O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 872

SPH o plaćama pomoraca

0
Foto: Unsplash, Fredrick Filix

Jutarnji je 15. ožujka objavio članak pod naslovom:  „Nedostatak radnika na hrvatskim brodovima: ‘Ni pomorci izvan EU neće raditi za 10-15 tisuća kuna‘“

SPH je reagirao na taj članak te su, kako navode, zbog točnijeg razumijevanja odlučili naglasiti neke  činjenice ka što su:

-Plaće su u skladu s ITF priznatim Kolektivnim ugovorima i iznose: mornar(OS) od 1255 do 1415 USD; kormilar (AB) od 1645 do 1859 USD; vođa palube od 1822 do 2061 USD.

-Pomorci primaju plaću isključivo kada su ukrcani na brodu, što je u prosijeku između 6 i 8 mjeseci godišnje.

-Pomorci su obvezni iz navedene plaće sami plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje (od 1650 do 1762 kuna mjesečno) te porez ukoliko ne ostvare 183 dana plovidbe u kalendarskoj godini.

U članku se insinuira teza da su plaće „pristojne“, a u stvarnosti su 7.981,80 do 13.108 kuna; piše SPH. Kada se iznos podijeli na godinu dana i umanji za Doprinose lako izračunamo da mornar koji je plovio 6 mjeseci u kalendarskoj godini „uživa“ u mjesečnoj plaći od 3. 166 kuna, a vođa palube 5. 673 kune.

To je tužna slika svjetskog, pa tako i hrvatskog pomorstva, a neumoljivo tržište rada i jeftina radna snaga (uglavnom s Dalekog istoka i bivšeg Sovjetskog saveza) su prouzrokovale nestajanje tih profesija u Hrvatskoj.

Isključivo obrazovani časnički kadar ima perspektivu na tom tržištu.

„Stoga tražimo od ravnatelja Mare Nostruma da ne insinuira „visoke“ plaće, već da objasni koliko ostane pomorcu na kraju godine. Moguće da se u Mianmaru, Filipinima i Ukrajini može preživjeti s 3. 166 kuna, ali to u Republici Hrvatskoj nije dovoljno za dostojan život.“ – poručuju iz SPH.

Prodan posljednji bulker SAM Shippinga

0
Foto: Splash247.com

Posljednji brod u vlasništvu SAM Shipping-a prodan je na aukciji koju je predvodio sud u Kini.

Na internetskoj aukciji koju je održao Pomorski sud u Tianjinu, na zahtjev banke vjerovnika, 57.200 dwt SAM Wolf, izgrađen 2012. godine, prodan je za 11,9 milijuna dolara, mnogo niže od procjene VesselsValue-a koja iznosi 14,56 milijuna dolara.

Kupac je Xiamen Hanghuan Shipping.

Podaci VesselsValue pokazuju da je ovo bilo posljednje plovilo u floti SAM-a. U proteklih godinu dana većina brodova tvrtke rasprodana je na aukcijama.

Castor Maritime kupuje još jedan kamsarmax

0
Foto: Splash247.com

Castor Maritime je najavio kupnju japanskog kamsarmaxa izgrađenog 2011. godine za 16,85 milijuna dolara.

Dostava je predviđena za vrijeme između drugog i trećeg kvartala ove godine. Ovo je peti kamsarmax koji je Castor nabavio ove godine, pored još dva aframaxa i jednog capesize-a.

Castoru je prošlog tjedna isporučen jedan od dva aframaxa, Dubai Harmony od Dubai Navigationa, koji je preimenovan u Wonder Polaris.

Petros Panagiotidis, glavni izvršni direktor Castora, komentirao je: „Zadovoljstvo nam je najaviti našu osmu akviziciju plovila 2021. godine dodavanjem još jednog, našeg petog kamsarmaxa floti. Po završetku svih nedavno najavljenih akvizicija, naša flota sastojat će se od četrnaest plovila. Uz to, također smo sretni što možemo najaviti uspješnu isporuku prvog od dva aframax LR2 tankera, čime smo obilježili naš izlazak na tržište tankera.”

Seadrill otpušta 162 radnika u Meksičkom zaljevu

0
Foto: Splash247.com

Seadrill će otpustiti 162 radnika koji za njih rade u Meksičkom zaljevu. Iz tvrtke su izjavili da je do otpuštanja došlo jer nisu mogli osigurati nove ugovore za svoj drillship West Neptune.

Otpuštanja su započela ovog mjeseca, a očekuje se da će biti dovršena do kraja svibnja.

West Neptune bi uskoro trebao dovršiti radove prema svom trenutnom ugovoru te se očekuje se da će biti u lay-upu nakon toga.

Challengerova “oceanografska biblija”

0
Foto: Povijest.hr

Britanski ratni brod Challenger otplovio je 7. prosinca 1872. godine na prvu globalnu oceanografsku ekspediciju. Nesumnjivo je čudno izgledao jer su iz otvora za topove, a bilo ih je osamnaest, virila samo dva. Ostali su uklonjeni kako bi se dobio prostor za znanstvenu opremu; piše Gorgonija. Ovoga puta brod nije bio opremljen za borbu s ljudskim neprijateljem već je bio naoružan znanstvenicima i dobro opremljenim laboratorijima. Jedini neprijatelji tijekom putovanja koje je trajalo tri i pol godine bili su zima i ružno vrijeme.

Challenger je najveći dio puta prošao pod jedrom iako je bio opremljen i pomoćnim parnim strojem. Prevalio je udaljenost od 68.890 nautičkih milja kroz sva svjetska mora osim Arktika. Britanski admiralitet  ga je posudio londonskom Kraljevskom društvu koje je brodu namijenilo ulogu izazivača nepoznatih predjela oceanskih dubina.

Skladišni prostor ispod palube bio je ispunjen bocama za uzimanje uzoraka vode iz raznih dubina. Tu su se nalazili i kilometri užadi koja su upotrebljavana za mjerenje dubina, a jaružala i mreže potegače bile su spremne za grebanje dna oceana i hvatanje životinja koje još nisu bile viđene. Po današnjim mjerilima, neka je znanstvena oprema bila primitivna: konopci za mjerenje dubine bili su od konoplje, dakle od biljnog vlakna. Kraj svakog užeta bio je čvrsto vezan za olovnu loptu tešku 100 kg, a svako je uže bilo namotano oko bubnja promjera 3 metra.

Challenger  je plovio pod parnim pogonom  kad se mjerila dubina. Tako bi se bolje održavao na jednom mjestu, boreći se protiv vjetra i morske struje. Uteg bi se bacio preko palube pa je padajući odmotavao uže s bubnja. Uže je bilo posebno označeno na svakih 180 metara. Dok bi uteg povlačio konopac, jedan je znanstvenik bilježio broj oznaka koje su uranjale ispod površine. Međutim, tu se pojavio jedan problem. Konopac bi se odmotavao s bubnja i nakon što bi olovo udarilo o dno. Da bi riješili taj problem, znanstvenici su iskoristili princip koji je u 17. stoljeću razvio Robert Hooke. On je izumio spravu za mjerenje dubine bez užeta. Sprava se sastojala od drvene kugle povezane s olovnom kuglom. Dvije bi kugle bile bačene preko palube i kada bi olovna kugla pala na dno, otvarao bi se zasun koji bi automatski ispuštao drvenu kuglu koja bi se podigla na površinu. Pokušavajući i griješeći, Hook je otkrio koliko je prošlo vremena dok bi kugla udarila o dno. Znanstvenici s Challengera su znali da postoji predvidiv odnos između prosječne brzine spuštanja i dubine, i tako su izračunavali brzinu spuštanja užeta u more. Kad bi se odmotavanje usporilo, zaključili bi da je čelična kugla udarila o dno. Takva mjerenja su znala trajati i po nekoliko sati. Suvremene sonarne tehnike, kod kojih se puls zvuka vraća s dna, takva mjerenja omogućava za nekoliko sekundi.

Troipogodišnja plovidba Challengera je osvijetlila mnoga pitanja koja su postavljali oceanografi-fizičari. Podaci  s tog broda su ispunili pedeset knjiga s ukupno 29.500 stranica i otvorili razdoblje moderne oceanografije. Nazvali su  ih “oceanografovom biblijom”.

U Australiji zaplijenjen kokain vrijedan 70 milijuna dolara

0
Foto: FleetMon

Australske vlasti zaplijenile su preko 200 kilograma kokaina na području luke Sydney. Droga se krijumčarila na MSC-ovom kontejnerašu.

Australska policija je prije gotovo tjedan dana dobila podatke o teretnom brodu koji navodno prevozi veliku količinu kokaina i kreće se prema Australiji. Cilj je bio jednostavan – presresti pošiljku i uhititi osobe uključene u krijumčarsku operaciju.

MSC JOANNA, pod zastavom Paname, je bio praćen tijekom cijelog svog putovanja. AIS podaci sugeriraju da je brod krenuo iz Europe u veljači prolazeći Sueskim kanalom na putu za Australiju.

Zračni nadzor koji su provele australske vlasti je snimio kako mali brod koji je krenuo iz predgrađa Sydneya putuje do kontejneraša, gdje je 11 sanduka (koji su sadržavali 199 blokova kokaina) iskrcano  s kontejneraša.

11. ožujka 2021. uhićen je 27-godišnji australski državljanin, član posade. Nakon uhićenja, MSC JOANNA također je temeljito pretražen. Međutim, nije bilo dodatnih uhićenja.

Dužnosnici su odbili otkriti podatke o prirodi njihove istrage i o tome tko je na brodu mogao još biti upleten u krijumčarenje.

Nove vježbe koalicije QUAD i Francuske u Bengalskom zaljevu

0
Foto: Pixabay

Ne tako davno se održala pomorska vježba grupe zemalja-partnera, poznate i kao koalicija QUAD – koju čine Sjedinjene Države, Japan, Australija i Indija. Vježbe su bile održane u indijskim vodama istoimenog oceana, kao i u Arapskom moru, a imale su neskriveni protukineski karakter, što je i izazvalo žurnu osudu Pekinga, piše Geopolitika News. Spomenutoj „četvorci“, uskoro bi se, u smislu održavanja vojnih vježbi, mogla priključiti i još jedna zemlja, ovoga puta iz Europske unije – Francuska.

Tako u nedjelju, 14. ožujka, japanski medij Yomiuri, pozivajući se na svoje izvore, navodi, kako bi se zajedničke vojne vježbe mornarica Japana, Indije, Australije, Sjedinjenih Država i Francuske mogle održati početkom travnja u Bengalskom zaljevu. U njima bi mogli sudjelovati razarači i podmornice koji su u službi tih pet država. Karakter vježbi usmjeren je na suzbijanje kineske aktivnosti u regiji, naglašava japanski medij.

Početkom studenog prošle godine, u Indijskom oceanu održale su se vojne vježbe pod nazivom Malabar 2020 u kojima su sudjelovale vojske SAD-a, Japana, Australije i Indije. Radi se o novom savezništvu kroz tzv. koaliciju QUAD, (ne)formalno uspostavljenu kao protuteža rastu kineskog utjecaja u novoimenovanoj geopolitičkoj – Indo-tihooceanskoj regiji. To je bilo prvi put da je u, inače tradicionalno održavanim vježbama Malabar sudjelovala i Australija.

U Uljanik stižu još dvije goleme platforme

0
Foto: Duško Marušić Čiči / Glas Istre

U pulsku luku jučer je dotegljena nova platforma koja će, čini se, biti gost brodogradilišta Uljanik gdje će neko vrijeme ostati na vezu, a na njoj će se, doznaje Glas Istre, izvršiti određeni radovi. Krajem tjedna očekuje se još jedna platforma pa će tako uz već stalnog stanara, platformu “Labin”, uz Uljanik biti privezane njih tri.

Samopodizna platforma “Labin” u rujnu prošle godine isplovila je iz pulske luke nakon više od šest godina provedenih na vezu, no ubrzo je vraćena na staro mjesto. Iznimno visoke platforme, vidljive već iz Vodnjana, dugo su već prepoznatljiv dio vizure Pule.

Platforma “Labin” na remont u Uljanik dotegljena je 24. travnja 2013. godine, a prije početka remonta nalazila se u Jadranskom moru otprilike na pola puta između Pule i Ravenne u Italiji. Nakon remonta platforma je otplovila, ali je već slijedeće godine vraćena u Uljanik. Moguć je njezin ponovni povratak “na posao”, a o tome će presuditi potrebe vlasnika.

Valja podsjetiti da je samopodizna platforma Labin, odnosno njezin trup, izgrađen u Uljaniku 1983. godine, a cjelokupni projekt izgradnje pulsko je brodogradilište u suradnji s ostalim hrvatskim brodogradilištima udruženim u Jadranbrod realiziralo za naftnu kompaniju INA.

Izgleda da će dolazak dviju novih platforma dodati novi, iako blagi, impuls prema preživljavanju brodogradnje u Puli i jedan korak naprijed prema boljoj budućnosti Uljanika.

U zadnjem razgovoru direktor “novog” Uljanika Samir Hadžić kazao je da usprkos brojnim preprekama na koje nailazi i dalje s puno optimizma gleda na priču o ponovnom pokretanju proizvodnje. Zbog toga se već neko vrijeme na prostoru brodogradilišta vrše predpripremne radnje u kojima sudjeluje 60-ak radnika zaposlenih u novoj tvrtki. Zahvaljujući koncesiji i prihodima koje se ostvaruju po toj osnovi od korisnika prostora i vlasnika brodova privremeno privezanih u Uljaniku, tvrtka za sada pokriva sve svoje troškove, rekao je Hadžić.

Ozbiljnija priprema, dodao je, ipak zahtijeva i više novca, te njezin početak ovisi o uplati već više puta spominjanog novca iz kredita HBOR-a.

Luka Antwerpen uskoro spremna za prihvat najvećih brodova na svijetu

0
Foto: FleetMon

U tijeku je sudski proces u belgijskoj luci Antwerpen. Ishod će odrediti hoće li ključna europska luka moći ugostiti neke od najvećih svjetskih brodova.;piše FleetMon

Nakon prve rasprave, stvoren je prostor za potencijalno produbljivanje maksimalne dubine rijeke Western Scheldt sa 15,5 na 16 metara.

„Za našu svjetsku ekonomsku poziciju, opskrbu ove zemlje i Europe u globalu, te prosperitet sadašnjih i budućih generacija, neophodno je da i dalje možemo primati najveće kontejneraše i da oni mogu izabrati Antwerpen kao svoju prvu luku pristajanja”, rekao je Port Alderman Annick De Ridder.

„Ako brodovi s većim gazom mogu uploviti u luku Antwerpen, luka može još više podići svoju konkurentnost na Dalekom istoku gdje plove najveći brodovi. To će pomoći ojačati našu konkurentsku prednost u odnosu na druge luke i održati naš položaj visoko među svjetskim lukama, ”dodao je Annick De Ridder.

Egipatsko-francuska pomorska vojna vježba, sudjelovao i nuklearni nosač zrakoplova

0
Foto: Geopolitika News, Wikimedia Commons

Egipatska i francuska mornarice održale su zajedničku vojnu vježbu u nedjelju, u kojoj su sudjelovali egipatska fregata El Fateh i francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle, jedini europski nosač zrakoplova na nuklearni pogon, prenosi egipatska agencija Al Ahram.

Izvedene su vježbe formiranja pomorske obrane, navigacije po noći te slijetanja s helikopterom; piše Geopolitika News.

“Brojne pomorske vježbe koje su izvršile egipatska i francuska mornarica u proteklom periodu, uz sudjelovanje najmoćnijih francuskih pomorskih jedinica, reflektiraju značajan razvoj egipatskih pomorskih snaga i ogroman tehnološki napredak u proteklim godinama”, navodi se u priopćenju.