražnje od početka prikupljanja podataka na mjesečnoj razini 2008. godine.

Izvor: Eurostat

Kada se pogleda stanje u svih 27 zemalja članica, pad se dogodio u 21 zemlji, a Hrvatska se nalazi među malobrojnijima u kojima je potražnja za plinom rasla.

Najveći rast dogodio se u Finskoj (25,6 posto), a slijede Švedska (11,1 posto), Poljska (5,3 posto), Malta (4,5 posto) te Danska (1,1 posto) i Hrvatska.

Najveći pad potražnje za plinom zabilježen je u Portugalu (20,2 posto), Austriji (13,2 posto) i Češkoj (11,9 posto).

Sama proizvodnja prirodnog plina u EU-u također je nastavila s trendom pada, i to za 18,6 posto u odnosu na 2022. godinu. Glavni europski proizvođač plina Nizozemska imala je pad od čak 35,5 posto, dok je u drugom najvećem proizvođaču Rumunjskoj zabilježen rast od 1,4 posto.

Kreće trajektna linija Dubrovnik-Bari, po prvi put će zaploviti trajekt ‘Dalmacija‘!

0
Foto: Jadrolinija

Od danas kreće trajektna linija Dubrovnik-Bari-Dubrovnik. Polazak je u 11 sati iz Dubrovnika, a dolazak u Bari predviđen je u 18.30 minuta. Plovidba traje oko 7,5 sati. Cijena karte u jednom pravcu je 40 eura, a povratna je 70 eura piše Anđelka Kelava za Dubrovački Vjesnik.

– Povezujemo jedno od najatraktivnijih odredišta u Hrvatskoj, Dubrovnik, hrvatski biser s bogatom turističkom i povijesnom ponudom i talijanski Bari, grad s povijesnim znamenitostima, prekrasnom prirodom i brojnim sadržajima. S nikad više polazaka tjedno i brojnim sadržajima, ovo će putovanje biti iskustvo za pamćenje – stoji na stranicama Jadrolinije. 

Premda je linija trebala startati još 29. travnja, polazak je odgođen, a kako je tada pisalo na stranicama Jadrolinije predviđeno je po osam polazaka tjedno, a u špici sezone, od 22. srpnja do 25. kolovoza trajekt će voziti po 10 puta tjedno u svakom smjeru. Također je najavljeno da će trajekt imati brojne sadržaje za ugodniji put, uključujući i sadržaje za djecu, kafić i restoran, te infrastrukturu koja olakšava kretanje osobama s invaliditetom.

Na liniji prema Bariju plovit će novonabavljeni polovni trajekt Dalmacija, najveći brod u povijesti  flote Jadrolinije. Prosječna brzina mu je 17 čvorova, a kapacitet 1.800 osoba i 350 automobila. Prema najavama obnovljen je i plovit će ovo ljeto nakon uređenja na liniji Dubrovnik – Bari.

– Ovo je rezultat višegodišnjeg traženja broda koji bi bio optimalan za naše međunarodne linije, za povezanost RH i Italije i mislim da smo pogodili, ovaj brod će značajno dignuti kvalitetu usluge za naše putnike, izjavio je David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Brod je 1993. izgrađen u Norveškoj, 2014. godine rekonstruiran u Finskoj prema projektu OSK designa, koji radi za vodeće svjetske brodarske kompanije. 

ANKETA: Međunarodna pomorska organizacija poziva pomorce da ispune anketu o kratkotrajnom boravku na kopnu (shore leave)

0
Foto: gCaptain

Brodarska industrija postavlja sve veće zahtjeve za posadu i brodove koji utječu na vrijeme kratkotrajnog boravka na kopnu (shore leave).

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) provodi anketu o kratkotrajnom boravku na kopnu (shore leave), a s ciljem prikupljanja ispravnih podataka te poboljšanja statusa pomoraca u lukama.

Anketu možete ispuniti OVDJE.

Napomena: Anketa je dostupna na engleskom jeziku. Vaše sudjelovanje je dobrovoljno. Ako odlučite sudjelovati, anketa se sastoji od otprilike dvadeset pitanja i ispunjavanje ne bi trebalo trajati više od 5-10 minuta. A ako imate volje, postoje i neka dodatna pitanja.

Rapska plovidba slavi 61. obljetnicu, prevezli su preko 35 milijuna putnika

0
Foto: Hrvoje Hodak/Novi List

Rapska plovidba d.d. u održavanju trajektnog povezivanja otoka Raba s kopnom nastavlja svoju bogatu povijest. Prošle godine obilježena je 60-a obljetnica, u čijoj je prigodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo brodaru nagradu za doprinos razvoju i ugledu pomorstva u Republici Hrvatskoj piše Novi List.

Dana 1. lipnja slavi se Dan Rapske plovidbe kao sjećanje na 1. lipnja 1963. godine, kada je s preuređenim ribarskim brodom “Ćutin” otplovljena prva linija Jablanac – luka Rab, i kao zahvala otočanima koji su u to vrijeme donijeli hrabru i mudru odluku da osnuju svoju trajektnu flotu. Liniju Stinica – Mišnjak, na kojoj se sada plovi, održavaju 3 trajekta prosječne starosti 13 godina.

Prema redu plovidbe i putovanjima van reda plovidbe godišnje se otplovi oko 6.500 povratnih putovanja, dok se u cijelom dugogodišnjem razdoblju do sada prevezlo preko 35 milijuna putnika i preko 11,5 milijuna svekolikih kategorija vozila.

Također je poznato da je brodar u fazi izrade idejnih projekata za električni trajekt.

Svjesni smo da je takva investicija zahtjevna i pionirska, ali i EU u svojim planovima daje tom dijelu, kako se popularno naziva dekarbonizacija pomorskog prometa, veliki značaj, pa se nadamo da će to poticajno djelovati na lučke uprave u izgradnji prateće infrastrukture takvoj vrsti trajekta.

Brodar ove godine obilježava 50-u obljetnicu u održavanju brodsko-putničke linije Rab – Lun, jer je 1974. godine, poslije ukinuća linije, koja je Lun preko Raba povezivala s Rijekom, kupljena brodica “Igor”.

Područje Luna do Novalje tada je administrativno pripadalo Rabu. Liniju sada održava brodica “Maslina”, a od 1. srpnja 2017. godine linija ima status međužupanijske linije. Upravo je u tijeku postupak javne nabave za održavanje linije za idućih 6 godina.

Turistička zajednica Grada Raba u obilježavanju 135 godina rapskog turizma dodijelila je Rapskoj plovidbi nagradu za 50 godina održavanja linije.

Ovogodišnja turistička sezona počela je na zadovoljavajući način, nadamo se da će tako i nastaviti, te izražavamo dobrodošlicu svima koji dolaze na Rab koristeći usluge Rapske plovidbe”, poručuju iz Rapske plovidbe piše Novi List.

Autor: Lucian Borić

Slučajevi napuštanja posade dosežu rekordne razine: U 2024. već prijavljeno više od 100 slučajeva

0
Foto: Stella Maris / The Maritime Executive

Čini se da će novi slučajevi napuštanja posade još jednom oboriti godišnje rekorde, a međunarodna regulatorna tijela ne znaju kako se uhvatiti u koštac s jednom od najmračnijih pošasti brodarstva.

Prema međunarodnom pravu, Konvenciji o radu u pomorstvu iz 2006., s izmjenama i dopunama, pomorci bi trebali biti plaćeni najmanje jednom mjesečno. Posade kojima se plaća duguje dva ili više mjeseci ili koje nisu dobile dovoljno hrane, vode i goriva smatraju se napuštenima, piše Splash247.

Podaci Međunarodne pomorske organizacije (IMO) naglašavaju ogroman porast slučajeva napuštanja posade. U samo 10 godina broj poznatih slučajeva skočio je s nešto više od desetak godišnje na 143 u 2023., a u 2024. je već prijavljeno više od 100 slučajeva.

“Napuštanje brodova doseglo je alarmantne razine, ostavljajući mnoge pomorce bez podrške, plaće ili sredstava za povratak kući. Zaslužuju poštovanje, dostojanstvo i jamstvo da nikada neće biti zaboravljeni”, komentirao je Tim Hill, izvršni direktor pomorske dobrotvorne organizacije Stella Maris.

Iz Stelle Maris navode da ovo vide kao humanitarnu krizu, ističući da se mnogi pomorci na kraju suoče s mentalnim problemima, kao i sa socijalnom skrbi dok se bore da pronađu put kući, piše The Maritime Executive.

Različiti problemi pridonose dramatičnom porastu broja slučajeva. Troškovi, a posebno gorivo, mnogim su brodarima porasli u nebo. Nadalje, napuštanje se obično događa kada mali vlasnici zapadnu u financijske probleme zbog neočekivanih troškova ili skupih popravaka svojih plovila. Često su brodovi u tim slučajevima stariji i loše održavani.

“Ovo je poziv na akciju za cijelu pomorsku industriju”, rekao je Hill. “Moramo se ujediniti kako bismo proveli međunarodne zakone, pozvali nemarne tvrtke na odgovornost i pružili hitnu pomoć napuštenoj posadi”.

Smjernice o tome kako postupati s napuštanjem pomoraca usvojila je zajednička radna skupina ILO-a i IMO-a krajem 2022., iako stalni porast slučajeva napuštanja posade u proteklih 18 mjeseci pokazuje o koliko se velikom problemu radi.

Smjernice određuju postupke koje države trebaju poduzeti ako brodovlasnik ne ispuni svoje obveze organiziranja i pokrivanja troškova repatrijacije pomoraca, neisplaćenih plaća i drugih ugovorenih prava, te pružanja osnovnih potreba, uključujući medicinsku skrb. U tim se okolnostima pomorci smatraju napuštenima.

Ovi postupci uključuju razvoj, u suradnji s organizacijama pomoraca i brodovlasnika, nacionalnih standardnih operativnih postupaka (SOP) kako bi se izričito definirale odgovornosti i obveze nadležnog tijela te uloge koje trebaju imati različiti nacionalni dionici. Ovi dionici uključuju relevantne nacionalne odbore za socijalnu skrb pomoraca, pomorske agencije, organizacije pomoraca i brodovlasnika, organizacije za socijalnu skrb pomoraca, službe za zapošljavanje i druge, navodi Splash247.

Pravni odbor IMO-a ponovno je raspravljao o problemu napuštanja posade na sastanku u sjedištu agencije u Londonu ranije ove godine.

“Mora se zaustaviti rast slučajeva napuštanja pomoraca. Dobra djela brodarstva zasjenjena su ovim zlostavljanjem. Lažne zastave, flote iz sjene i nemiri stvaraju pogodno tlo za iskorištavanje. Ovo bi trebalo poslužiti kao crvena zastavica za cijelu našu industriju i potrebna nam je revizija sustava kako bismo zaštitili pomorce i držali zlostavljače na odgovornost”, rekao je Steven Jones, osnivač Indeksa sreće pomoraca, prošlog mjeseca za Splash247.

Deacon Joseph O’Donnell, stariji lučki kapelan Stella Maris za Škotsku i Sjevernu Irsku, istaknuo je ulogu tvrtki i organizacija koje profitiraju od pomorske industrije u suzbijanju napuštanja, ističe gCaptain.

“Tražimo od tvrtki i organizacija koje imaju koristi od pomorske industrije, poput velikih trgovaca, da nam se pridruže kako bismo zaustavili napuštanje”, rekao je.

“Svijest o ovim problemima treba podići na više razine vlasti. To je uistinu globalno pitanje”, rekao je Deacon O’Donnell.

X-Press Feeders naručio izgradnju četiri kontejneraša od 11.000 TEU na metanol

0
Foto: SWS / Offshore Energy

Kompanija za prijevoz X-Press Feeders sa sjedištem u Singapuru vratila se u Shanghai Waigaoqiao Shipbuilding (SWS), dio China State Shipbuilding Corporation (CSSC), za izgradnju četiri kontejnerska broda s pogonom na metanol od 11.000 TEU.

SWS i X-Press Feeders potpisali su ugovor o gradnji kontejnerskih brodova u Šangaju 29. svibnja 2024., navodi Offshore Energy.

Jedinice od 11.000 TEU pripadaju novoj generaciji zelenih i ekološki prihvatljivih kontejnerskih brodova srednje veličine koje je neovisno razvio i dizajnirao SWS kao odgovor na potražnju tržišta.

Brodovi su opremljeni pročistačima plinova, vjetrobranskim staklima, kao i višestrukim rješenjima za uštedu energije i smanjenje otpora, čime se značajno optimizira brzina, štedi gorivo i smanjuje emisija ugljika.

Istog dana, SWS je bio domaćin ceremonije imenovanja i isporuke X-Press Pyxisa, posljednjeg kontejnerskog broda u seriji od 7.000 TEU koji je brodograditelj izgradio u suradnji s tvrtkom China Shipbuilding Trading, navodi Offshore Energy.

Foto: SWS / Offshore Energy

Ranije ovog mjeseca, X-Press Feeders je primio svoj prvi kontejnerski brod s pogonom na metanol koji je izgradio kineski brodograditelj Yangzijiang Shipbuilding Group. Brod ima dual fuel motor koji može raditi na zeleni metanol, kako bi predvodio prvu europsku mrežu pokretanu zelenim metanolom.

Ranije ovog tjedna brod je pristao u luci Singapur i opskrbio se metanolom.

Pročitajte više: Singapur spreman za operacije bunkeriranja metanolom: Novi brod X-Press Feedersa prvi opskrbljen

Znanstvenici otkrili zašto kitovi napadaju brodove kod Gibraltara: “Mladi su…”

0
Foto: Ilustracija / Slobodna Dalmacija / Screenshot Twitter

Alex Zerbini, morski biolog, voditelj znanstvenog internacionalnog odbora za kitove i član istraživačke grupe koju su osnovale vlade Španjolske i Portugala, kazao je kako kitovi koji napadaju brodove najvjerojatnije samo prate trendove, piše Dnevnik.hr.

Od 2020. godine zabilježeno je gotovo 700 napada na brodove od kojih nisu svi završili štetom. Znanstvenici su, tijekom desetljeća promatranja ovih životinja, primijetili da kitovi ubojice imaju ponašanja koja naizgled nemaju svrhu i specifična su za određene skupine, a mlađe jedinke kopiraju ta ponašanja i šire ih kroz populaciju.

Pročitajte više: Orke ponovno napale kod Gibraltara: Plovilo potonulo, tanker spasio dvojicu jedriličara

Pročitajte više: Orke potopile još jednu jedrilicu na Mediteranu: ‘Čitavo jato udaralo je punih 45 minuta‘

U većini napada sudjeluju uglavnom mlađi kitovi, a u njihovom ponašanju znanstvenici ne vide agresiju već znatiželju.

“Ništa u njihovom ponašanju ne upućuje na to da su agresivni”, kazao je Zerbini i dodao kako nisu svi susreti završili sa štetom, prenosi Independent, a piše Dnevnik.hr.

Pročitajte više: VIDEO: Orke napale hrvatski brod kod Gibraltara

Pročitajte više: Orke se zabile u jedrilicu kod Gibraltara i teško je oštetile

“Kako se igraju s kormilom ne razumiju da ga mogu oštetiti i naštetiti ljudima. To je više zaigrano, nego namjerno”, rekao je znanstvenik koji očekuje da će kitovi prestati s takvim ponašanjem.

COSCO prenamijenjuje četiri broda na pogon na metanol: Investicija vrijedna 114 milijuna dolara

0
Foto: Ilustracija / Splash247

Najveći kineski brodovlasnik sve više cilja na korištenje metanola za pogon svojih brodova i vidi ga kao gorivo budućnosti. COSCO Shipping najavio je da će četiri broda od 16.180 TEU, za koje je sklopio ugovor sa sestrinskom tvrtkom, prenamijeniti u brodove s dual fuel motorom s pogonom na metanol, piše Splash247.

Nadogradnja će kompaniju koštati dodatnih 114 milijuna dolara, a izvorno je ugovorena s tvrtkom COSCO Shipping Heavy Industry (Yangzhou) 2021.

Posljednje četiri prenamjene brodova dovele su COSCO-ov sektor za kontejnere do ukupno 16 novogradnji koje će koristiti dual fuel motor s pogonom na metanol. Tvrtka također dodatno oprema nekoliko brodova od 13.800 i 20.000 TEU na navedeni pogon.

COSCO je naručio novogradnje s dual fuel motorom s pogonom na metanol u raznim sektorima, uključujući rasuti teret, kontejnere i tankere, ističe Splash247.

U rujnu prošle godine, COSCO, najveći svjetski brodovlasnik, udružio se s tri druge kineske državne tvrtke, State Power Investment Corporation Limited (SPIC), Shanghai International Port Group (SIPG) i China Certification & Inspection Group (CCIC), kako bi razvili industrijski lanac zelenog metanola za proizvodnju, transport, opskrbu gorivom i certificiranje zelenog metanola za brodove.

Na more dolaze dva plug-in hibrida: S tehnologijom koja omogućuje punjenje električnom energijom s obale

0
Foto: Revija HAK

Najveći projekt konverzije konvencionalnih RoRo trajekata u plug-in hibridne trajekte započet će u drugoj polovici 2025. godine. Danski Scandlines, koji radi s Wärtsiläom pretvorit će dva plovila stara 27 godina u hibridne brodove s mogućnošću obavljanja 80 posto putovanja na električni pogon.

Deutschland i Schleswig-Holstein izgrađeni su 1997. i putuju 45 minuta između Puttgardena u Njemačkoj i Rodbyja u Danskoj. Plovila, koja su dugačka 142 metra imaju kapacitet za prijevoz do 1.200 putnika i 364 automobila. Plovila plove brzinom od 18,5 čvorova. Nakon natječaja koji je pokrenut 2023. Scandlines je izabrao Wärtsiläu za isporuku električnog sustava, navodi Revija HAK.

Plovila trenutno rade s motorima MAK, a prethodno su 2013./2014. opremljeni sustavom za pohranu energije, jedan kapaciteta 1.600 kWh, a drugi 2.600 kWh. Novi projekt uključuje zamjenu motora i dizel generatora novim električnim sustavom s kopnenim napajanjem, uključujući veliki sustav za pohranu energije kapaciteta 5 MWh. Wärtsilä će projektirati i isporučiti hibridne pretvarače, sustav za pohranu energije (ESS) i sustav upravljanja energijom (EMS), kao i razvodne uređaje, transformatore, ugrađeni port punjač i zamjenske komponente u postojećoj opremi centrale. Osim toga, Wärtsilä će nadzirati instalacije, izvršiti puštanje u pogon i pružiti usluge podrške održavanja.

Iz tvrtke ističu da je elektrifikacija brodova jedno od rješenja za dekarbonizaciju pomorskog prometa. Ključni dio projekta je mogućnost punjenja električnom energijom s obale. Prošle godine Scandlines je odabrao norvešku tvrtku NES da isporuči kopneni sustav naplate za trajektni vez u Puttgardenu i poveže opremu s električnom mrežom kojom upravlja regionalni mrežni operater Schleswig-Holstein Netz. Potrebne komponente na kopnu uključuju mrežni transformator od 30 MVA, transformatore srednjeg i niskog napona i sklopnu opremu, kao i sustav upravljanja i prikupljanja podataka. To će omogućiti da se plovila napune za 12 minuta dok se operacije utovara odvijaju u luci.

Električni pogon postaje sve atraktivnija opcija, pogotovo u trajektnom prometu na kratkim linijama.

Povratak u prošlost: Priča o fregati Shtandart i njenoj replici, simbolima pomorske moći Rusije

0
Foto: Screenshot Youtube

Shtandart, replika ruske fregate istog imena izgrađene davne 1703. godine, i danas nudi posjetiteljima priliku da žive poput mornara iz 18. stoljeća!  Ovom prilikom vodimo vas kroz 300 godina dugu priču o simbolu pomorske moći carske Rusije i to od njegove gradnje preko ideje o replici do današnjih ‘turističkih‘ dana legendarnog broda.

Naime, u 18. stoljeću ruski vojni uspjeh protiv Švedske omogućio je caru Petru Velikom da zatraži trgovačku rutu u Europu preko Baltičkog mora. Međutim, da bi zaštitio svoje zemlje, bila mu je potrebna moćna mornarica. Stoga je nekoliko mjeseci putovao u Nizozemsku, zatim u Englesku, kako bi učio o tehnologijama i inovacijama u brodogradnji. Pritom je angažirao 500 stručnjaka za rad u Rusiji, piše Otvoreno more.

Izgradnja novih brodova za baltičku flotu započela je 1702. godine. Fregata Shtandart, najveća od 10 fregata izgrađenih u samo pet mjeseci, odabrana je da postane vodeći brod nove flote Baltičkog mora. 

Petar Veliki projektirao je Shtandart, oslanjajući se na najbolju praksu dviju pomorskih škola: plitki gaz nizozemskih brodova, prilagođen plitkim vodama kanala, i manevarsku pučinsku oputu karakterističnu za engleske brodove. Godine 1703. Shtandart je konačno otplovio za St. Petersburg pod zapovjedništvom kapetana Petra Mihajlova. Tijekom njezinih 16 godina službe, brod je imao nekoliko kapetana međunarodnog podrijetla, uključujući iz Rusije, Engleske, Nizozemske i Norveške.

Nakon nekoliko godina počele su se pokazivati ​​posljedice užurbane gradnje propadanjem Štandarta, posebice zbog nedovoljno osušenog drva. Godine 1727. posebna je komisija odlučila obnoviti Štandart, ali je šteta od vode bila prevelika. Brod je rastavljen, a Katarina I. objavila je novi dekret: “U čast imena koje je dao Njegovo Veličanstvo Petar I. sagradit ću novi”.

Dekret Katarine I. ostao je neispunjen sve do prijelaza u 20. stoljeće, kada je tim predvođen pomorskim arhitektom Vladimirom Martusom počeo graditi modernu repliku Shtandarta u St. Petersburgu, navodi Otvoreno more.

Brod je podijeljen u dva dijela: povijesni dio iznad baterijske palube, koji ostaje vjeran izvornom dizajnu, i moderni dio u skladištu. Tradicionalni skladišni prostori sada su opremljeni s dva dizelska motora Volvo Penta TAMD 122P, svaki snage 560 KS, vodenim pumpama, spremnicima, blagovaonicom, kuhinjom i smještajem za posadu.

Godine 1994., na 298. obljetnicu osnutka ruske mornarice, polaganje kobilice označilo je početak izgradnje brodogradilišta Shtandart Club u Orlovskom parku. Svi radovi na montaži se izvode ručno, bez pomoći strojeva, uz korištenje tradicionalnih alata.

Tako su se primjerice za oblaganje koristile daske dužine 12 metara, debljine 75 mm i širine 120 mm. Savijanje dasaka slijedi tradicionalnu metodu kuhanja na pari: zagrijavaju se nekoliko sati u posebnoj drvenoj kutiji, spojenoj na spremnik unutar peći izgrađene u brodogradilištu. Nakon što se zagriju na potrebnu temperaturu, daske su se postavljale na okvire unutar 15 minuta.

Glavna konstrukcija čamca izgrađena je od hrastovine, dok se za bočne daske koristio ariš poznat po svojoj otpornosti na vlagu.  Za jedra i oputu korišteni su moderni sintetički materijali, gotovo identični originalima od konoplje i lana, ali manje teški za održavanje. 

Replika je završena 1998. godine i nalazi se u Sankt Petersburgu.