O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 360

Kako su riječka torpeda potopila riječke brodove

0
Foto: Novi list

Sudbina katkad ispisuje nesretne priče – torpeda izumljena i izgrađena u Rijeci potopila su više brodova riječkih brodara u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Poslijeratna povijest spominje samo torpediranje brodova pod jugoslavenskom zastavom, piše Danilo Prestint za Novi list.

Parobrod »Kupa« izgrađen u brodogradilištu Hall, Russell & Co. Ltd., u Aberdeenu 1912. godine za Societa in Azioni Ungaro-Croata di Navigazione Marittima a Vapore iz Rijeke. Francuska podmornica Archimede ispalila je torpeda na njega 29. prosinca 1915. godine kod punte Planka, odnosno rta Ploče).

Foto: Novi list

Da se spriječi potonuće, brod je nasukan, ali je proglašen potpunim konstruktivnim gubitkom. Stradala su dva strojara i kuhar. Nažalost, njihova imena nisu ostala zabilježena.

Stradali Kostrenjani

Parobrod »Joszef Agost Foherczeg« (Hungaro-Levant S.S. & Co. Ltd., Fiume) izgrađen je 1907. godine u brodogradilištu J.L. Thompson & Sons Ltd., u britanskom North Sandsu. Početak Prvog svjetskog rata dočekao je u raspremi u luci Mogadishu u Somaliji, a 23. svibnja 1915. zapljenjuje ga Italija.

Niti godinu dana kasnije, 22. travnja 1916. godine torpedira ga i topi podmornica U-19 oko 150 nautičkih milja zapadno od Land’s End u plovidbi Barry-Livorno s teretom ugljena.

Parobrod Antonio Sciesa (Ferrovie dello Stato) torpediran je i potopljen 3. svibnja 1917. godine od podmornice U-14, čiji je zapovjednik bio Georg Ritter von Trapp (rođen u Zadru, poznat po muzikalnoj obitelji) u plovidbi Napoli-Torre Annunziata oko 24 nautičke milje jugo-jugoistočno od Sapienze.

Izgrađen je 1887. godine kao »Matlekovits« za Royal Hungarian Sea Navigation Co. Adria Ltd. iz Rijeke u brodogradilištu Richardson, Duck & Co., u Stockton-on-Teesu u Thornabyju. Početkom Prvog svjetskog rata bježi u prema Italiji, ali je dolaskom zaplijenjen te 1915. postaje »Antonio Sciesa«.

Putničko-teretni parobrod »Zagreb« (Societa in Azioni Ungaro-Croata di Navigazione Marittima a Vapore, Fiume) torpedirala je francuska podmornica Archimede 14. siječnja 1917. kod punte Planka. Izgrađen je 1892. godine u brodogradilištu Grangemouth Dockyard Co. u Alloi, u Kelliebanku.

Pri potapanju stradalo je 13 članova posade i 43 putnika (po drugim izvorima 24/28 članova posade i putnika). Među stradalima bili su Ahil Tuhtan, prvi časnik palube, i Remo Adamić, drugi časnik palube, oba iz Kostrene.

Foto: Novi list

Motorni brod »Sebastano Venier« (Societa Italiana di Armamento Sidarma, Fiume) napada 9. prosinca 1941. godine velika britanska minopolagačka podmornica HMS Porpoise pod zapovjedništvom Pizeyja kod rta Methoni, dok je na njemu oko dvije tisuće ratnih zarobljenika zemalja Commonwealtha.

Brod je teško oštećen, te je nasukan, a u napadu je stradalo oko 400 zarobljenika. Tjedan dana kasnije podmornica, HMS Torbay opet torpedira podrtinu, onemogućivši bilo kakvo promišljanje o spašavanju broda.

Brod je izgrađen 1940. godine u brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’ Adriatico u Monfalcone za riječkog brodara, ali je odmah prodan kao »Jason« (Nederlandsche Stoomvaart Maatschappij Oceaan NSMO, Amsterdam).

No, brod su zaplijenile talijanske vlasti i predale na uporabu riječkom brodaru. Brod je 1941. godine rekviriran od strane Njemačke.

Parobrod »Ariosto« (Tirrenia SA di Navigazione, Fiume) torpedirala je u veljači 1942. godine britanska podmornica P-38 oko 12 nautičkih milja od rta Africa u plovidbi Tripoli-Palermo. Stradalo je oko 140 članova posade i britanskih zarobljenika.

Foto: Novi list

Brod je izgrađen kao »Baro Feyervary« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co. Ltd., Fiume) u brodogradilištu Wigham Richardson & Co. u Neptune Yardu, u Low Walkeru. U kolovozu 1914. godine postaje »Bulganak« (Ruska carska mornarica), a 1918. vraćen je riječkom brodaru. Tek 1922. godine postaje »Ariosto«.

Motorni brod »Francesco Barbaro« (Societa Italiana di Armamento Sidarma, Fiume) izgrađen je 1940. godine u brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’Adriatico u Monfalcone, a krajem rujna 1942. torpedira ga i oštećuje britanska podmornica HMS Umbra P-35 pod zapovjedništvom S. L.C. Maydona, 35 nautičkih milja južno od rta Marathia na otoku Zakynthos.

Brod je potonuo slijedećeg dana, 50 milja jugozapadno nakon drugog torpediranja iste podmornice.

Foto: Novi list

Brod »Petrarca« (Tirrenia SA di Navigazione, Fiume) 15. veljače 1943. torpedirala je britanska podmornica HMS Una kod rta Vergadoro, deset nautičkih milja sjeverno od luke Crotone. Brod je nasukan, te je eksplodirao i potonuo nakon napada savezničkog zrakoplovstva.

Izgrađen je kao »Szent Istvan« (Royal Hungarian Sea Navigation Co. Adria Ltd., Fiume) 1910. godine u brodogradilištu Clyde Shipbuilding & Engineering Co. Ltd. u Glasgowu. Godine 1919. je u floti Adria Co. iz Rijeke, 1921. mijenja ime u »Petrarca« (Adria SA di Navigazione Marittima, Fiume), a od 1937. je u floti Tirrenie.

Brod »Ugo Bassi« (Tirrenia SA di Navigazione, Fiume) torpedirala je i potopila britanska podmornica HMS Severn pet milja od rta Monte Santo u zaljevu Orosei na Sardiniji u plovidbi Civitavecchia-Cagliari.

Izgrađen je 1902. godine kao »Duna« (Royal Hungarian Sea Navigation Co. Adria Ltd., Fiume) u brodogradilištu William Dobson & Co. u Walkeru. »Ugo Bassi« postaje 1915. godine, a od 1923. do 1937. plovi u floti Adriatica SA di Navigazione Marittima, Fiume.

Parobrod »Enrichetta« (Regia Marina/SA Cooperativa di Navigazione Garibaldi, Genova) torpedirala je i potopila britanska podmornica HMS Unison 14. listopada 1942. godine pet milja od otoka Preti, sjeverozapadno od Navarina, u plovidbi Brindisi-Navarino.

Na brodu je prije potonuća eksplodirao teret avionskog goriva u bačvama. Izgrađen je 1907. godine kao »Kossuth Ferencz« (Atlantic Sea Navigation Co. Ltd., Fiume) u brodogradilištu J. L.. Thompson & Sons Ltd. u North Sandsu.

Brod je 1920. u floti SA di Navigazione Marittima Atlantica (Fiume), a 1922. u floti Atlantic Trust Co. Ltd. (Fiume). Dvije godine kasnije mijenja ime u »Alberto Fassini« (Fiumana Societa di Navigazione, Fiume/Atlantic Trust Co., Budapest), 1932. postaje »Presto« (Salvatore Cappiello, Genova), a slijedeće godine »Enrichetta« (Industrie Navali SA, Genova).

Lošinjski brodovi

Parobrod »Carlo Margottini« (talijanska vlada) torpediran je 10. veljače 1943. kod Orašca na Gružu od britanske podmornice HMS Unbending, brod je napušten, te se nasukao kod Ulcinja. Plovio je iz albanske luke San Giovanni di Medua, danas Shengjin, za Antivari (Bar).

Izgrađen je 1893. godine kao »Villam« (L. Schwarz, Fiume) u brodogradilištu Gourlay Brothers & Co. u Dundee. U flotu Ungaro-Croate (Fiume) ušao je 1901. godine (od 1914. do 1918. brod je u raspremi u Novigradskom moru), 1919. je u floti Hrvatskog dioničkog pomorskog parobrodarskog društva, Rijeka da bi 1922. promijenio ime u »Slovenac« (Jadranska plovidba dioničko parobrodarsko društvo, Sušak).

Iste godine mijenja ime u »Piceno« (cavaliere Alessandro Gorup de Slavinski, Volosca), 1925. ponovno je »Slovenac« (Jadranska plovidba SA di Navigazione, Sušak), a 1926. je u floti Jadranske plovidbe d.d. (Sušak). Osam godina kasnije mijenja ime u »Bled«, a 1941. postaje »Carlo Margottini«.

Parobrod »Eridano« (SA di Navigazione Ave, Genova) torpedirala je i potopila britanska podmornica HMS Trusty 4. prosinca 1941. godine šest milja od rta Ducato u plovidbi Krf-Patras. Izgrađen je 1912. godine kao »Zvir« u brodogradilištu R. Thompson & Sons Ltd. u Sunderlandu za riječkog brodara Ungaro-Croata.

Početkom Prvog svjetskog rata bio je u raspremi u talijanskoj luci Siracusa pa ga je 1915. godine zaplijenila Italija i slijedeće godine uvrstila u flotu kao »Monviso«.

Vraćen je 1922. godine Ugarsko-Hrvatskoj slobodnoj plovidbi d.d., Rijeka. pod starim imenom – »Zvir«, a slijedeće godine je u floti Prekomorske plovidbe d.d. (Sušak). Godine 1925. postaje »Risano« u floti Navigazione Libera Triestina S.p.A., Trieste, a šest godina kasnije matična luka mu je Genova.

Foto: Novi list

I na kraju spomenimo da su torpedirana i potopljena i dva broda brodara iz Malog Lošinja i Visa. Parobrod »Carmen« je torpediran 29. rujna 1940. godine od britanske podmornice HMS Osiris pred lukom Drač, a izgrađen je 1925. godine za Marca u Martinicha iz Malog Lošinja.

Parobrod »Vila« (Topich S. & Co., Lissa) torpediran je i potopljen 30. lipnja 1918. godine od nepoznate talijanske podmornice u plovidbi između Rijeke i Primoštena. Stradalo je šest putnika i članova posade, piše Novi list.

Danilo Prestint

Potapanjem brodova i stvaranjem umjetnih grebena do bolje turističke ponude?

0
Foto: Gorgonija.com

Posljednjih godina smo svjedoci brzih promjena u turističkoj ponudi, gosti žele svoje vrijeme na odmoru maksimalno moguće iskoristiti, traže se novi sadržaji. Turisti ne dolaze kako bi se kupali u moru, oni istražuju obalu, traže aktivan odmor, pohode događanja, odlaze u zaleđe, traže adrenalinske sportove, nešto novo, nešto posebno. U posljednja dva desetljeća dosta se toga promijenilo u shvaćanju i razvoju turističke ponude, te je masovni turizam u stagnaciji, dok snažan razvoj doživljavaju destinacije s ponudom selektivnih oblika turizma i aktivnog odmora.

Ronilački turizam jedna je od važnih grana pustolovnog, aktivnog turizma i kao takav bilježi značajan rast proteklih godina. Jadransko more zbog svojih osobina (bistrine, temperature, mnoštva zanimljivih lokacija, životinjskog svijeta) izuzetno je zanimljivo ronilačkoj populaciji. Štoviše, sva ova nesretna događanja posljednjih godina idu nam u prilog jer gosti cijene destinacije koje su relativno blizu i do kojih je moguće doći automobilom, piše Gorgonija.com.

Foto: Gorgonija.com

Prednost ronilačkog turizma je u tome da on nije nužno okrenut sezoni, dapače, većina ronioca preferira pred i posezonu. Također, ova populacija gostiju su obično i dobri potrošači koji su uz sve one uobičajene troškove smještaja, hrane, trgovina troše i na najam ronilačke opreme, na usluge vođenja do atraktivne ronilačke lokacije, kao i sve ostale troškove koji proizlaze iz ronilačke aktivnosti. Također, atraktivni prizori podmorja koji oduzimaju dah ostaju trajna uspomena, a kako su često ronioci dobri fotografi te prisutni na društvenim mrežama, portalima i sl. postaju odlični individualni besplatni promotori našeg turizma.

Jedna od najatraktivnijih stvari u ronilačkom svijetu je ronjenje na olupinama tzv. wreckovima. Upravo su ronilačke destinacije u kojima postoje olupine među najomiljenijim destinacijama zbog svoje atraktivnosti i jedinstvenosti. Turisti danas traže osjećaj jedinstvenog doživljaja, osobni pristup u spoju s aktivnim odmorom.

Foto: Gorgonija.com

Nažalost, problem s olupinama koje su nastale “prirodnim putem” uslijed nasukavanja, kvarova, ratnih događanja je taj što su potopljeni ili na velikim dubinama ili na otvorenom moru pa posjet takvim olupinama zahtjeva i visoku razinu znanja, iskustva i obučenosti za takve zarone, zbog čega takve destinacije ostaju nedostupne prosječni turistu. Inače, znanje tehničkog ronjenja, ronjenje s plinskim mješavinama predstavlja veliki trošak za ronilačke centre u smislu putovanja, ovisnost o vremenskim uvjetima na otvorenom moru i sl. te nije izgledno kako bi se komercijalna ronilačka ponuda mogla proširiti koristeći postojeće olupine.

Rijetke su olupine koju su se potopile na idealnom mjestu za ronjenje (primjer takve je olupina parobroda Teti koji je 1930. potonuo kraj otočića Mali Barjak, na zapadnom rtu komiške uvale na dubini od 10-34 metra).

Iskustva drugih zemalja

SAD je prva država koja je masovno krenula s takvom praksom, pa je ta aktivnost dobila i poseban naziv – „scutling“. Uz obale zapadne Floride, Amerikanci su potopili više od 300 brodova, među kojima je i jedan nosač aviona.

Malta je primjer države koja je određeni broj starih brodova pretvorila u ronilačke lokacije, i sada su četvrta država u Europi po zaradi od ronilačkog turizma.

Brodove potapaju i Australiji, Južnoj Koreji, Novom Zelandu, Turskoj, Portulaglu, Egiptu (samo jedan brod – Thistelegorm godišnje donese ogroman prihod).

Implementacija

Kako bi proširili našu turističku i ronilačku ponudu, vjerujemo da bi bilo nužno odrediti određeni broj lokacija za kontrolirano potapanje brodova i njihovo pretvaranje u zanimljive ronilačke lokacije. Islužene brodove najbolje je potapati na male dubine primjerene roniocima svih razina znanja i kategorija, na lokacijama blizu turističkih destinacija, i ronilačkih centara čime bi se proširila turistička ponuda, a naročito povećala mogućnost produljena sezone. Izbor lokacija bi se detaljno obradio prikladnom studijskom dokumentacijom, te uskladio sa smjernicama nadležnih službi za kontrolu pomorskog prometa. Naravno, potapanju brodova prethodi potpuno uklanjanje svih kemikalija, goriva, maziva, štetnih materijala, zatvaranje svih potencijalno opasnih otvora i sl.

Foto: Gorgonija.com

Bez obzira na razlog potonuća, brodom ubrzo zavlada morska flora i fauna, s velikim brojem raznih spužvi, cjevaša, algi. S obzirom da se stvori umjetni podmorski greben, olupina služi kao sklonište jatima malih i velikih riba. Na već spomenutoj olupini “Teti” stanište su pronašli i ogromni ugori koji su se toliko navikli na ronioce te ih se može hraniti iz ruke čime su postali dodatna atrakcija, skoro koliko i sama olupina.

Osim potapanja brodova,  moguće je početi širiti horizonte i na izradu umjetnih podmorskih grebena, izradu podmorskih muzeja, izradu ronilačkih tematskih staza, kao i na ostale sadržaje koji bi pratili djelatnost. Potapaju se i avioni, tenkovi i sl. Tematske ronilačke staze i skulpture mogu se potopiti i na manjoj dubini koja je pogodna za ronjenje na dah, čime bi znatno povećali ciljanu grupu gostiju.

Foto: Gorgonija.com

Izradom umjetnih podmorskih grebena potiče se bioraznolikost područja, isti naseljavaju razne riblje i biljne vrte, a promišljenim oblikovanjem i odabirom lokacije se omogućava uvid turista u podmorski svijet. Umjetne podvodne grebene je moguće napraviti i koristeći betonske elemente, koje je moguće oblikovati u poželjan oblik (npr. oblik broda). Već su sad na svijetu zabilježeni slučajevi podmorskih galerija, izložbi, postavljenih betonskih figura u raznim oblicima, čija atraktivnost ponekad bude presudna za odabir turističke destinacije. Ulaganjem u ovaj vid ponude se produljuje sezona, zahvati ne da nisu opasani za okoliš, već su čak i poželjni, ne narušavaju se vizure obale, a donosi se razvoju turizma, bioraznolikosti Jadrana, te se otvaraju radna mjesta direktno vezana za oblik turističke djelatnosti, tako i sekundarna radna mjesta koja prate potrebe i nude prateće sadržaje i usluge.

Foto: Gorgonija.com

Najveći iskorak je do sada napravila Primorsko-goranska županija koja je u svoj prostorni plan unijela zone unutar kojih je dozvoljeno potapanje brodova, a općine i gradovi su predložili mikrolokacije unutar tih zona. Sve ovo rezultiralo je potapanjem broda Vis na Premanturi.

Temeljem ove inicijative smatramo da je potrebno napraviti slijedeće:

  • Izraditi studiju (unaprijed) s lokacijama na kojima je moguće dopušteno potapati brodove, a koja će u obzir zaštićena područja, plovne putove, postojeća i planirana sidrišta, blizinu turističkih centara i ostale turističke ponude.
  • Temeljem postojećeg Pravilnika potrebno je dobiti dopuštenje za potapanje brodova (ili umjetnih grebena) od strane Ministarstva zaštite okoliša uz studiju utjecaja na okoliš, studiju biocenoze dna, potvrdu Hrvatskih voda da se ne radi o hidroarheološkoj zoni.
  • Općine i gradovi predložili bi mikrolokacije unutar zone, a lokacija potapanja i olupina morala bi biti ucrtana u hidrografske karte.
  • Županija bi po traženju investitora za neku pojedinu lokaciju raspisala natječaj i odobrila investitoru dugogodišnju koncesiju.
  • Mogla bi se odrediti namjenska sredstva za ove aktivnosti (županijski i lokalni proračuni, sustav TZ, Ministarstvo turizma), slično Fondu za potporu inovativnih projekata u turizmu.

Realizacijom ove inicijative, pametnim određivanjem lokacija i potapanjem brodova i stvaranjem umjetnih grebena ali i „no-take“ zona, postali bi „diver friendly“ država, povećali bi broj zainteresiranih ronioca, samim tim i veći broj dolazaka/noćenja pogotovo van sezone, došlo bi do otvaranja novih ronilačkih centara i novog zapošljavanja.

Luka Kolovrat

Aron Baretić – ABe: Crtica iz života sa zapovjedničkog mosta (Simpatični sukob generacija)

0
Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić - ABe

(Iz knjige ”43° na lijevo” pred izdavanje)


Lokacija: G.O.L.A. (Galveston Offshore Lightering Area)

Vrijeme: Studeni 2019.

Ime broda: Sloman Herakles


Nakon što smo bunkerali brod poprilično veći od našeg i largali se od njega, pomalo idemo cirka milju dalje ankorat i čekati sljedeću „mušteriju“.

Do mene na mostu je mlađi kolega, dvadesetšestogodišnji Rus, Terco, ili 3. ako vam je draže, po prirodi nestrpljiv i s „ugrađenim“ crvima u guzici (neka mi oproste na rječniku).

To dolaženje na cirka milju (1.852,3 m) od broda se, očito, odužilo kolegi, pa su i crvi malo poludjeli.

Sati je kakvih 11:35 … makina fermana… brod je u roti od kakvih 035°, brzina je cirka 1,5 čvor i polagano se okreće na kurenat jer ne želim šijat makinom nego se prepustiti prirodi da zaustavi brod …

Pa pita on mene: “Hoćemo ga oborit’?“

A ja mu odgovaram protupitanjem, savršeno svjestan da ću ga time iznervirati: “A kamo ti se žuri kad imaš još do kraja gvardije? I taman kad ankoramo svi stižu na ručak na komotno.“

Terco s odignutim obrvama, neuspješno namještenom nonšalantnošću i izrazom lica ‘svega mi, nisam ja ovaj put’: “Ma baš mi se žuri!“

Ja, tonom i bojom glasa kao da imam svo vrijeme ovog svijeta pred sobom, što i nije bilo daleko od istine: “Ovako ćemo, ako brzina padne na 0,9 čvora, ili dođemo u rotu od 010°, ili vrijeme bude 11:42, dakle, jedno, dvoje ili sve troje od navedenog, oborit ćemo ga.“

Sekunde se razvlače kao dobro ižvakana žvakaća guma …

Terco: “Brzina je 0,9 čvora!“

Ja, suzdržavam se de ne prasnem u smijeh: “To je brzina preko dna, a ja želim brzinu kroz vodu.“

Terco, na rubu živaca: “Kakve veze ima?“

Ja, razmišljam o svom starijem sinu, dvadesetpetgodišnjaku i govorim mu kroz smijeh: “To ti je sve samo stvar samokontrole.“

Iako ne gledam u njega znam da koluta očima u krajnjoj bespomoćnosti dok rukama steže pašaman zamišljajući ih oko mog vrata.

Vrijeme kao da je stalo …

Brojka na satu se okreće u 11:42, moj Terco izvan sebe od uzbuđenja pokazuje na sat, dok istovremeno grabi prijenosni radio, „talkie-walkie“ i govori: “Sad je 11:42, hoćemo ga oborit?“

Rekoh: “Fondaj mačka, 4 noda (uza = 27,432 m) na kuverti!“

U 11:42 je sidro oboreno, a u 11:48 brod usidren i skoro je vrijeme ručku…


Galveston Offshore Lightering Area (SAD), 18. XI. 2019.


Kapetan Aron Baretić – ABe

Što će biti s Brodosplitom? 1600 radnika dobilo obavijest da ne dolaze na posao

0
Foto: Brodosplit

Predsjednik uprave DIV grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak potvrdio je kako je trenutno 60 milijuna eura vlastitih sredstava kompanije blokirano, zbog čega su se našli u izuzetno dramatičnoj situaciji pa privremeno, dok se to ne riješi, zaustavljaju proizvodnju.

Zbog toga je, kako neslužbeno doznaje Damir Tolj iz Slobodne Dalmacije, svim radnicima, u uredima i pogonu, rečeno je da sutra ne dolaze na posao jer su na čekanju kod kuće, a po potrebi će biti pozvani natrag.

Pročitajte: Debeljak najavio: Brodosplit obustavlja proizvodnju, problem su financije

Navodno su izuzeti samo oni koji rade na ophodnim brodovima za HRM. 

Situacija nije dobra, 1600 ljudi koliko ih radi u splitskom škveru dobilo je obavijest da od danas ne dolaze na posao zbog financijskih problema. Danas ih je došlo 200-tinjak, pretpostavljamo tehnički dio i oni koji rade u projektnim biroima, ali proizvodnja je zaustavljena. To se nikada nije dogodilo u 90 godina dugoj povijesti splitskog brodogradilišta, rekla je HRT-ova novinarka Ivana Šilović.

Preživjeli smo mnoge izazove – pandemiju, nenaplatu vlastitih potraživanja, ali na ovom smo zapeli. Dva projekta financiramo kreditima VTB banke koja je u ruskom vlasništvu i koja je zbog rata u Ukrajini zaustavila sve isplate. Potrošili smo svoja vlastita sredstva, nemamo sredstva iz kredita i morali smo zaustaviti proizvodnju, rekao je Josip Jurišić, voditelj odnosa s javnošću Brodosplita. 

Takvo će stanje potrajati koliko se doznaje sve dok se ne riješi financiranje dovršetka gradnje dva broda Golden Horizona i Janssoniusa. Ako se takvo stanje produži, moguć je i scenarij koji nitko u Splitu i Hrvatskoj ne bi želio, piše Jozo Vrdoljak za Jutarnji list.

Slobodna Dalmacija objavila je jučer izjavu Josipa Jurišića, voditelja Odnosa s javnošću Brodosplita:

“Pogođeni smo višom silom zbog rata u Ukrajini. Brodosplit, zbog svoje veličine koja nadmašuje potencijal hrvatskog bankarskog sektora, financira gradnju dva broda, Golden Horizona i Janssoniusa, sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu. Ta banka, zbog činjenice da joj je vlasnik VTB Rusija, podliježe značajnim ograničenjima i restrikcijama, koje su zbog rata u Ukrajini nedavno uvedene, odnosno zaustavljene. Situacija u kojoj smo se našli je izuzetno dramatična jer je VTB zaustavio sve daljnje isplate po svim kreditima zbog situacije u Ukrajini, što nas je zablokiralo.

U tim nam je projektima trenutno zarobljeno 60 milijuna eura vlastitih sredstava kojim smo premostili krizni period do pronalaženja rješenja s državom, odnosno HBOR-om, i kako ne bi došlo do kašnjenja samih projekata. Kako bi zaštitili i Brodosplit i DIV grupu, a i sve ostale dionike našeg poslovanja zaustavljamo brodograđevnu djelatnost dok se ne riješi financiranje. Prema VTB banci izloženi su Brodosplit, DIV Grupa i država. Zbog veličine problema i žurnosti pokrenuli smo inicijativu prema Vladi RH i prema HBOR-u da taj iznos kredita preuzme HBOR, kao domaća razvojna banka jer, zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi, a HBOR ima i znanja i snage i potencijal za refinanciranje.

Brodosplit bi završio brodove, državi bi bilo vraćeno državno jamstvo i svi bi ostvarili prihod. Još nismo dobili odgovor ni od Vlade ni od HBOR-a, ali nadam se da hoćemo. Proizvodnju zaustavljamo privremeno, do rješavanja ove krizne situacije za koju se nadamo da neće dugo trajati. Radnici će do tada biti na mjeri skraćeno radno vrijeme”.

Boom na tržištu car carriera: Cijene najma podivljale tijekom ožujka

0
Foto: Lake Wanaka (Triumph) / MarineTraffic

Cijene najma za brodove za prijevoz automobila dosežu rekordne vrijednosti, pokazalo je novo istraživanje VesselsValuea.

Najnoviji primjer toga je car carrier Lake Wanaka od 4.902 CEU u vlasništvu Eastern Pacifica, izgrađen 2008. godine. Naime, ovaj brod za prijevoz automobila početkom ovog mjeseca Volkswagen je uzeo u najam na period od godinu dana, po cijeni od 50.000 dolara na dan.

Riječ je o svoti koja je za čak 10.000 USD/danu viša od cijene najma sedam godina mlađeg car carriera Lake Geneva od 6.178 CEU, kojeg je prije samo 3 mjeseca Glovis uzeo u najam na period od šest mjeseci.

“Neće proći dugo dok Post Panamax jedinice ne dosegnu čak 75.000 USD/danu”, navodi se u novom izvješću VesselsValuea, prenosi Splash247.

Neće profitirati samo vlasnici brodova. I operateri su počeli prijavljivati pozitivne kvartalne rezultate​ nakon šest dugih godina muke, a plovila su prepuna tereta.

Cijene najma prostora na brodovima za transport automobila tijekom ovog mjeseca dosegle su čak 200 dolara po kubičnom metru. Riječ je o gotovo dvostrukom povećanju u odnosu na cijene koje smo viđali tijekom prošlog kvartala, s obzirom da su se cijena tada kretale na oko 100 USD po kubičnom metru.

“Proizvođači bi trebali uzeti u obzir trenutne cijene i ponovno razmotriti ugovore o prijevozu tereta s operaterima što prije. Prostor na brodovima je postao puno skuplji”, savjetuje VesselsValue.

Ubacili u petu brzinu

Plovila na prekooceanskim rutama tijekom ovog kvartala su se doslovno ubrzala, prateći povećanja u potražnji. VesselsValue je, prateći prosječne brzine plovila, došao do zanimljive činjenice – brodovi od 4.000 CEU i više tijekom ožujka su plovili najbržim tempom u posljednjih devet godina. Brzina plovila u ožujku je iznosila u prosjeku 15,91 čvorova, što je povećanje u odnosu na prosječnu brzinu od 15,61 čvorova u veljači, i 15,59 čvorova u siječnju.

“Proizvođači žele da se automobili isporuče što brže i zbog toga su spremni platiti više, što je značajan pomak u korist operatera”, navodi se u izvješću.

Potražnja za automobilima povećala se od trećeg tromjesečja 2020. naovamo, nakon što je prvi val pandemije prošao Europom. Globalna proizvodnja lakih vozila u 2021. pala je na samo 76,5 milijuna jedinica zbog kroničnog nedostatka mikročipova. Ipak, u istom razdoblju prodano je 81 milijun jedinica, čime su se zalihe smanjile za 4,5 milijuna. Povećanje proizvodnje poluvodiča i slabljenje pandemije omogućili su ponovno pokretanje trgovine ove godine.

Analitičari predviđaju smanjenje globalne proizvodnje u 2022. zbog rasta cijena energenata i sirovina zbog rata u Ukrajini i sankcija usmjerenih prema Rusiji. Iako rusko tržište i nije toliko ključno za automobilsku industriju, Rusija proizvodi oko 40% svih količina paladija na svijetu, koji se koristi za proizvodnju katalizatora, što predstavlja velik potencijalni problem za automobilsku industriju ako kriza potraje.

Debeljak najavio: Brodosplit obustavlja proizvodnju, problem su financije

0
Brodosplit škver
Foto: Ilustracija / Brodosplit / Dalmacija danas

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe i Brodosplita, razgovarao je novinarom Jutarnjeg lista Jozom Vrdoljakom o problemima s VTB bankom i o novim projektima.

– Prošla i pretprošla godina su bile turbulentne i neizvjesne, svi smo tome svjedoci. Svjetska brodogradilišta su za to vrijeme poslovala s velikim gubicima. Svjedočimo tome i u slučaju njemačkih, francuskih i talijanskih brodogradilišta te brodogradilišta na Dalekom istoku. Vlade tih država pomogle su brodogradilištima prevladati COVID krizu iz različitih rescue fondova, ili različitih nacionalnih programa oporavka, kako bi sačuvale brodogradnju i prateće djelatnosti. Modeli pomoći su različiti, grantovi, jamstva, zajmovi, ugovori o gradnji brodova za nacionalne kompanije ili državu, paketi financiranja gradnje brodova namijenjenih kupcima i sl. S druge strane naša flota brodova namijenjena kružnim putovanjima nije mogla biti iskorištena kako je planirano s obzirom na događaje od lockdown-a u raznim zemljama do kasnijeg otežanog putovanja izvan matičnih zemalja, rekao je Debeljak za Jutarnji list.

– Slijepo smo pratili smjernice Vlade RH i nismo otpuštali radnike već ih zadržali zbog budućih poslova nakon krize, stoga smo i koristili potpore, ali to niti približno nisu sredstva kakva su dobila ostala brodogradilišta u Europi i svijetu. Dobili smo covid potpore za očuvanje radnih mjesta u relativno malim iznosima s obzirom na jačinu krize. Cijela grupa DIV u Hrvatskoj direktno zapošljava skoro 3000 radnika od čega je više od polovice je u Brodosplitu, a u inozemstvu je u našim društvima zaposleno još preko 500 zaposlenika, a s posadama brodova koje variraju veličinom ovisno o sezoni još i više. Te potpore su se u našem slučaju kretale svega između tri i pet posto iznosa isplaćenih plaća radnicima u periodu krize. Dobro je što prije COVID pandemije nismo ugovorili velike projekte prema tadašnjim cijenama materijala i energije jer bi sada imali velike gubitke, kao i ostali.

Posljedice poremećaja i kriza

Pričajući o posljedicama poremećaja na tržištu za projekte, odnosno ophodne brodove, Debeljak je rekao:

– U našem slučaju imamo posljedice na projektu obalnih ophodnih brodova. Brodovi su ugovoreni još 2014. godine i do danas su se bitno izmijenili uvjeti poslovanja. Kad bi ugovor ostao nepromijenjen, bilježili bi značajan gubitak. No, Vlada RH je prepoznala ovaj problem i u listopadu 2021. donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda zbog posljedica pandemije virusa COVID-19 koji nam omogućava korekciju cijene finalnog proizvoda. U komunikaciji smo s Naručiteljem vezano na proceduru izračuna korekcije cijene.

Na pitanje ima li kriza uzrokovana ratom u Ukrajini utjecaja na poslovanje u Brodosplitu, Debeljak je odgovorio:

– Ima, pogođeni smo višom silom zbog rata u Ukrajini. Brodosplit, zbog svoje veličine koja nadmašuje potencijal hrvatskog bankarskog sektora, financira gradnju dva broda, Golden Horizona i Janssoniusa, sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu. Ta banka, zbog činjenice da joj je vlasnik VTB Rusija, podliježe značajnim ograničenjima i restrikcijama, koje su zbog rata u Ukrajini nedavno uvedene, odnosno zaustavljene.

– Situacija u kojoj smo se našli je izuzetno dramatična jer je VTB zaustavio sve daljnje isplate po svim kreditima zbog situacije u Ukrajini, što nas je zablokiralo. U tim nam je projektima trenutno zarobljeno 60 milijuna eura vlastitih sredstava kojim smo premostili krizni period do pronalaženja rješenja s državom, odnosno HBOR-om, i kako ne bi došlo do kašnjenja samih projekata. Prema VTB banci izloženi su Brodosplit, DIV Grupa i država. Zbog veličine problema i žurnosti pokrenuli smo inicijativu prema Vladi RH i prema HBOR-u da taj iznos kredita preuzme HBOR, kao domaća razvojna banka jer, zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi, a HBOR ima i znanja i snage i potencijal za refinanciranje. Brodosplit bi završio brodove, državi bi bilo vraćeno državno jamstvo i svi bi ostvarili prihod. Još nismo dobili odgovor ni od Vlade ni od HBOR-a, ali nadam se da hoćemo.

– HBOR je već financirao gradnju dva naša broda koje smo izgradili, isporučili i vratili kredite, ukupno preko 120 milijuna EUR-a, na čemu je i ostvario vrlo značajan prihod od kamata i naknada. Zadovoljni smo suradnjom s HBOR-om, no radi se o natprosječno velikim iznosima za hrvatsko tržište i, na žalost osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji banka koja može odgovoriti našim potrebama. Smatramo da bi HBOR trebao ojačati sektor financiranja brodogradnje kako bi bio u mogućnosti pratiti i veće projekte, rekao je Debeljak za Jutarnji list.

– Sada je iz ovog našeg kriznog slučaja više sile s VTB bankom jasno vidljivo da, ako želimo očuvati veliku brodogradnju u Hrvatskoj, moramo povećati okvire financiranja brodogradnje u HBOR-u.

Tomislav Debeljak najavio je zaustavljanje brodograđevne djelatnosti dok se ne riješi financiranje.

– Kako bi zaštitili i Brodosplit i Div grupu, a i sve ostale dionike našeg poslovanja zaustavljamo brodograđevnu djelatnost dok se ne riješi financiranje. Nemamo velike dugove, ali ne možemo si dozvoliti gradnju brodova tako da ne možemo izvršiti svoje obveze prema radnicima i kooperantima.

Što će biti s novim projektima?

– Ova krizna situacija u Ukrajini i problem s VTB-om se dogodila u trenutku iznimno dobre perspektive za Brodosplit. Ugovorili smo nekoliko novih projekata ukupne vrijednosti oko 270 milijuna eura, između ostalog gradnju polarnog kruzera i luksuzne jahte, gradnju 15 ophodnih brodova za Egipat, a u završnoj fazi su pregovori o gradnji još dvije jahte i rezidencijalnog broda vrijednih ukupno oko milijardu eura, o čijim detaljima i pojedinačnim vrijednostima ne možemo u ovom trenutku javno govoriti. Naručitelji gradnji jahti su u pravilu anonimni i u ugovorima traže tajnost podataka. Trenutno imamo problem jer još nismo dobili državna jamstva, što je povezano sa situacijom s VTB bankom, stoga ti ugovori već pet mjeseci nisu osnaženi. Nadamo se skorom rješavanju problema – više sile s VTB bankom i financiranja projekata, što bi omogućilo nastavak projektnih aktivnosti. U protivnom bi projekti propali, što bi bila šteta i za Brodosplit i za hrvatsko gospodarstvo.

– Imali smo u planu gradnju kontejnerskih brodova na LNG pogon, za što nismo dobili državno jamstvo pa je projekt propao. A, pogledajte sadašnju situaciju na tržištu, cijene kontejnerskih brodova su od tada do danas značajno narasle, tako da smo u točno vrijeme predvidjeli koje brodove graditi, no nažalost nije bilo sluha za nas, dok su se u isto vrijeme odobravale garancije za tankere i brodove za rasuti teret koji su napravili velike gubitke. Imamo i projekt LNG broda koji smo svojedobno ponudili tvrtki LNG Hrvatska. Kroz Centar kompetencija razvijamo specijalnu opremu za brodogradnju, između ostalog i tankove za LNG brodove. Možda je sad sazrelo vrijeme za gradnju takvog broda u Hrvatskoj. Ipak, prvo moramo riješiti krizu uzrokovanu višom silom i financiranje brodograđevnih projekata.

CIJELI INTERVJU MOŽETE PROČITATI <<OVDJE>>.

Autor: Jozo Vrdoljak / Jutarnji list

FOTO: Brodosplit razvio projekt za FSRU

0
Foto: Škveranka

U Brodograđevnoj industriji Split razvijen je projekt plutajuće jedinice za skladištenje i prekrcaj prirodnog ukapljenog plina (LNG) s LNG brodova na kopno, kako bi se zadovoljile potrebe potrošača i za proizvodnju električne energije, piše Škveranka.

Foto: Škveranka

FSRU jedinica prima ukapljeni plin (-163°C) koji se zagrijavanjem dovodi u plinovito stanje i potom isporučuje u sustav cjevovoda na kopnu za daljnju distribuciju prema krajnjim korisnicima. Temelji se na trupu u obliku broda privezanom za betonski tvrdi vez. Može istovremeno primati i slati prirodni ukapljeni plin (LNG) kako bi se osigurao konstantan protok LNG-a u postrojenje za regasifikaciju.

Foto: Škveranka

Skladište LNG-a na brodu FSRU ima ciljni kapacitet skladištenja od 286 000 m³ (98%). FSRU mora biti sposoban za jednu kontinuiranu operaciju istovara primanja tereta 220 000 m³ ili otprilike 140 000 m³ što odgovara LNG carrieru tipa Q-Flex. Da bi se to osiguralo, u FSRU će biti ugrađeno najmanje 66.000 m³ međuspremnika s neprekidnom opskrbom plina.

Foto: Škveranka

FSRU su dužine 262 metra i širine 50 metara, imat će nosivost 130.000 tona. Dizajnirane su i opremljene za utovar LNG-a i istovar NG-a putem standardne utovarne ruke bazirane na molu.

Foto: Škveranka

Teretni prostor je podijeljen na pet teretnih tankova, odvojenih pregradama i izrađenih u skladu sa sustavom nezavisnih tankova IMO tip B (ili alternativno sustav zadržavanja membranskog tipa) za prijevoz LNG tereta na kriogen temperaturi (-163°C).

Foto: Škveranka

Nakon isporučenih podmorskih podizača naftovoda (Pipeline Lifting Tool) u veljači 2014. godine za brazilski Petrobras, i čeličnih brana u projektu Mose i zaštite Venecije od utjecaja plime, proizvode iz „Off/On Shore“ programa visoke vrijednosti, DIV grupa je definirala kao strateške projekte.

Foto: Škveranka

Anita Matijaš

Muški satovi: Vodič kroz najzanimljivije modele za elegantan izgled

0
Foto: Coolklub

Ako još niste sigurni, reći ću da je ručni sat, globalno gledano, jedan od rijetkih komada nakita koji prihvaća većina muškaraca, piše Claudio Kramarić za Coolklub.

Ako vas zanima kakav sat kupiti već danas, ovo je uži izbor elegantnih satova. Krenimo redom.

Muški satovi za svečane prigode?

Da riješimo nedoumicu – što je elegantan muški sat? Jedni će pomisliti na dress watch – tanašni, vrlo diskretni mehanizam koji će nositi na svečano odijelo. I bit će u pravu. Drugi će pokazati na kronograf koji također mogu nositi u svakoj prilici. I, opet, bit će u pravu.

Ono što se nama čini važnim jest to da posebno obratite pozornost na obujam zapešća i promjer sata. Da ne duljim, cool odabir za “ok” novac su ova četiri modela.  Longines Spirit Titanium, BOSS Circuit 1570079 i Calvin Klein. BOSS i CK izdvajam jer se modeli čine kao da su ispali iz vremenske kapsule 50-ih i 60-ih, što godi mom trenutnom vintage interesu. Timex mi je upravo sjajan zbog svoje jednostavnosti i neuništivosti. Longines? Ni jedna lista satova iz respekta ne bi smjela biti bez barem jednog Longinesa. Točka.

Foto: Coolklub

Elegantan sat koji je ‘Cool AF’?

Da ne ispadne da sam ispuzao ispod kamena, ali na brojnim forumima pronaći ćete i ovo – da su hokejski pakovi (kako od milja zovemo Casio G-Shock modele) sasvim “ok” i totalno elegantiš. Jesu li? Nemam pojma, ali čitam i pratim GQ. Ako njihova ekipa smatra da je CasioOak GA 2100 pokidao internet, tko sam ja da propitkujem njhiovo mišljenje? Usput, sat je cool i imam ga u svojoj zbirci.

Cijelo vrijeme tvrdim da je sve stvar osobnog odabira. Dok će na nekome u odijelu CasioOak (otprilike 100$) izgledati sjajno, drugi će se pokriti ušima. Naime, muški sat u idealnom slučaju treba odgovarati prilici i jedina distanca koju smatram ispravnom jest ona vezana za tzv. tool watch.

Foto: Coolklub

Pa tool watch je muški sat, ili?

Ne. Tool watch nose i žene. Drugo, tool watch je onaj sat koji nikad ne dosadi i možete ga gledati cijelo vrijeme i nositi ga u svim prilikama jer on to može. Sat – alat. Treće, skidate ga onda kada vam malo dosadi ili kada se od vas očekuje da zablistate. Tu je, po meni, razlika između elegantnog muškog sata i klasičnog odnosno tool sata za svaki dan. Tool watch može biti i gore spomenuti CasioOak, ali taj isti CasioOak ne može istovremeno biti i elegantni muški sat.

Foto: Coolklub

Elegantni muški sat jest onaj koji se nosi za posebne prilike. Ne nužno za odijelo, već onda kada se osjećate posebno. Kad dan započne tako dobro da već znate da ćete ga izvući iz ladice pa već sama pomisao na taj “it” elegantni sat izmami osmijeh na lice. To je onda to. Nije bitna marka, niti novac koji izdvojite. Bitno je da ste vi sretni. I da: prvo odaberete remen, uparite ga sa sjajnim cipelama i na kraju dodajte sat.

P.S. – još jedno pitanje koje se možda nameće samo od sebe. Koji je najbolji muški sat, pitate? Nema veze s markom ni s cijenom. Upamtite: Najbolji muški sat je onaj kojeg upravo nosite na ruci.

Claudio Kramarić

VIDEO: “Never” Forward – Neuspješan pokušaj odsukavanja kontejneraša

0
Foto: YouTube

U utorak oko podneva započela je operacija odsukavanja kontejneraša Ever Forward, zaglavljenog u muljevitom plićaku zaljeva Chesapeake od 13. ožujka. Pet tegljača radilo je na odsukavanju broda. Iako su gurali i vukli više od pet sati, plovilo se nije pomaknulo, piše Splash247.

Analiza situacije spasilačkog tima pokazala je da je krma dio broda koji je najbliži plovnom putu kanala, pa se akcija odsukavanja bazirala na guranje desnog boka plovila dok su ostali tegljači vukli pokušavajući ga pomaknuti unatrag prema kanalu, navodi Maritime Executive.

Mogli su odabrati bolji dan da ovo isprobaju“, isticali su komentari na izravnom prijenosu stranice Wusa9.com. Prema objavama, vjetar je puhao sa sjeverozapada i utjecao na nastanak plime koja je bila potrebna za uspjeh u akciji odsukavanja.

Pogledajte: VIDEO: Dredgeri u akciji: Hoće li odsukavanje ‘Ever Forwarda’ morati čekati idući pun mjesec?

Ever Forward od 12.000 TEU nasukan je već više od dva tjedna, a prije pokušaja odsukavanja, poduzete su i operacije jaružanja oko broda pomoću dva dredgera – Oyster Bay and Dale Pyatt, piše gCaptain.

Nakon jučerašnjeg neuspjeha, obalna straža najavila je novi pokušaj odsukavanja danas, kada se očekuje plima koja bi trebala osigurati dodatnih dva metra vode.

Ako današnji pokušaj odsukavanja ponovo ne uspije, američka obalna straža planira daljnje jaružanje oko plovila prije ponovnog pokušaja odsukavanja za vikend. Ako i to bude neuspješno, poduzet će se operacije uklanjanja tereta, piše Seatrade Maritime News.

Sankcije Rusiji pomiču brodske rute i odvajaju istok od zapada

0
Foto: Ilustracija / Wikimedia Commons

Zapadne sankcije kojima se kažnjava Rusija zbog invazije na Ukrajinu reorganiziraju globalnu trgovinu po političkim linijama, prkoseći geografiji i efikasnosti, piše AlJazeera.

Ova nova stvarnost stvara nevjerojatnu dobit za trgovačko pomorstvo, ali riskira povećanje cijena za europske potrošače i glad u Africi.

Poremećaj je posljedica smanjene crnomorske trgovine. Ukrajinske luke blokirane su uslijed ruske invazije s kopna i mora, čime je zaustavljena pomorska trgovina. Ukrajinski dužnosnici rekli su agenciji Reuters da je stotinjak brodova pod stranom zastavom bilo zarobljeno u lukama 11. ožujka.

Bili su u procesu ukrcavanja kad je rat počeo”, rekao je Al Jazeeri brodovlasnik Yiorgos Gourdomichalis. “Sistem se jednostavno ugasio. Nije bilo carinika ni lučkih kapetana koji bi procesirali brodove”.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO), tijelo Ujedinjenih naroda za praćenje brodova, izglasala je uspostavu sigurnog koridora za evakuaciju posade, ali nasukani brodovi s malobrojnom posadom ostat će zaglavljeni dok se situacija ne smiri. Sukobi tjeraju i vlasnike brodova.

Nekoliko trgovačkih brodova oštećeno je projektilima ili minama u moru, a jedan, estonski Helt potonuo je 3. ožujka. Stope osiguranja sada su visoke.

Estonski teretni brod potonuo nakon eksplozije kod Odesse, nestala četiri člana posade

Čuo sam da se cijene osiguranja sada kreću od 400.000 do 600.000 dolara… Normalna stopa bi mogla biti bliža 80.000 – 120.000 dolara”, rekao je Gourdomichalis.

Prošle godine Ukrajina je proizvela gotovo 40% svjetskog suncokretovog ulja, koje je široko zastupljeno u prehrambenoj industriji, 15% ječma te 10% pšenice i kukuruza. Ruska blokada znači da Ukrajina trenutno ne može izvoziti tu robu, čime je Europa prisiljena tražiti druge opcije.

Stigma povezana s ruskom trgovinom

Baš kao što ratni rizik utječe na trgovinu s Ukrajinom, tako i rizici sankcija utječu na poslovanje s Rusijom.

Sjedinjene Američke Države su 10. ožujka uvele embargo na rusku naftu, a sada je Europa pod pritiskom da slijedi njihov primjer. To stvara pad stvarne potražnje za ruskom naftom i psihološku averziju prema njoj.

Postoji potencijalna stigma povezana s ruskom trgovinom”, kaže financijski službenik operatera tankera sa sjedištem u Pireju pod uvjetom anonimnosti.

Usprkos tome što su neki od tih obrta još uvijek legalni, vlasnici se možda neće htjeti udružiti. Američke naftne kompanije bi ih mogle pitati jesu li njihova plovila bile dio nedavnih ruskih trgovina, što bi im moglo zadati glavobolje. Vlasnici bi to radije izbjegli”.

Nedostatak potražnje za ruskom naftom pokazuje koliko je Rusija očajna u izvozu svoje nafte, prema Evi Tzimi, voditeljici istraživanja i vrednovanja u Seaborne Shipbrokersu koja kaže: “Stopa za Crno more – Suezmax je 24. veljače procijenjena na gotovo 16.000 dolara dnevno [kada je počeo rat], a popela se iznad 157.000 dolara dnevno do 1. ožujka”.

Ista negativna psihologija i politički rizik povezani s ruskom naftom smanjuju potražnju za njenim ugljem i izvozom poljoprivrednih proizvoda.

Nekoliko uvoznika izbjegava ruske žitarice i gnojiva usprkos činjenici da te trgovine nisu sankcionirane”, kaže Tzima. “Zamjenski teret u ovom slučaju dolazio bi iz Francuske, istočne obale Južne Amerike i SAD-a, a uvoznici će se morati tražiti zalihe na udaljenim mjestima”.

Promjena trgovačke rute

Te duže relacije koje prelaze Pacifik i Atlantik poznate su kao backhaul rute.

Ono što nama ide u prilog je to što Australija nadoknađuje manjak prema Europi i to je za nas fantastično”, kaže Ziad Nahkleh, izvršni direktor TEO Shippinga.

Cijene brodskog transporta narasle su za 26% između 24. veljače i 23. ožujka. “Ne sjećam se da je ikad cijena bila 25.000 dolara”, kaže Nahkleh. “Nekad je bilo 5.000 do 6.000 dolara dnevno. Tko bi pri zdravoj pameti kupovao ugljen iz Australije u Europu?

Obvezivanje brodova na ovo putovanje od 30 do 40 dana uklanja ih s tržišta na duže razdoblje, smanjujući raspoloživi kapacitet na drugim rutama i podižući cijene prijevoza.

Preusmjeravanje trgovine napreduje iz dana u dan. Europa je prošle godine uvezla gotovo trećinu svog prirodnog plina iz Rusije i sad želi pronaći alternativne izvore.

Njemačka je 20. ožujka sklopila politički sporazum s Katarom o kupovini “dugoročnih zaliha LNG-a”. Ipak, Katar to negira.

Gorko otrežnjenje: Katar negira plinski sporazum s Njemačkom – Nema alternative ruskom plinu

Čelnici Europske unije postigli su dogovor s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidenom 25. ožujka o povećanju isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) za 15 milijardi kubnih metara ove godine, te dodatnih 50 milijardi kubnih metara unutar desetljeća. Ukoliko se to postigne, SAD će osiguravati oko petine europske potrošnje plina. To će dodatno povećati stope za prijevoz LNG-a, koje su se u prvom mjesecu rata gotovo utrostručile na više od 70.000 dolara dnevno.

Europa također ima za cilj zamijeniti rusku naftu i ugljen do kraja desetljeća, stvarajući druge trgovačke veze u godinama koje dolaze.

Potrošački pakao?

Još uvijek nije jasno šta će veće cijene dostave značiti za potrošače.

Astronomske stope koje se plaćaju za rusku naftu djelomično su kompenzirane činjenicom da Rusija snižava cijenu svoje nafte za više od 30 dolara po barelu kako bi je plasirala na tržište.

Tzima vjeruje da će doći do rebalansa. “Kako se zemlje s velikom potrošnjom, poput Kine i Indije, više okreću ruskoj nafti čija je cijena sada konkurentnija, više opskrbe s Bliskog istoka sad je dostupnije zemljama Europske unije, čime se ograničavaju značajni poremećaji u trgovini naftom”, rekla je.

To se možda ne odnosi na svu robu.

Istraživanje kompanije Braemar Shipbrokers sugerira da će se Europa suočiti s nestašicom od 700.000 barela brodskog dizela dnevno, dijelom zbog smanjenja izvoza rafiniranih proizvoda iz Rusije.

Rusija izvozi puno rafiniranih proizvoda, koji se obično prevoze manjim brodovima”, rekao je vlasnik tankera iz Pireja pod uvjetom anonimnosti. “Ako imate sirovu naftu koja se prevozi velikim brodom, možete se kladiti da će je Rusija na kraju prodati Indiji i Kini umjesto Europi. Na manjim brodovima zaista je skupo prevesti 20.000 tona benzina u Rusiju ili Kinu ako je brod izvorno bio namijenjen, naprimjer Italiji, jer cijena po toni-milji postaje neisplativa. Cijena dizela će skočiti ovog ljeta”.

Europa je možda dovoljno bogata da kupi svoj izlaz iz krize, ali Afrika nije i to će vjerovatno stvoriti dodatne sigurnosne troškove Europi. Izvršni direktor Svjetskog programa za hranu UN-a, David Beasley, nedavno je upozorio na “glad, destabilizaciju i masovne migracije”, osim ukoliko razvijeni svijet ne skupi milijarde dolara kako bi subvencionirao rastuće cijene žita.

Cijene prijevoza za različite vrste brodova od 24. veljače do 23. ožujka

Panamax prosjek24.204 USD – 29.450 USD+22 %
Capesize16.586 USD – 17.412 USD+5 %
Supramax26.567 USD – 33.171 USD+25 %
Handymax24.912 USD – 31.406 USD+26 %

John Psaropoulos