Zastrašujuće oluje na moru i ogromni valovi većinom su uzrok velikih nesreća na moru.
U videu pogledajte neke od situacija u kojima su se našli pomorci i putnici na kruzerima:
Video: Tužna priča pomoraca koji su na moru već 43 mjeseca
Na tankeru Iba već više od 40 mjeseci žive siromašni pomorci, nakon što im je vlasnik broda prije 17 mjeseci prestao isplaćivati plaće. Pomorcima nije isplaćeno više od 170 000 dolara zarađenih plaća.
Vlasnik tankera, kompanija Alco Shipping, izjavila je da će im se sve isplatiti čim se brod proda.
Tanker je od 22. siječnja usidren kod Umm Al Quwaina te članovi dobrotvornih organizacija donose pomorcima neke od osnovnih namirnica.
Jedan od pomoraca kaže kako kuhaju samo jednom dnevno, kako bi što više uštedjeli.
Pogledajte video:
VIDEO: Američka obalna straža i mornarica zaplijenila kokain i marihuanu vrijednu više od 211 milijuna dolara
Obalna straža i mornarica zaplijenila je u San Diegu preko 5 tona kokaina i preko 4 tone marihuane; čija je vrijednost više od 211 milijuna dolara.
“Kada pokrivate tranzitnu zonu krijumčarenja droge veličine kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država, svaki brod je važan”, rekao je poručnik Jonathan Dietrich.
Količina zaplijenjene droge na brodovima Obalne straže:
- LEDET 407 – zaplijenio je preko 4,700 kilograma kokaina i oko 2,000 kilograma marihuane
- Seneca (WMEC-906) – zaplijenio je oko 160 kilograma kokaina
- Legare (WMEC-912) – zaplijenio je 24 kilograma kokaina i preko 1,500 kilograma marihuane
- Spencer (WMEC-905) – zaplijenio je 120 kilograma kokaina i preko 650 kilograma marihuane
“Obalna straža i mornarica godinama surađuju kako bi zaštitili naše vode i obalu od brojnih pomorskih prijetnji i čast nam je nastaviti tu tradiciju u budućnosti.” – rekao je admiral Brian Penoyer.
Napori obalne straže u zaplijeni narkotika usmjereni su na transnacionalne kriminalne organizacije koje se financiraju novcem od trgovine drogom.
Pirati se ukrcali na bulk carrier u Gvinejskom zaljevu
Pirati su se ukrcali na MV Rowayton Eagle 30. siječnja, oko 04:30h, nekih 200 NM od obale Akre (Gana). Posada se navodno sklonila u citadelu. Brod je bio na putu od Kanarskih otoka do Lagosa (Nigerija).
Trenutno nisu dostupne dodatne informacije te se čekaju daljnje potvrde i novosti vezano uz incident.
Prema Dryad Globalu, ovo je sedmi offshore incident ove godine i treći zabilježeni ukrcaj.
Bernie Ecclestone za 7,5 milijuna eura kupio jahtu Flavija Briatorea, no sudska trakavica još traje
Talijanski mediji objavili su vijest je da je jahtu Force Blue u vlasništvu Flavija Briatorea, dugu 63,22 metra koju je 2002. godine izgradio Royal Denship, na dražbi kupio bivši šef Formule 1 Bernie Ecclestone. Ecclestone ju je platio 7.490.000 eura; prenosi Otvoreno more.
Jahta je zaplijenjena od strane talijanske carine 2010. godine u La Speziji zbog nepodmirenog PDV-a na gorivo. Jahti je kasnije dozvoljeno iznajmljivanje, ali samo unutar Mediterana, a jedan od prvih gostiju bio je upravo Ecclestone.
Posljednjih tjedana Briatore je pokušao blokirati prodaju, ali Žalbeni sud u Genovi odlučio je nastaviti s postupkom zbog rizika pogoršanja stanja jahte zbog prisilnog nekorištenja, posebno tijekom pandemije koronavirusa.
Dražba se održala 27. siječnja, a nadmetanje je počelo sa 7 milijuna eura, što je ustvari tek djelić procijenjene vrijednosti ove istraživačke jahte. Navodno su se četiri kandidata nadmetala s Berniejem Ecclestoneom koji je na kraju proglašen pobjednikom.
Ecclestone i Briatore stari su prijatelji iz vremena kada je Talijan bio izvršni direktor F1 momčadi Benetton i Renault F1.
Neobična je činjenica da se prodaja dogodila prije konačne odluke Vrhovnog suda (koja je sada odgođena za 9. lipnja), a koja bi mogla vratiti jahtu Briatoreu ili potvrditi njezino oduzimanje.
Projekt LNG Hrvatska na samome startu se suočava s prvim problemom
Početkom siječnja je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Glas otoka uputio nekoliko pitanja s ciljem praćenja dolazaka tankera s ukapljenim prirodnim plinom (UPP) u Omišalj na Terminal LNG-a. Među ostalim, zatražili su ime tankera koji je najavljen za dolazak u drugoj polovini siječnja, ali su ih proslijedili prema tvrtki LNG Hrvatska odakle također još ranije nisu ponudili odgovor na isto pitanje.
Bilo je to dovoljno da se zatraže dodatni odgovori, te su u suradnji s portalom “Brodovi u Rijeci” došli do neslužbenih informacija kako su tankeri koji bi trebali doći u Omišalj, zajedno s ovim iz siječnja, preusmjereni na druge lokacije.
No, već kada nije tanker, ukazali su se na otvaranju spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj 29. siječnja predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji tom prilikom nisu otkrili razloge nedolaska najavljenog UPP-a. Podsjetili su kako je riječ o velikom projektu u koji je uloženo 234 milijuna eura. Od toga je 100 milijuna eura dobiveno od Europske komisije, Vlada je dodala još 100 milijuna, a ostalo LNG Hrvatska sa suvlasnicima HEP-om i Plinacro. Upravo tog istoga dana od tog istoga LNG-a je zatraženo objašnjenje o nedolasku tankera s UPP-om uz potvrdu neslužbenih informacija kako sve do ožujka neće biti novih dolazaka.
“Činjenica je da će ovaj LNG u Omišlju utjecati na smanjenje cijena plina. Hrvatska ima novu poziciju na energetskoj karti Europe i svijeta”, naglasio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković u petak prilikom svečanog puštanja u rad plinovoda u Omišlju, te ponovio kako su “kapaciteti zakupljeni za prve tri godine”.
Međutim, nedolazak drugog tankera s UPP-om u siječnju i neotkrivanje njegovog identiteta te rokove sljedećih isporuka pokazatelji su prvih problema. Je li to zato što Hrvatska možebitno gubi stratešku poziciju zbog povoljnije cijene UPP-a na tržištu, zbog čega se tankeri preusmjeravaju na druge lokacije, pitanje je koje tek treba dobiti svoj odgovor. Najbliže takvom scenariju 29. siječnja u Omišlju bio je direktor LNG-a, Hrvoje Kohen, koji je ustvrdio da će razvoj kapaciteta LNG terminala ovisiti upravo o zahtjevima tržišta.
“Stanovnicima Omišlja i obližnjih mjesta narušena je kvaliteta života, a od toga neće biti koristi, nažalost. Ako se već moralo dogoditi, onda makar da radi punom parom, a ne ovako, financirat će se hladan pogon”, mišljenja su na stranici Brodovi u Rijeci, a sličnog razmišljanja su i njihovi članovi.
Hoćemo li doista biti primorani plaćati hladan pogon ukratko je objasnio Davor Štern, poduzetnik i bivši ministar gospodarstva.
“U nastojanju da korektno odgovorim, nedostaju mi konkretne informacije. Koliko znam iz medija, nekoliko korisnika je potpisalo čvrste ugovore o korištenju i preuzimanju plina iz LNG terminala te su potpisali ugovore s klauzulom “puno za prazno”, odnosno “take or pay” prema čemu su ugovorni partneri obavezni povlačiti plin u određenom terminu i određenim količinama. Ukoliko ne osiguraju robu ili nemaju potrebe za tim plinom, oni su obavezni plaćati usluge korištenja terminala i transporta plina kao da da je usluga za njih izvršena. Prema tome, ekonomika terminala u takvom slučaju ne bi smjela doći u pitanje”, objašnjava Štern, te dodaje kako bi drugi razlog skretanja najavljenog tankera mogao biti tehničke prirode na samom terminalu, ali to je tek pretpostavka za koju nema spoznaje.
“Nadam se da će vam se pružiti prava i relevantna informacija čime bi se otklonile sumnje i razne špekulacije o radu LNG terminala, koji se tako dugo planirao i gradio. I navodno, uspješno pušten u pogon”, zaključuje Štern u nadi da će iz LNG-a dati konkretne odgovore.
Nastavno na to mišljenje, ekipa Glasa otoka zatražila je dodatna pojašnjenja pa su uspjeli dobiti tek šturi odgovor u kojemu potvrđuju da je “obzirom na trenutne cijene UPP-a (LNG-a) na azijskom tržištu, došlo do pomaka u inicijalno predviđenoj dinamici dolaska brodova na terminal u Omišlju”.
“Sljedeći pristanak LNG tankera u Omišlju očekujemo tijekom veljače”, navode iz LNG-a, ponovno bez podatka o imenu tankera u dolasku.
U nedostatku konkretnih informacija, u ovom se trenutku može razaznati tek da najavljenog pojeftinjenja plina neće skoro biti – jer plina nema!
Pierfrancesco Vago imenovan globalnim predsjednikom Međunarodnog udruženja industrije kružnih putovanja
Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik MSC Cruisesa, imenovan je globalnim predsjednikom Međunarodnog udruženja industrije kružnih putovanja (CLIA) na dvogodišnji mandat; prenosi UHPA.
„U ime cijele zajednice koja čini udruženje CLIA, uključujući našu posadu i naše članove, poželjela bih dobrodošlicu gosp. Vagu uz čestitke na imenovanju za globalnog predsjednika CLIA-e“, rekla je predsjednica i izvršna direktorica CLIA-e, Kelly Craighead. „Gosp. Vago je vizionarski vođa unutar globalne zajednice kružnih putovanja. Imat ćemo neizmjernu korist od njegovih ideja, uvida i smjernica dok nastojimo prevladati utjecaje pandemije koronavirusa COVID-19 te podržati ponovno međunarodno pokretanje industrije kružnih putovanja, a naročito u Sjedinjenim Američkim Državama.“
Gospodin Vago je od 2003. do 2013. bio na poziciji izvršnog direktora MSC Cruisesa, a tijekom tog razdoblja kompanija je zabilježila rast od preko 800%. Kao izvršni predsjednik nastavlja poticati rast MSC-a, učvršćujući njegovu poziciju kao jednog od najvećih svjetskih pružatelja odmora na brodovima za kružna putovanja. Kako kompanija ima sjedište u Ženevi, gospodin Vago je prvi Europljanin koji će preuzeti ulogu globalnog predsjednika CLIA-e. Prethodno je obnašao dužnost predsjednika udruge CLIA Europe 2014. godine.
„Ovo je kritičan trenutak za čitavu našu industriju. Počašćen sam i zahvalan na podršci i povjerenju mojih kolega dok radimo na ponovnom pokretanju naše djelatnosti stvaranja nezaboravnih doživljaja za naše dragocjene goste, kao i generiranju pozitivnih ekonomskih učinaka i prilika za zapošljavanje više milijuna ljudi diljem svijeta koji imaju doticaja s ovom industrijom na mnogo različitih načina“, rekao je gospodin Vago. „S preko 200 plovidbi koje su realizirane od prošlog ljeta na različitim tržištima diljem svijeta uz primjenu strogih mjera za promicanje javnog zdravlja, dokazali smo da je povratak kružnih putovanja moguć. Radujem se suradnji s vodstvom CLIA-e i našim partnerima u industriji kako bismo nastavili tim putem i pomogli osigurati svijetlu budućnost za sve one koji o njoj ovise.“
Gospodin Vago preuzima mjesto globalnog predsjednika CLIA-e nakon godine bez presedana za industriju kružnih putovanja i čitav sektor putovanja. Gledajući naprijed, CLIA i njezini članovi usmjereni su na poticanje ponovnog pokretanja kružnih putovanja diljem svijeta te kontinuiranu predanost ekološkoj održivosti i očuvanju okoliša.
U posljednjih 50 godina nestalo je više od 70 posto morskih pasa
Brojnost morskih pasa i raža u oceanima pala je za alarmantnih 71 posto u posljednjih 50 godina zbog čega su ti morski predatori izloženi velikom riziku od izumiranja, pokazala je studija međunarodne skupine znanstvenika objavljena u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature; prenosi Jutarnji list.
– Zaštitari prirode godinama upozoravaju na neodrživo ubijanje top predatora u moru, morskih sisavaca i hrskavičnjača, na temelju regionalnih izvještaja i podataka o pojedinim vrstama, te ovaj objavljeni rad daje mjerodavan globalni pregled ugroženosti morskih pasa i raža. Ova studija je odličan pokazatelj stanja populacija hrskavičnjača, odnosno morskih pasa i raža) u svjetskim oceanima i morima.
Smanjenje populacija morskih pasa za 71 posto od 1970. godine zastrašujuća je brojka i potvrđuje sumnje da pretjerani izlov morskih pasa, baš kao i tune, vodi prema brzom izumiranju ove skupine morskih životinja. U ovom istraživanju uzete su u obzir samo populacije oceanskih vrsta – kaže dr. Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
– Kod svih istraživanih vrsta potvrđen je značajan pad u broju jedinki unutar populacija u posljednjih 50 godina. Od 31 vrste morskih pasa i raža analiziranih u studiji, gotovo za njih 24 prijeti izumiranje. Populacije tri vrste oceanskih morskih pasa, Carcharhinus longimanus, Sphyrna lewini i Sphyrna mokarran, pokazale su trend značajnog pada u brojnosti te su klasificirane kao kritično ugrožene – pojasnio je Kružić.
Rizik od izumiranja prvenstveno uzrokuje prekomjerni izlov, kao ciljani lov na morske pse i češće “prilov” tijekom ribolova na druge vrste poput tune i sabljarke.
Zašto su morski psi važni?
Morski psi spadaju u drevne životinjske vrste, pojavili su se prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina praktički se nisu mijenjali.
– Osim same važnosti očuvanja morskih pasa i raža kao vrsta, vrlo su važni za održiv ekosustav i gospodarstvo, te zdravlje samih oceana i mora. Ljudi često imaju iskrivljenu percepciju da su morski psi “opasna čudovišta”. Njihova intervencija sprječava eksploziju pojedinih vrsta riba i njihovo preuzimanje određenog mjesta unutar hranidbenog lanca. Često ih zovu i “imunološkim sustavom oceana” – pojasnio je Kružić.
Ističe kako su ekosustavi krhka mreža u kojoj svaka jedinka ima jedinstvenu ulogu. – Uklanjanje vršnih predatora hranidbenog lanca imalo bi pogubne posljedice za cijeli lanac, a na kraju bi došlo do znatnog povećanja populacija morskih alga, koje bi ugušile bentoske vrste (vrste morskog dna) kao npr. koraljne grebene. Ako koraljni grebeni nestanu, tisuće vrsta izgubit će svoje stanište, te će i one same nestati. Osim izravnih razarajućih posljedica na morski ekosustav, lokalnim bi ribarima i obalnim zajednicama oduzeli glavni izvor hrane i prihoda – naglasio je Kružić.
Zašto su ugroženi?
Morski psi i raže su posebno osjetljivi na kolaps populacija, jer polako rastu i razmnožavaju se razmjerno rijetko s malim brojem potomaka.
– Svakog sata ubije se oko 11 tisuća morskih pasa. To su tri morska psa ubijena svake sekunde. Danas je trećina vrsta morskih pasa gotovo izbrisana. Oni žive u oceanima više od 400 milijuna godina i naša je dužnost zaštititi ove drevne vrste. Osim slučajnog ulova kao neciljane vrste, morski psi se love zbog mesa i peraja koje se u Aziji smatraju delikatesom, lijekom i afrodizijakom.
Primjerice, zbog svojih peraja je globalna populacija vrste Carcharhinus longimanus, odnosno Trupan oblokrilac, smanjena za 98 posto u posljednjih 60 godina – rekao je Kružić.
Naglašava da su ugrožene sve vrste, posebno veliki predatori poput velikog bijelog morskog psa, psine goleme, modrulja, kučine i kučka (mako) te vrste sklatova. – Također su ugrožene i vrste koje se komercijalno love, poput kostelja i mekuša. Kod nas je dobro što su ribari u sjevernom dijelu Jadrana uočili problem prelova morskih pasa te sami predlažu lovostaj – rekao je Kružić.
Postoji li regulativa oko morskih pasa na razini EU?
– Postoji, kao što postoji i zakonska regulativa svake članice EU. Postoji, npr. Uredba Vijeća EU br. 1185/2003 utvrđuje opću zabranu prakse rezanja peraja morskih pasa pri čemu se peraje morskog psa odstranjuju, a tijelo morskog psa se baca u more. Također, 2009. godine komisija EU predložila je akcijski plan za zaštitu morskih pasa: European Community Action Plan for the Conservation and Management of Sharks – rekao je Kružić.
Naglašava kako je prema “Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske”, koja je izrađena prema smjernicama, u Jadranskom moru 16 vrsta hrskavičnjača pred izumiranjem, od ukupno 54 vrste koje su zabilježene u Jadranu. – Njih 23 su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Među strogo zaštićenim vrstama je i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias, nepravedno nazvan “pas ljudožder” – upozorio je Petar Kružić.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
U uvali Javić na Korčuli pronađena najmanja jedinka glavate želve u Jadranu
Mini Koko, najmanja jedinka glavate želve pronađena u Jadranu, stigla je prošli tjedan u Centar za oporavak morskih kornjača u Puli.
Zaštićena morska kornjača pronađena je 15. siječnja u uvali Javić na Korčuli; piše Morski.hr.
– Zbog ozljede lijevog oka, splitski veterinar pregledao je mladu jedinku te ustanovio da joj je rehabilitacija u Centru prijeko potrebna.
Nakon provedenih pregleda kornjače i organizacije transporta za Pulu, Mini Koko je dospjela u Centar gdje je već počela primati potrebnu terapiju (inekcije i antibiotik) – kazali su u Aquariumu Pula.
Zastrašujući video: Teretni brod usred plovidbe puknuo na pola
Turske pomorske vlasti objavile su zastrašujući video koji prikazuje kako se teretni brod prelomio na pola u nekoliko minuta.
Incident se dogodio 17. siječnja kada je brod Arvin puknuo napola i potonuo u Crnom moru, u blizini luke Bartin. Brod je izgrađen 1975. godine te je prevozio 2.902 tone uree.
Nažalost, ovaj incident nije dobro završio; šest od 12 članova posade i se vode kao nestali.
U videu se može čuti kapetan koji šalje poziv u pomoć.
