Indonezijska mornarica uhitila i kaznila kapetana tankera zbog navodnog ilegalnog sidrenja

By

-

14.07.2022.

Sve su češća izvješća o zapljenama brodova i pritvaranjima kapetana koje indonezijska mornarica provodi zbog navodnog ilegalnog sidrenja u teritorijalnim vodama Indonezije.

Kapetan tankera za prijevoz naftnih derivata, kojeg je indonezijska mornarica uhitila u svibnju pod sumnjom da se ilegalno usidrio u indonezijskim vodama, kažnjen je zatvorskom kaznom od 15 dana i novčanom kaznom od 200 milijuna rupija (otprilike 13.350 američkih dolara), rekao je u srijedu glasnogovornik mornarice, a prenosi gCaptain.

Nord Joy, product tanker pod zastavom Paname, zaustavljen je 30. svibnja dok je bio usidren u indonezijskim vodama istočno od Singapurskog tjesnaca, jednog od najprometnijih plovnih puteva na svijetu.

Časnici indonezijske mornarice zatražili su neslužbenu isplatu od 375.000 dolara za oslobađanje broda, rekle su tada Reutersu dvije osobe uključene u pregovore.

Indonezijska mornarica zanijekala je da je zatražena takva isplata. Iz mornarice su također izvijestili da je brod zadržan zbog “sidrenja u vodama Indonezije bez dozvole”. Tvrtka Synergy Group, koja upravlja tankerom Nord Joy, također je izjavila da nije upoznata da je indonezijska mornarica uputila ikakav zahtjev za isplatom novca.

Brod je pušten nakon što je sud 7. srpnja izrekao zatvorsku i novčanu kaznu kapetanu broda V.K., rekao je glasnogovornik mornarice Julius Widjojono za Reuters. Glasnogovornik Synergy grupe potvrdio je da je njihov brod pušten nakon sudskog ročišta na Batamu, indonezijskom otoku južno od Singapura na kojem se nalazi baza indonezijske mornarice.

Tanker, koji je dug 183 metra i može prevoziti do 350.000 barela goriva, trenutno je usidren zapadno od Singapura na putu za luku Tanjung Pelepas u Maleziji, prema podacima Refinitiva, platforme za praćenje brodova.

Prošle je godine Reuters izvijestio o desetak sličnih uhićenja koje je naložila indonezijska mornarica u vodama istočno od Singapura. U tim slučajevima, vlasnici brodova su neslužbeno platili u prosjeku oko 300.000 dolara svaki i plovila su puštena.

Mornarica opovrgava bilo kakva plaćanja.

Spajanje Frontlinea i Euronava: Nastaje nova najveća tankerska kompanija na svijetu vrijedna više od 4 milijarde dolara

By

redakcija

-

13.07.2022.

0

Euronav i Frontline u utorak su objavili konačni sporazum o spajanju dviju kompanija, potencijalno stvarajući vodećeg neovisnog operatera tankera za prijevoz sirove nafte, s očekivanom tržišnom vrijednosti od više od 4 milijarde dolara.

Prema dogovoru, dionice će se kombinirati prema omjeru razmjene od 1,45 Frontline dionica za svaku 1 Euronav dionicu. Prethodno najavljenu kombinaciju sada su jednoglasno odobrile uprave obiju kompanija, donosi gCaptain.

Kombinirana tvrtka zvat će se Frontline, a Hugo De Stoop, trenutni izvršni direktor Euronava, bit će izvršni direktor grupe. Lars H. Barstad, trenutni glavni izvršni direktor Frontlinea, bit će član odbora. Tvrtka će biti osnovana i sa sjedištem na Cipru, a nastavit će poslovati iz ureda u Europi i Aziji, uključujući Belgiju, Norvešku, UK, Singapur i Grčku. Dionice nove tvrtke bit će uvrštene na Euronext Brussels, OSE i NYSE.

Kombinacijom tvrtki stvorit će se vodeći svjetski neovisni vlasnik i operater naftnih tankera “s menadžmentom, sposobnostima, resursima i veličinom koja će omogućiti uspješno iskorištavanje prilika u novoj eri održive pomorske industrije”, rekle su tvrtke u zajedničkom priopćenju za medije.

Po završetku spajanja, tvrtka će imati najveću flotu VLCC i Suezmax tankera na svijetu. Flota će se sastojati od 146 plovila, od čega 68 VLCC-a, 56 Suezmaxa, 20 LR2/Aframax i 2 FSO plovila.

Norveški milijarder John Fredriksen, najveći dioničar u Frontlineu i drugi u Euronavu, podržao je spajanje: “Frontline, s flotom od 146 plovila, moći će povećati vrijednost za naše klijente i povećati iskorištenost flote i prihode što će koristiti svim dionicima. Vrlo sam uzbuđen i dajem punu podršku i predanost ovoj spajanju tvrtki.”

Neto prihodi i EBITDA u 2021. u ove dvije tvrtke iznosili su približno 668 milijuna USD, odnosno 246 milijuna USD.

Spajanje tvrtki odvit će se u četvrtom tromjesečju 2022. godine. Nakon dovršetka, sadašnji dioničari Euronava posjedovat će približno 55 posto kombinirane tvrtke, dok će Frontlineovi investitori držati 45 posto kombinirane tvrtke, piše The Maritime Executive.

“Predložena kombinacija velika je prilika za preuzimanje vodeće pozicije u tankerskoj industriji u vrijeme prelaska na čisto, sigurno i održivo brodarstvo”, kaže Hugo de Stoop. “Ova transakcija predstavlja jedinstvenu priliku za pružanje znatno bolje usluge našim klijentima, ulaganja za naše dioničare i pružanje jedinstvene platforme na kojoj ljudi mogu u potpunosti izraziti svoje talente dok unapređujemo našu ambicioznu strategiju održivosti prema dekarbonizaciji brodarske industrije.”

Kapetan Hapag-Lloydovog kontejnerskog broda misteriozno nestao: Posada pretražila cijeli brod, ali kapetanu nema ni traga

By

redakcija

-

13.07.2022.

0

Španjolske vlasti provode istragu nakon misterioznog nestanka kapetana kontejnerskog broda koji je krajem prošlog tjedna uplovio u španjolsku luku Algeciras.

Kontejnerski brod Algeciras Express od 50.789 dwt isplovio je 30. lipnja iz turske luke Yalova, koja se nalazi na obali Mramornog mora južno od Istanbula. Španjolska La Guardia Civil de Algeciras izvijestila da je četiri dana kasnije, odnosno 3. srpnja, prvi časnik broda obavijestio policiju da je kapetan nestao. Posada je pretražila cijeli brod, ali kapetanu nije bilo ni traga, javlja The Maritime Executive.

Algeciras Express stigao je pred luku Algeciras 7. srpnja. Međutim, španjolske vlasti naredile su da se brod usidri van luke dok ne stigne novi kapetan i preuzme zapovjedništvo nad brodom, jer kapetan mora biti prisutan na mostu prilikom pristajanja broda u luku, piše Safety4Sea.

Kontejnerski brod Algeciras Express plovi pod zastavom Liberije te je u vlasništvu Seaspana, a trenutno je u najmu za Hapag-Lloyd. Prema nekim izvještajima, Hapag-Lloyd je organizirao smjenu i na brod pozvao ukrajinskog kapetana, a nakon njegovog dolaska plovilu je 10. srpnja dopušteno uplovljavanje u luku.

Nakon što je pristao u luku, na brod se ukrcala policija, a uz prvog časnika ispitano je i preostalih 28 članova posade. Policija je također pretražila cijeli brod, uključujući kapetanovu kabinu. Lokalni mediji izvijestili su da je kabina izgledala sasvim uobičajeno, a pronađen je i plan plovidbe kojeg je kapetan pripremio netom prije nestanka. Međutim, kapetanu nema ni traga, a nisu pronađeni ni dokazi koji bi upućivali na nasilje. Na brodu se ništa nije činilo neuobičajenim.

Nestali kapetan navodno je državljanin Filipina. Španjolske vlasti surađuju s vlastima Filipina, ali i s Liberijom kao državom zastave broda. Istraga je još u tijeku.

Algeciras Express je tijekom ovog putovanja prevozio tek manji broj kontejnera. Ostao je usidren kod Algecirasa do ponedjeljka, a jučer je nastavio put prema luci Tanger-Med u Maroku.

Jedna od najmračnijih tajni pomorstva: Samoubojstva na moru pošast su o kojoj se nedovoljno govori, a podaci se skrivaju!

By

redakcija

-

12.07.2022.

0

seafarer tired — Foto: Ilustracija / ITF

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je izvješće od 30 stranica koje se bavi jednom od najmračnijih tajni pomorstva – samoubojstvima na moru. Izvješće sadrži brojne preporuke kako bi se stalo na kraj ovoj pošasti koja hara pomorskom industrijom – pošasti o kojoj se ne govori niti izvještava dovoljno.

Britansko Ministarstvo prometa (DfT) i Agencija za pomorstvo i obalnu stražu (MCA), u suradnji s Ipsos agencijom za istraživanje tržišta i javnog mijenja, proveli su istraživanje vezano uz mentalno zdravlje pomoraca i, posebno, samoubojstva među populacijom pomoraca, piše Safety4Sea.

Cilj istraživanja je prikupiti saznanja o ovom važnom pitanju i potaknuti raspravu o prijedlogu obveznog prijavljivanja i bilježenja slučajeva samoubojstava na moru.

Ukupno 20 dubinskih kvalitativnih intervjua provedeno je između 7. ožujka 2022. i 1. travnja 2022. S obzirom na osjetljivu prirodu projekta, istraživači su odlučili da se sami pomorci neće sudjelovati u intervjuima. Sva potrebna odobrenja etičkih povjerenstava teško bi bilo dobiti na vrijeme, ali primaran razlog bio je što bi za neke pomorce moglo biti uznemirujuće raspravljati o pitanju samoubojstva među kolegama.

Umjesto pomoraca, u istraživanju su sudjelovali predstavnici kompanija ili brodovlasnika, tvrtke za upravljanje brodovima, osiguravatelji, pomorske dobrotvorne organizacije, sindikati i akademici.

Razni dionici pomorske industrije, između ostalog, pozivaju i na adekvatno bilježenje slučajeva samoubojstava, a mnogi smatraju da bi izvještavanje trebalo biti obvezno, ali povjerljivo. Izvješće posebno govori o takozvanim „kaubojskim“ državama i organizacijama koje skrivaju stvarne podatke o samoubojstvima, navodi Splash247.

Ostali prijedlozi uključuju centraliziranu bazu podataka u kojoj bi bili dostupni podaci o samoubojstvima među pomorcima, dok je druga ideja da brodarske kompanije imaju jedinstveno tijelo koje daje smjernice o tome kako se slučajevi samoubojstava trebaju bilježiti i što se smatra samoubojstvom.

“Bolji podaci o broju slučajeva samoubojstava mogu pomoći u rješavanju prethodnih uzroka lošeg mentalnog zdravlja”, navodi se u izvješću.

Ključni nalazi istraživanja

Mentalno zdravlje pomoraca

Svi ispitanici složili su se kako je zanimanje pomoraca izuzetno izazovno, a posebno jer se nalazi u jedinstvenom društvenom okruženju. Niz strukturnih problema ostavlja trag na psihičko stanje pomorca, uključujući dugo radno vrijeme, izolaciju, umor i financijsku nestabilnost.

Nadalje, naširoko se smatra da je pandemija doprinijela dodatnom stresu za pomorce. Problemi mentalnog zdravlja nedovoljno su shvaćeni, kako među pomorcima, tako i u cijeloj pomorskoj industriji.

Psihološka podrška

Ispitanici smatraju da veće brodarske tvrtke nude sveobuhvatnije interne usluge u cilju pružanja psihološke podrške od manjih tvrtki – usluge su uključivale programe pomoći zaposlenicima, telefonske linije za pomoć i dane/tjedne dobrobiti.

Sudionici su rekli kako često kapelani pružaju psihološku podršku, nudeći pomorcima priliku za razgovor dok se nalaze na moru ili kada su u lukama. Sindikati pružaju obrazovne programe o mentalnoj dobrobiti pomoraca, često objavljuju usluge te podižu svijest o važnosti mentalnog zdravlja. Sudionici su opisali kako dobrotvorne organizacije pružaju online, telefonsku i osobnu podršku pomorcima.

Ne osjećaju se svi pomorci ugodno u pristupu uslugama podrške mentalnom zdravlju, dijelom zbog kulturološke stigme oko mentalnog zdravlja, ali i zbog zabrinutosti oko povjerljivosti. Međutim, potpora mentalnom zdravlju nije dosljedna u cijeloj pomorskoj industriji.

Samoubojstva

Sudionici kažu da se radi o očito ozbiljnom problemu, oko kojeg industrija može i treba učiniti više. Vjeruju da je riječ o problemu koji je inherentno ukorijenjen u problematiku mentalnog zdravlja i izazova s kojima se pomorci suočavaju, a ne izolirani fenomen.

Konkretno, samoubojstvo na brodu traumatično je iskustvo za ostale članove posade, koji često krive sebe, što dodatno pridonosi pogoršanju mentalnog zdravlja. Međutim, u izvješću se navodi da je to pitanje slabo shvaćeno, a pomorci često nevoljko raspravljaju o tom pitanju, uglavnom iz kulturnih i vjerskih razloga.

Što se tiče organizacija i poslodavaca, oni navode da je za njih smrt člana posade na brodu „skupa“, kako financijski (zbog promjena u rasporedu i potrebe za smjenom posade), tako i što se tiče reputacije (jer bi mogla smanjiti vjerojatnost da će pomorci htjeti raditi za tog poslodavca).

Unatoč tome, sudionici su istaknuli značajan “problem nesigurnosti”, jer su doveli u pitanje mogućnost provjeravanja je li određeni smrtni slučaj definitivno samoubojstvo, ili je posrijedi nešto drugo.

Bilježenje slučajeva samoubojstava

Sudionici su opisali kako postoji niz nestandardiziranih načina bilježenja incidenata samoubojstava, koji često nisu isti na razini cijele industrije.

Identificirali su nekoliko ključnih izazova, posebno postavljajući pitanja o tome kako najbolje definirati populaciju pomoraca (tj. uključiti samo one na brodu, ili uključiti i umirovljene pomorce, itd.).

Sudionici navode da se o samoubojstvima vjerojatno premalo izvještava iz nekoliko razloga. Prvenstveno, to je problem definiranja je li određeni smrtni slučaj zaista samoubojstvo, ali i sa željom da se zaštiti obitelj unesrećenog, kako emocionalno, tako i financijski.

Percepcije o tome kako osiguranje funkcionira – ili ne funkcionira – kada su u pitanju samoubojstva, tjera pomorce da učine sve što mogu kako bi obiteljima osigurali isplate od osiguranja.

“U slučaju smrti na brodu, obitelj dobiva oko 150.000 dolara odštete od osiguranja. Ako osoba počini samoubojstvo, obitelj ne dobiva ništa. Dakle, to također mora biti faktor u tome da pomorci ne žele pričati o samoubojstvima kako bi bili sigurni da je obitelj preminulog zaista zbrinuta”, rekao je jedan upravitelj, sudionik istraživanja.

Sudionici ankete smatraju da postoje značajne razlike u tome kako se određeni uvjeti primjenjuju u životnom osiguranju i P&I osiguranju. „Uključite samoubojstva kao osigurani rizik i podaci će se vrlo brzo razjasniti“, tvrdi jedan ispitanik.

Što bi se moglo učiniti drugačije

Pomorska industrija mora se uhvatiti u koštac s problemima i mentalnim zdravljem pomoraca na holistički i preventivni način. To se naširoko smatra ključnim za konkretno rješavanje pitanja samoubojstva među pomorcima.

Osim toga, ispitanici smatraju da ono što je ključno za rješavanje ovog problema je održavanje mentalnog zdravlja unutar hijerarhije, i to od ‘vrha prema dolje’ – kroz organizacijsku i on-board kulturu, ali i ‘odozdo prema gore’ – kroz obuku kadeta i pristupe zapošljavanju.

Ispitanici također vjeruju da bi se mogle uvesti promjene pri samom prikupljanju podataka o samoubojstvu – kako u smislu same kvalitete podataka, tako i u širem smislu, odnosno utjecaju kojeg bi ti podaci mogli imati u normalizaciji rasprave o mentalnom zdravlju.

Koliko je to važno govori i podatak da je u sklopu istraživanja Sveučilišta Yale, koje je prije dvije godine provedeno u suradnji s ITF Seafarers’ Trust, pokazalo je da 20% ispitanih pomoraca razmišljalo o samoubojstvu.

„Iako ima malo komparativnih podataka, ova analiza sugerira da je među pomorcima veća stopa depresije od ostalih populacija radnika, što naglašava potrebu za odgovarajućim politikama koje se bave mentalnim zdravljem te strategijama upravljanja u ovoj izoliranoj, ranjivoj i globalno ključnoj radnoj snazi“, navodi se u studiji.

Kako poboljšati sigurnost pomorskog prometa: Izdaju li se dozvole za voditelje brodica olako?

By

redakcija

-

12.07.2022.

0

rescue-concept — Foto: Ilustracija / Safety4sea

U pomorskoj nesreći kod Mljeta u prevrtanju izletničkog broda poginuo iskusni hrvatski kapetan. Nakon višesatne potrage otac i sin iz Njemačke koji su po jakoj buri na pučinu isplovili na dasci za veslanje pronađeni živi na Krku. Kako regulirati pomorski promet i ljetne morske aktivnosti da se spriječi gubitak života? Izdaju li se dozvole za voditelje brodica olako? Treba li postrožiti kazne za glisiranja uz obalu? Kako zaštititi neoprezne turiste i neiskusne kapetane?

Kap. Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, rekao je kako svake godine strahuju jer nikad ne znaju kako će sezona krenuti i koliko će biti akcija na dnevnoj bazi, donosi HRT.

– Pokušavamo organizirati službu što efikasnije, da s kapacitetima koje imamo uspijemo zatvoriti sezonu, rekao je.

Damir Višić, sudski vještak za pomorski promet, rekao je kako s obzirom koliko je brodova, ljudi i tko sve vozi da brojke i nisu velike koliko mogu biti.

– Najveća opasnost je što nam je opća kultura o moru slaba. Spominje se dizanje kazni, to neće ništa pomoći, podignut će se državni budžet. Kad ljudi dođu na more, ponašaju se kao na autoputu bez ograničenja, istaknuo je.

Luka Šangulin, dopredsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima, Hrvatske gospodarske komore (charter), istaknuo je kako primjećuju da ljudi koji unajmljuju plovila, a došli su iz zemlja gdje je obavezan i teorijski i praktični dio, da već znaju puno bolje baratati vozilom, paziti na meteorologiju, obalu, kupače…, “ali događa se često da dođe čovjek koji je nedavno položio samo teorijski dio, ali nikada nije vozio. More nije igra. Zna biti lijepo, ali brzo se to promijeni i može ugroziti sve”, rekao je.

Niska kultura ponašnja na moru

Damir Zec, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, rekao je da dozvole mogu riješiti problem, ali i da ne moraju.

– Najveći problem je da naš Jadran izgleda pitomo i bezopasan, ali proteklih godina povećala se dostupnost jakih motora, velikih jahti… a kultura ljudi je niska, rekao je.

Istaknuo je i kako nezgode koje su se dogodile zadnjih dana nisu imale veze s tim jesu li dozvole za vođenje brodica dobre ili loše, već s ozbiljnim nerazumijevanjem okolnosti u kojima se nalaze.

– Jedino se možemo boriti tako da obrazujemo ljude koji dolaze i to onoga časa kad prelaze granicu, istaknuo je.

Orlić se složio da se mora raditi na edukaciji ljudi.

Istaknuo je i kako uskoro izlazi novi Pravilnik o zvanjima u pomorstvu gdje će se promijeniti način stjecanja dozvole za voditelja brodice.

– Uvest će se računalni i praktični dio ispita. Moramo u obzir uzeti i okruženje u kojem se RH nalazi. Na europskoj karti mi smo jedna od zemlja u kojoj se na teži način dolazi do dozvole za voditelja brodice, rekao je, istaknuvši primjer Italije, gdje za brodice s motorom do 40 konja nije potrebna dozvola, a kako je rekao, slično je i u Nizozemskoj.

U 10 dana srpnja 166 nedozvoljenih glisiranja

Mirna Kovač Bašić, voditeljica Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka, rekla je kako kad se radi o pitanjima traganja i spašavanja onda je jedna opća koordinacija svih službi na moru.

– Nikada se nije dogodila da na bilo koji poziv nije se izašlo na mjesto događaja i spasilo ljude koji su u opasnosti, istaknula je.

Osvrnula se i na veliki problem glisiranja blizu obale.

– Sezona je počela već u travnju, puno prije nego prijašnjih godina tako da je broj prekršaja po nedozvoljenom glisiranju poprilično visok. Samo u 10 dana srpnja bilježimo 166 nedozvoljenih glisiranja, a od početka godine 400. Lani je taj broj bio 200, rekla je.

– Mi imamo malo problema sa profesionalnim pomorcima i ljudima koji žive na moru i od mora. Imamo problem s ljudima koji dolaze na tjedan-dva na more. Edukacija je broj jedan, ali jedno od mogućih rješenja je pitanje troškova koje izazivaju ljudi koji potpuno nerazumno nešto čine, rekao je Zec.

Orlić je rekao da se po SOLAS konvenciji spašavanje ljudskih života na moru ne naplaćuje.

Prvo informiranje i educiranje, a onda kazne

Svi gosti su se složili kako je potrebno raditi na informiranju, edukaciji, pa tek onda kažnjavati.

Kovač Bašić istaknula je kako je pomorska policija 24 sata prisutna na moru, te da je opremljena najsuvremenijim tehničkim sustavima.

– Pripremni smo za podizanje stanje sigurnosti na najveću moguću razinu, naglasila je.

Zec je rekao da kada je glisiranje u pitanju da se zalaže za ekstremno kažnjavanje.

– Preko ljeta po Jadranu plovi 150.000 plovila. Teško je taj broj nadzirati. Drakonske kazne – da u nekim situacijama, ali prije svega informiranje i educiranje, zaključio je Orlić.

Maersk napušta Međunarodnu brodarsku komoru (ICS)

By

redakcija

-

11.07.2022.

0

mumbai-maersk — Foto: Ilustracija / VesselFinder

Maersk je donio odluku da povlači svog predstavnika iz odbora organizacije Međunarodne brodarske komore (ICS), najvećeg udruženja brodara i brodovlasnika na svijetu, navodeći kao razlog stajališta ICS-a o klimatskim promjenama.

Maersk, druga najveća brodarska kompanija i jedna od najvećih prijevozničkih grupacija na svijetu, dio je uprave International Chamber of Shipping (ICS) već desetak godina. Međutim, izvršna direktorica i članica uprave Maerska Henriette Hallberg Thygesen odstupila je s dužnosti nakon godišnje revizije članstva u udrugama, prenosi gCaptain.

“Revidiramo svoja članstva u udruženjima jednom godišnje kako bismo osigurali da su trgovačka udruženja čiji smo članovi u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, kao i drugim ključnim pitanjima”, navodi Maersk na službenim web stranicama, prenosi Safety4Sea.

Pariški sporazum je pravno obvezujući ugovor između zemalja svijeta, dogovoren 2015., koji ima za cilj usporiti globalno zatopljenje smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

Čini se da je razlika između Maerskovih ciljeva i ICS-ove pozicije privukla pozornost u upravi Maerska. Danski brodovlasnički div potvrdio je da povlači svoje članstvo u upravnom odboru ICS-a i nastavlja s vlastitim planovima. Glasnogovornik je za Reuters rekao da je odluka objavljena na godišnjoj skupštini ICS-a 22. lipnja. ICS je odbio komentirati.

“Našu odluku da odstupimo iz Uprave ICS-a također treba promatrati u ovom kontekstu”, dodaje se na Maerskovim stranicama. Međutim, ne navodi se s čime se točno Maersk ne slaže kada su u pitanju stajališta ICS-a.

Zagovaratelji dekarbonizacije

ICS već dugi niz godina u IMO-u zagovara zakone s ciljem dekarbonizacije. No, IMO je “poduzeo tek male korake prema kontroli emisija stakleničkih plinova u sedam godina od Pariškog klimatskog sporazuma”. Posljednjih godina ICS je zagovarao uvođenje simbolične pristojbe od 2 USD po toni brodskog goriva, čime bi IMO financirao 10-godišnji program istraživanja tehnologija pomorskog prijevoza s nultim emisijama. Međutim, IMO MEPC je tijekom prošle godine dvaput odbio taj plan, a ICS nastavlja s internom raspravom o klimatskim inicijativama koje pokreće pomorska industrija, navodi The Maritime Executive.

S druge strane, Maersk se već obvezao na ostvarenje cilja nulte emisije štetnih plinova do 2040. godine, što je jedno cijelo desetljeće prije cilja Pariškog klimatskog sporazuma za sektore van pomorskog prometa. Maerskov prijedlog za ostatak industrije jednako je ambiciozan: glavni izvršni direktor Maerska pozvao je na naknadu od 450 dolara po toni goriva kako bi se zatvorio cjenovni jaz između VLSFO-a i “goriva budućnosti”, a osnovao je i istraživački institut za pronalaženje praktičnih rješenja za dekarbonizaciju.

Iz Maerska također navode da će napore usmjeriti na članstvo u World Shipping Council (WSC), trgovačkoj grupi kontejnerskih brodara. Maersk ostaje član Danish Shippinga – udruge članica ICS-a, kao i BIMCO-a, Getting to Zero Coalition, WSC-a i A.P. Maersk-McKinney Moller Center for Zero Carbon Shipping, između ostalih.

ICS, koji ima članove u više od 40 zemalja i predstavlja više od 80% svjetske komercijalne flote, promiče “najbolje prakse u brodarskoj industriji”, piše na njihovoj web stranici.

Važno je napomenuti kako trgovina morem čini oko 80% svjetske trgovine, a zaslužna je tek za oko 3% globalnih emisija ugljika.

Prevrnuo se izletnički brod kod Lastova, zapovjednik broda se utopio

By

redakcija

-

11.07.2022.

0

havariaj — Foto: Mario Orlandini / Dubrovački vjesnik

Jedna osoba je izgubila život u pomorskoj nesreći koja se dogodila jučer oko 15 sati u arhipelagu između Mljeta i Lastova. Naime, došlo je do potonuća izletničkog broda. Jedna brodica 30-tak minuta nakon havarije pronašla je beživotno tijelo zapovjednika broda, hrvatskog državljanina.

Mario Orlandini, voditelj ronilačkog centra Aquatica Mljet, nalazio se na brodici koja je upućena na mjesto havarije. Opisao je nesreću za Dubrovački vjesnik:

– Nakon dojave da se brod prevrnuo i da su ljudi u moru digli su me iz Lučke uprave i isplovio sam. Ukrcao sam brodolomce, ali su mi rekli da fali još jedan. Našao sam nažalost čovjeka, ali bilo je prekasno, to je bio zapovjednik te brodice koji se nije izvukao.

Val ih je okrenuo. To je izletnički brod koji vozi s Pelješca na Mljet. Bilo je i malo dijete na brodu, od nekih 5-6 godina. Ukupno je bilo 9 putnika i zapovjednik plovila koji je nažalost preminuo. Bili su strani državljani na brodu, četvero slovenskih državljana i petero Francuza. Slovenci su se vratili nazad na Pelješac u smještaj, dvoje Francuza isto na Pelješac, ova obitelj s malim djetetom su smješteni u hotel, ostali su bez robe, bez dokumenata, bez ičega, pa smo ih zbrinuli. Svi su medicinski zbrinuti. Dobro su, nema nikakvih ozljeda, osim što su doživjeli šok.

Reakcija je bila brza, ali nažalost jedna osoba je preminula. Brod je isplovio u 16 sati iz Pomene, mene su u 16.30 zvali, a u 16.40 sam već bio na mjestu događaja- ispričao je Orlandini.

Neslužbeno se doznaje da je do ove pomorske nesreće došlo jučer poslijepodne oko 15 sati, a riječ je o izletničkom brodu Kača na kojem je u trenutku potonuća bilo osam stranih državljana koji su prošli neozlijeđeni. Hrvatski državljanin nažalost je preminuo. Izletnički brod prevrnuo se u blizini otočića Glavat, koji se nalazi između Lastova i Mljeta, a radi se o pasari dugoj nešto više od 8 metara.

Glasnogovornik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, David Radas potvrdio je za Morski HR da je došlo do havarije, no kako se očevid još provodi, nije mogao reći više detalja.

– Kad su teške nesreće, u pitanju, provodi se istraga i drugih tijela, kao i u ovom slučaju Lučke kapetanije Dubrovnik. Očekujemo potvrdu drugih tijela, kako bi mogli izići u javnost s detaljnim informacijama, kazao je Radas.

SLUŽBENO IZVJEŠĆE MINISTARSTVA (11.7. 8:45)

Nadležna lučka kapetanija u suradnji s drugim istražnim tijelima provodi očevidne radnje o uzrocima pomorske nesreće, koja za posljedicu ima gubitak ljudskog života.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) izvijestila je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o teškoj pomorskoj nesreći u arhipelagu otoka Mljeta, gdje je u prevrtanju izletničke brodice život izgubio voditelj iste, državljanin Republike Hrvatske, dok su putnici, njih osmero svi spašeni neozlijeđeni.

Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik u okviru očevida izvijestili su o detaljima pomorske nesreće, koja se dogodila jučer, 10. srpnja u 16.40h, na poziciji između otočića Glavat i hridi Crna Seka, u mljetskom arhipelagu.

Prema izjavama spašenih i očevidaca, na izletničkoj brodici imena ‘Kača’ u trenutku nesreće nalazilo se ukupno 10 osoba, uključujući voditelja brodice. Nedugo nakon prevrtanja brodica je potonula, dok je devetero putnika iz mora spašeno od strane službenika Lučke uprave Dubrovnik, posade glisera mjesnoga ronilačkog kluba i posade broda u vlasništvu lokalne hotelske kuće.

Voditelj izletničke brodice nažalost nije preživio, a o uzrocima njegove smrti, kao i uzrocima prevrtanja brodice provodi se očevid.

Spašeni putnici nakon izvlačenja iz mora prevezeni su u sigurnu luku, dok očevid o uzrocima ove pomorske nesreće provodi nadležna Lučka kapetanija Dubrovnik, u suradnji s Policijom.

World Cruise Awards: Zadarska Gaženica u najužem izboru za nagradu Najboljeg europskog terminala za krstarenja

By

redakcija

-

08.07.2022.

0

ZIPO Zadar Cruise Port ENO Promotions — Foto: ZIPO Zadar Crusie Port ENO Promotions

Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ušla je u najuži izbor za World Cruise Award u kategoriji za nagradu Najboljeg europskog terminala za krstarenja.

World Cruise Awards prepoznaje, nagrađuje i slavi izvrsnosti u globalnom sektoru krstarenja kroz godišnji program dodjele nagrada. Dodjeljuju se u 26 kategorija koje obuhvaćaju putničke luke i terminale, destinacije i brodove.

Ove godine za nagradu Najbolje europske putničke luke nominirano je svega 12 luka, od kojih je samo jedna iz Hrvatske. Ta posebna čast direktne nominacije pripala je Zadar Cruise Portu – Putničkoj luci Gaženica.

*Foto:* ZIPO Zadar Crusie Port ENO Promotions

Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost, odnosno za kvalitetu i za uslužnost svjetskog nivoa te sveobuhvatnu razinu korisničkog iskustva.

Osim Zadra, nominirane su jos četiri luke iz portfelja Global Ports Holdinga, a to su Lisabon, Barcelona, Malaga i Valletta. U tom užem izboru su također Civitavecchia, Monaco, Amsterdam, Oslo, Limassol, Kiel i Rostock.

Povodom ove nominacije, Rebeka V. Pevec, Generalna Direktorica ZIPO-a/ Zadar Cruise Porta izjavila je: “Ova direktna nominacija World Cruise Awardsa je iznimna čast i doista smo ponosni da je ovako prestižna organizacija prepoznala naš kontinuirani rad i napore da Zadar etabliramo kao relevantnu putničku luku u industriji krstarenja.

Prije tri godine kada sam preuzela ovu dužnost, velika želja i jedan od ciljeva bili su da luka i putnički terminal budu prepoznati po uslužnosti, profesionalizmu i sigurnosti. Ova nominacija potvrdila je i znači upravo to, da smo dostigli svjetsku razinu za sva tri spomenuta faktora. Sada imamo solidne temelje za daljnji razvitak i polagani oporavak nakon dvije vrlo teške pandemijske godine u turizmu krstarenja.

Ovim putem željeli bismo pozvati sve da uzmu trenutak svojeg vremena i glasaju na web stranici https://worldcruiseawards.com/award/europe-best-cruise-terminal/2022 kako bi prikupili što više glasova, te zajednički donjeli ovu prestižnu nagradu za Najbolji europski terminal za krstarenja upravo ovdje u naš Zadar.”

Dobitnici nagrada biti će odabrani javnim glasanjem putem službene web stranice a koje počinje danas i traje do 7. kolovoza 2022.g. Rezultati ce biti poznati i objavljeni krajem godine.

Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ponovo se dokazala kao najnagrađivanija i najbrže rastuća putnička luka i terminal u Hrvatskoj.

Dina Levačić, prva Hrvatica koja je preplivala Gibraltar

By

redakcija

-

08.07.2022.

0

dina-levacic — Foto: Dina Levačić Facebook

Dok drugi uživaju u ljetnim morskim radostima, ona se bori s varljivom morskom ćudi, a poznaje je možda bolje od ikog. I po bonacama i neverama. Ona je prva Hrvatica koja je upravo preplivala Gibraltarski tjesnac.

Dina Levačić. Splitsko sportsko čudo. Nesalomljiva i neustrašiva. Iz prvog pokušaja nedavno je svladala Gibraltar. 5 i pol kilometara dugu, tešku dionicu s jakim morskim strujama, vjetrovima, valovima i vrlo prometnim međunarodnim plovnim putem preplivala je za 3 sata i 3 minute, piše HRT.

– Bilo je stresno i na kraju sam uspjela, sretna je Dina Levačić.

26-ogodišnja Splićanka u mnogočemu djevojka je ispred svog vremena. Šesta je osoba u svijeta i druga žena koja je za 90 dana isplivala trostruku krunu daljinskog plivanja; mostove Manhattana u New Yorku, kalifornijski zaljev od otoka Cataline do San Pedra te La Manche.

– Da li te ponekad neki pitaju, ma što to tebi sve treba? Ma ne treba mi,ali to je izazov, smije se Dina.

Ono što je motivira nisu samo sportski uspjesi, priznanja i rezultati. Njeno srce posebno kuca za nekoga. Dina je već 3 godine zaposlena kao defektolog u splitskom Centru za djecu s posebnim potrebama “Juraj Bonaći.”

– To vam je isto izazov kao i plivanje, naglasila je.

Osvojila je 5 od “Velikih sedam”plivačkih maratona. Prolaz Catalinu u Kaliforniji, La Manche, kanal Tsugaru u Japanu, prolaz Molokai na Havajima i Gibraltar. Ostali su još samo Sjeverni kanal između Irske i Velike Britanije te Cookov prolaz na Novom Zelandu.

– Sjeverni kanal je plivački najzahtjevniji, a Cookov prolaz, tu je teško naći termin, govori Dina.

U samo 26 godina uspjela je ono o čemu neki sanjaju cijeli svoj život. Pobijedila je ne samo prirodu već i svoje vlastite granice. Bez sumnje osvojit će uskoro svih 7 veličanstvenih maratona, jer Dina je jednostavno veličanstvena. I najbolji dokaz da kad nešto iskreno želite, sav Univerzum se ujedini da to i dobijete.

Nalazište kod Premanture: Tajne potonulog jedrenjaka punog staklenih perlica

By

redakcija

-

08.07.2022.

0

o_22547204_1280 — Foto: MCPA / Zadarski.hr

Nastavljaju se podvodna arheološka istraživanja jedrenjaka potonulog kod rta Franina blizu Premanture, na samom jugu istarskog poluotoka. Premda su arheolozi otkrili samo manji njegov dio, već se zna da je riječ o jedinstvenom nalazu jer su drveni ostaci broda iznimo dobro očuvani, što je velika rijetkost. Pretpostavlja se da je brod potonuo početkom 17. stoljeća, a njegovu bi tajnu trebali otkriti arheolozi.

Istraživanja 20 metara pod površinom mora nisu nimalo jednostavna. Arheolozi na toj dubini mogu boraviti najviše pola sata. Velikim sisaljkama usisava se stoljećima taložen sediment. Skuplja se u vreće i zatim podiže na brod. Taj će se sediment zatim pomno pregledati, no iskusno oko već na prvu prepoznaje važan nalaz, piše HRT.

– To su perlice, ovo je jedan mali fragment od plave perlice. Imamo raznih boja smaragdnih, crvenih, sa crtama, prozirnih, ljubičastih, objašnjava Roko Surić, podvodni arheolog iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar.

Usisali su arheolozi kubike sedimenta. I tek zagrebli po površini ovoga vrijednog nalaza. Zasad su otkrili desetak četvornih metara iznimno dobro očuvane brodske konstrukcije. Pretpostavljaju da je riječ o trgovačkom brodu dugačkom 30 metara koji je prevozio zanimljiv teret.

– Znamo da je prevozio teret tih staklenih perlica, staklenih crvenih zdjelica kojima se ne zna podrijetlo ali možda je orijentalno. I ima dosta posuđa koje ne pripada proizvodnom krugu sjevernog Jadrana. Tako da je brod sigurno bio na udaljenim plovidbama, kaže voditelj istraživanja docent Luka Bekić.

Otkrivena su i tri različita željezna topa. Na dnu mora zaštitit će se eksperimentalnom metodom, najavljuje konzervatorica Zdenka Vrgoč. Top će ‘povezati’ s aluminijem koji će na sebe vezati koroziju i sačuvati željezo.

Da bi se otkrila tajna ovoga jedrenjaka, trebat će još nekoliko godina istraživanja. Tada će ga uz koncesijsku naknadu moći posjetiti i ronioci jer je nalaz registrirano kulturno dobro.

Indonezijska mornarica uhitila i kaznila kapetana tankera zbog navodnog ilegalnog sidrenja

Spajanje Frontlinea i Euronava: Nastaje nova najveća tankerska kompanija na svijetu vrijedna više od 4 milijarde dolara

Kapetan Hapag-Lloydovog kontejnerskog broda misteriozno nestao: Posada pretražila cijeli brod, ali kapetanu nema ni traga

Jedna od najmračnijih tajni pomorstva: Samoubojstva na moru pošast su o kojoj se nedovoljno govori, a podaci se skrivaju!