Parobrod Albanien, potopljen 1916. u jeku rata, predmet je današnjeg podmorskog istraživanja Danijela Frke u programu Radio Rijeke. Izgrađen 1910. godine za austrijski Loyd, Albanien je bio elegantan i brzi trgovačko-putnički parobrod koji je krstario Jadranom, uglavnom između Trsta, Pule, Rijeke i Zelenike u Boki, a zla sudbina ga je zatekla upravo na putu za Boku.
Ulaskom Austrougarske u rat stavljen je u službu Ratne mornarice, a kada je 1915. Italija pristupila silama Antante, Jadran je postao poprište pomorskih bitaka u kojima su talijanske podmornice do lipnja 1916., uglavnom bezuspješno, tragale za neprijateljskim plijenom.
Jedna takva, imenom Atropo, koja je zapravo bila parobrodov vršnjak, uspjela je u svom naumu u noći s 3. na 4. lipnja i to je bio prvi brod kojeg su potopili Talijani, piše HRT.
Zbilo se to kraj otoka Paga, u blizini mjesta Jakišnica. Albanien je, pogođen torpedima, potonuo na 72 metra dubine i ostao na muljevitom tlu, a tri člana posade su stradala od eksplozije.
Olupina je otkrivena sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća i do nje mogu samo tehnički ronioci, ali se zbog dobre vidljivosti vidi već s tridesetak metara. U potpunosti je prekrivena školjkama i koraljima. Mada predstavlja zaštićen kulturni spomenik, ronjenje do nje je moguće preko ovlaštenih ronilačkih klubova.
Krajnji je čas da se s ljubavlju i maštom posvetimo uređenju prostora koji će nam sljedećih mjeseci biti svakodnevno okruženje, piše Jutarnji list.
Konačno smo dočekali tople i sunčane dane. Svakodnevne aktivnosti sele se u eksterijere, uživamo u uređenju vrtova i balkona, a sve nas raduju i duge kave provedene na osunčanim terasama dragih gradskih kafića. No, kada govorimo o postizanju opuštajuće, ugodne i hedonističke atmosfere, uređenje terasa može biti itekako izazovno. Nužno je smisleno i lijepo objediniti mnoge komponente, poput odabira vanjskog namještaja, biljaka, cvijeća, ali i ukrasnih tegli koje, uz svoju funkcionalnu namjenu, pridonose i ljepoti naših vanjskih prostora. Prije svega, nužno je odlučiti koji stil želimo postići: rustikalni, boho, skandinavski, minimalistički, eklektični… Opcija ima napretek.
Ostvarite li svoje ideje, terasa ili balkon mogu postati omiljen dio vašeg stana, stvoren za intimna ili obiteljska druženja, večernje zabave ili trenutke koje ukradete samo za sebe. Ako govorimo o namještaju, imajte na umu da u eksterijerima najljepše izgledaju prirodni materijali, poput drvenih, bambusovih ili ratan komada. Takvim elementima vanjskim prostorima dajemo prozračnost i transparentnost, karakteristike koje bi svaki eksterijer prirodno trebao pratiti. I dok većina gradskih balkona i terasa na svojim podovima ima keramičke pločice, one ne moraju nužno diktirati ostatak uređenja. Drvenim podnim oblogama ili odabirom raznih tekstila lako možete postići potpuniji osjećaj ugode i opuštajućeg dojma. Na tržištu postoje mnogi tepisi za eksterijere i bilo da se odlučite za umjetnu travu ili tepihe, vanjski prostor u trenu će poprimiti izgled koji odgovara stilu koji ste poželjeli.
Raznobojnim jastucima, prekrivačima i dekicama stvorit će se dodatni dojam dnevnog boravka na otvorenom, a to je upravo ono čemu većina teži pri uređenju eksterijera. Obratite pažnju i na rasvjetu na balkonima i terasama jer ona je ovdje važna gotovo kao i u interijeru. Uz klasičnu balkonsku rasvjetu, mnogo toga može se postići ambijentalnim rasvjetnim tijelima i ukrasnim lampicama svih vrsta, boja i oblika. I dok su sve navedene komponente trajnija i višesezonska rješenja, odabir biljaka, najvažnijih stanovnika naših terasa, daje nam mogućnost promjene izgleda prostora kad god to poželimo.
Cvijeća i biljaka nikad dovoljno, a ni najmanje kvadrature eksterijera ne trebaju biti opravdanje za nedostatak flore na balkonima – rješenja ima bezbroj, od vertikalnih gredica do visećih žardinijera, a uz malo mašte dopustite si da jutarnje kave ispijate okruženi smirujućim zelenilom. Ako ste sretnici koji imaju priliku uređivati dvorišta, terase i vrtove, razmislite o biljnim vrstama koje zahtijevaju nešto veće prostore, ali i ostavljaju jednako snažan dojam.
Tako se, primjerice, od susjeda ili bučnih prometnica možete ograditi šimširima, i to po cijeni od 300 kuna, dok ćete za bambuse divnog eteričnog izgleda izdvojiti 170 kuna po komadu. Imajte na umu da njihov poseban umirujući zvuk za blago vjetrovitih dana pruža maksimalan osjećaj ugode i opuštanja.
Želite li dodati malo boje, možete se odlučiti za fotiniju, otmjenu biljku koja se također sadi u funkciji žive ograde. Izuzetnog je kolorita, zimzelena, brzog rasta, otporna i odlično podnosi orezivanje, a posebnost su joj jarko crveni proljetni listovi. Ova ljepotica u vrtnim centrima stoji oko 200 kuna.
Bilo da se odlučite za navedene vrste ili, pak, neke druge zelene primjerke, krajnji je čas da se s ljubavlju i maštom posvetimo uređenju prostora koji će nam sljedećih mjeseci biti svakodnevno okruženje.
Brod ruske mornarice Saratov eksplodirao je i izgorio u luci Berdjansk u Ukrajini u četvrtak, samo nekoliko dana nakon što su ruski državni mediji objavili videosnimku operacija vojnog tereta na pristaništu, javlja The Maritime Executive. Ukrajinske oružane snage potvrdile su u poruci na društvenim mrežama da je rusko plovilo “uništeno” i obećale da će ih “biti još”, ali nisu opisali kako je uništen.
“Da, uništen je”, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Malyar na videopozivu, dodajući da se na brodu nalazilo 20 tenkova, 45 oklopnih transportera i 400 ljudi, piše gCaptain.
Web stranica ruskih oružanih snaga, Zvezda, naglasila je važnost ove luke za ruske opskrbne linije.
Video i slike iz Berdjanska pokazuju da je desantni brod klase Aligator – prvotno identificiran kao Orsk, a kasnije je potvrđeno da je riječ o brodu Saratov – eksplodirao u luci u četvrtak ujutro. Sekundarne eksplozije uslijedile su nakon toga, uslijed izgaranja tereta streljiva.
Dva druga desantna broda klase Ropucha – koja su bila privezana u blizini – viđena su kako izlaze iz luke ubrzo nakon eksplozije. Činilo se da je jedan pretrpio manju štetu na nadgrađu. Kasnije je potvrđeno da su u napadu oštećeni brodovi Novočerkask i Cezar Kunikov.
Ruske snage od prošlog tjedna koriste desantne brodove za isporuku vojnog tereta u Berdjansk, koristeći luku za opskrbu tekuće ofenzive duž ukrajinske obale Azovskog mora.
#BREAKING: The Orsk, a large Russian landing ship docked at the Ukrainian port of Berdyansk, has been destroyed in an attack by Ukrainian forces. pic.twitter.com/TVR2leLXAE
Zarobljeni ukrajinski pomorci pušteni u razmjeni zarobljenika
Ukrajinske oružane snage izvijestile su u četvrtak da je posada spasilačkog tegljača Sapphire puštena iz ruskog pritvora, u sklopu veće razmjene zarobljenika. Čak 11 civila, ruskih pomoraca koji su spašeni kod Odesse vraćeno je u Rusiju. Zauzvrat, ruske snage oslobodile su 19 ukrajinskih civilnih pomoraca sa spasilačkog broda Sapphire, koji su zarobljeni dok su pokušavali spasiti ukrajinske vojnike sa Zmijskog otoka drugog dana invazije.
Prema sporazumu, spasilački brod također će biti vraćen u ukrajinski nadzor i bit će poslan u luku u Turskoj, piše The Maritime Executive.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u siječnju je objavilo Uputu za ukrcaj članova posade s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj na pomorske objekte, prenosi na svojim mrežnim stranicama Sindikat pomoraca Hrvatske.
Ova kratka Uputa se prvenstveno odnosi na pojašnjenja u postupanju pri ukrcaju osoba s ukrajinskim državljanstvom, koji su prethodno ishodili „Iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom“ na hrvatske brodove u nacionalnoj odnosno brodove bez obzira na zastavu u međunarodnoj plovidbi.
Ukratko rečeno, sve odredbe koje se odnose na osobe s hrvatskim državljanstvom s prebivalištem u Republici Hrvatskoj se primjenjuju i na osobe s ukrajinskim državljanstvom s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj.
Mnogobrojna istraživanja pokazuju da su luke lokacije na kojima bi vozila na vodik trebala pronaći širu primjenu, ponajprije zato što su “prirodno” pogodne za transport i skladištenje vodika. Ukoliko na to dodamo činjenicu da su troškovi proizvodnje ovog goriva od 2015. godine do danas smanjeni za 50%, jasno je da su vozila s pogonom na vodik za lučke operatere sasvim održiva rješenja, zbog čega bi mogla biti adekvatna zamjena za dizel.
Francuska tehnološka kompanija Gaussin prepoznala je taj potencijal i odlučila dizajnirati i proizvesti prvo automatizirano vozilo na vodik, namijenjeno transportu kontejnera u lučkim terminalima. U pitanju je model AGV H2, koji je kompanija predstavila prošli tjedan, piše Pluton logistics.
– Još jednom proširujemo svoj asortiman proizvoda s gorivnim ćelijama na vodik kako bismo podržali pogon nulte emisije u lučkom sektoru. Vjerujemo da će naš H2 AGV značajno doprinijeti operativnoj učinkovitosti koja se očekuje u ovom zahtjevnom okruženju,” rekao je Christophe Gaussin, izvršni direktor tvrtke Gaussin.
Pokreću ga dva elektromotora sa trajnim magnetima, koji generiraju ukupnu snagu od 452 kW. Vozilo ima bateriju od 60 kWh i vodikove ćelije od 60 kW, koje se napajaju iz rezervara ukupnog kapaciteta od 80 kg.
Application:
Containers
Payload:
65t
Maximum speed:
25 km/h
Drive line:
4×4
Front axle capacity:
50t
Rear axle capacity:
50t
Traction motor:
2*226kW permanent magnet
Fuel Cell:
45kW
H2 tank capacity:
20kg @350bar
Battery capacity:
60kwh
Autonomy with H2:
15 hours
Additional autonomy with Batteries:
3 hours
Izvor: Gaussin
Maksimalna brzina vozila je ograničena na 25 km/h, a njegova nosivost iznosi 65 tona. Kako navode iz Gaussina, vozilo može voziti potpuno autonomno u okruženju bez infrastrukture, kao i u mješovitom prometu.
– Lučki operateri moći će odmah prijeći na nultu emisiju, osigurat će više operativnih sati, kraće i rijeđe točenje goriva, kao i tih i efikasan transport – ističu iz kompanije.
Uvođenjem AGV H2, Gaussin je proširio svoj asortiman lučkih vozila na vodik, pored postojećih APM i ATM modela.
Više o tehnologiji automatiziranih vozila možete pogledati u videu koji prikazuje prethodne inovacije.
Terminali u Europi i Sjevernoj Americi pripremaju se za posljedice još jednog lockdowna u Kini i kašnjenja pošiljki.
Logistička tvrtka Kuehne+Nagel je putem digitalne platforme pod nazivom seaexplorer razvila uslugu Global Disruption Indicator, koji zbraja tzv. “TEU vrijeme čekanja” u danima na temelju kapaciteta kontejnerskih brodova u lukama u kojima su zabilježene gužve, piše Splash247.
TEU Waiting Days (TWD) jedinica izračunava se na sljedeći način: na primjer, ako jedno plovilo kapaciteta od 10.000 TEU čeka 12 dana na istovar tereta, “TEU vrijeme čekanja” je jednako 120.000 TWD.
Uzevši u obzir samo Hong Kong i Shenzhen, gdje su strogi lockdowni i kineska politika nulte tolerancije prema koronavirusu ovog mjeseca drastično poremetili produktivnost luka, TWD u ove dvije susjedne luke iznosi 1,5 milijuna TWD, u odnosu na oko 500.000 TWD prije dva mjeseca.
Prema najnovijim podacima Bloomberga, redovi brodova u lukama u Hong Kongu i Shenzhenu porasli su na najviše razine u posljednjih pet mjeseci, a čak 174 broda usidrena su ili plutaju ispred luka južne Kine. Redovi također rastu kod Šangaja.
Otto Schact, jedan od čelnih ljudi Kuehne+Nagela, upozorio je da će gužve u kineskim lukama i kašnjenja plovila uzrokovati probleme u odredišnim lukama u narednim tjednima.
Shenzhen je upravo izašao iz sedmodnevnog lockdowna, a velik broj slučajeva koronavirusa na jugu Hong Konga ozbiljno je utjecao na dostupnost kamiona.
Izraelska platforma Windward zabilježila je pad u operacijama na kontejnerskim terminalima tijekom posljednjeg lockdowna u Shenzhenu. Prema podacima Windwarda, obujam operacija u luci Yantian, najvećem terminalu u Shenzhenu, pao je za 84% s 50.163 TEU obrađenih 15. ožujka na samo dva pristajanja u luku i tek 6.328 TEU obrađenih 18. ožujka te ni jedan 20. ožujka.
Shekou, zapadni terminal u Shenzhenu, pao je s prosječnih 20 pristajanja kontejnerskih brodova dnevno na 12 nakon najave lockdowna.
Bjorn Vang Jensen, potpredsjednik konzultantske tvrtke Sea-Intelligence, upozorio je prošli tjedan da će svaki lockdown i posljedično ponovno otvaranje luke Shenzhen dovesti do novih gužvi i dodatno otežati situaciju u lukama SAD-u, koje su se pomalo počele rješavati ogromnih redova brodova pred lukama.
Indijska privatna rafinerija Nayara Energy nakon jednogodišnje stanke kupila je oko 1,8 milijuna barela ruske nafte Urals od trgovca Trafigura-e, izvijestili su indijski mediji i britanska novinska agencija Reuters, a prenosi Geopolitika News.
Ovo je četvrti sporazum kojim se zaobilaze sankcije od početka ožujka i drugi za Nayara Energy. Indija i Rusija testiraju novu shemu plaćanja u rupijama i rubljama.
U srijedu je Indian Oil Corp, najveća indijska rafinerija, također kupila 3 milijuna barela ruske sirove nafte za isporuku u svibnju od trgovca Vitola. Ovo je druga kupnja ruske nafte za Indian Oil Corp ovog mjeseca.
Indija, treći najveći potrošač i uvoznik nafte u svijetu, nije podržala sankcije protiv Ruske Federacije. Ruske tvrtke imaju dionice u indijskim naftnim i plinskim tvrtkama.
Za isporuku nafte iz Rusije u Indiju koriste se ruski supertankeri, ali pod liberijskom zastavom, kojima upravlja Sovcomflot, koji je potpao pod sankcije. SAD, Velika Britanija i Kanada zabranile su ulazak u svoje luke brodovima koji plove pod ruskom zastavom, kojima upravlja ili su u vlasništvu Rusije. Osim toga, tankeri pod zastavom Marshallovih otoka koriste se za isporuku nafte iz Ruske Federacije.
Kako je danas izvijestio Reuters, u četvrtak je indijsko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na upit parlamenta je li rat u Ukrajini utjecao na odnose s Rusijom, kazavši kako Indija ima prijateljske odnose i sa Sjedinjenim Državama i sa Rusijom koji se temelje na vlastitim zaslugama.
Ovakvo ponašanje Indije sve više iritira Sjedinjene Države, pa je prije dva dana na njega reagirao i osobno predsjednik Joe Biden.
Tri tankera mogli bi krenuti u Indiju iz baltičkih luka kako bi isporučili rusku naftu koju su europski trgovci odbili. O tome svjedoče podaci navigacijskih portala. Britanski Financial Times izvijestio je da se uvoz energenata iz Rusije u Indiju četverostruko povećao u ožujku ove godine.
Nedavno je indijski ministar nafte Hardeep Singh Puri kazao da će Indija proučiti prijedlog Rusije o prodaji sirove nafte po sniženim carinama kroz međusobne nagodbe o plaćanju u rubljima i rupijama.
Istovremeno, indijski The Business Standard izvijestio je da bi Indija ove godine mogla uvesti dodatnih 15 milijuna barela ruske nafte, što bi gotovo udvostručilo njen uvoz iz Rusije.
Američki Bloomberg izvještava kako, usprkos zapadnim kritikama, mnoge indijske državne tvrtke planiraju kupiti rusku naftu. Na primjer, Rafinerija Mangalore, Bharat Petroleum Corp i Petrochemicals Ltd trebaju naručiti naftu za svibanj i lipanj. Hindustan Petroleum Corp je već kupio 2 milijuna barela za lipanj, a Indian Oil Corp. (IOC) – 3 milijuna barela s isporukom u svibnju, prenosi Geopolitika News.
Novo istraživanje pokazuje da cyber napadi u pomorskoj industriji brodovlasnike koštaju u prosjeku više od 3 milijuna dolara, piše Splash 247.
Novo izvješće pod naslovom The Great Disconnect na 43 stranice otkriva i značajne nedostatke u upravljanju kibernetičkom sigurnošću u brodarskim organizacijama, kompanijama i širem opskrbnom lancu. Izvješće koje su izradile tvrtka za pomorsku kibernetičku sigurnost CyberOwl, agencija za pomorske inovacije Thetius i odvjetnička tvrtka HFW temelji se na anketi provedenoj na više od 200 stručnjaka iz industrije, uključujući čelnike C-suitea, stručnjake za kibernetičku sigurnost, pomorce, upravitelje na obali i dobavljače. Također su obuhvaćeni i povećani rizici od cyber napada uslijed ruske invazije na Ukrajinu.
Ukupno 44% anketiranih stručnjaka izjavilo je da je njihova organizacija bila predmet cyber napada u posljednje tri godine. Od toga, 3% je rezultiralo otkupninom, uz prosječnu cijenu od 3,1 milijun dolara. Čak 54% brodskih operatera troši manje od 100.000 USD godišnje na upravljanje kibernetičkom sigurnošću.
Ostali značajni podaci uključuju statistike koje ukazuju na to da dvije trećine stručnjaka u industriji ne zna pokriva li njihovo osiguranje cyber napade. Samo 55% dobavljača navodi da brodovlasnici traže dokaz o postupcima upravljanja kibernetičkom sigurnošću.
U izvješću se navodi još zanimljivih podataka: naime, što je nečija uloga unutar organizacije viša, to je manja vjerojatnost da će biti svjesni cyber napada. Što se tiče ostalih djelatnika, čak 26% pomoraca ne zna koje se radnje od njih zahtijevaju tijekom cyber napada, a 32% njih ne provodi nikakve redovite vježbe iz kibernetičke sigurnosti ili bilo kakvu obuku. Na obali, 38% viših upravitelja ili nema plan odgovora na kibernetički napad ili nisu sigurni ima li ga organizacija u kojoj rade, pokazuju rezultati istraživanja.
“Podaci iz ovog izvješća pomažu čelnicima pomorske industrije da evaluiraju svoje vlastite organizacije. Upravljanje kibernetičkom sigurnosti u pomorstvu kontinuiran je proces, pri čemu je određivanje prioriteta ključno. Identificiranje pravih nedostataka pomoći će sektoru pomorstva da donese pametnije odluke, kako to više ne bi bila slaba karika globalnih lanaca opskrbe”, tvrdi Daniel Ng, izvršni direktor CyberOwla.
Na današnji dan prije točno godinu dana, oko 7:40 sati ujutro, divovski kontejneraš u vlasništvu tajvanskog Evergreena prolazio je Sueskim kanalom na putu iz indonezijske luke Tanjung Pelepas prema Rotterdamu. Jak vjetar puhao je kanalom, a pijesak je šibao preko obala glavne žile kucavice koja morskim putem povezuje Aziju s Europom. Nitko nije ni slutio da će za nekoliko trenutaka upravo ovaj div postati jedan od najpoznatijih brodova u novijoj povijesti.
Zloglasni Ever Given nasukao se u Sueskom kanalu 23. ožujka 2021. godine, blokirajući sav promet u oba smjera. Sljedećih šest dugih dana sve oči svijeta bile su uprte u Sueski kanal: pomorstvo je postalo glavna tema u medijima, ali i na društvenim mrežama, iznjedrivši bezbroj ‘memeova’ i potaknuvši sate seciranja događaja i njegovog utjecaja na pomorski promet na brojnim televizijskim emisijama i YouTube kanalima.
A zanimanje javnosti bilo je itekako opravdano. Naime, ovim kanalom dugim 193 kilometra odvija se oko 12% cjelokupnog pomorskog prometa na svijetu, a blokada kanala značila je milijunske gubitke za pomorsku industriju.
U blokiranom Sueskom kanalu iza i ispred Ever Givena stvorio se red od više od 400 brodova, a neki su brodari, ne znajući koliko će trajati blokada kanala, odlučili riskirati i preusmjeriti svoja plovila na puno duže zaobilazno putovanje oko Rta dobre nade.
Nakon brojnih bezuspješnih pokušaja u kojima su sudjelovali bageri i tegljači, Ever Given je napokon odsukan tijekom popodneva 29. ožujka, nakon dugih šest dana i čak 30.000 kubičnih metara iskopanog pijeska i mulja. Nekoliko sati kasnije, brodovi su ponovno zaplovili najpoznatijim kanalom na svijetu.
Ali ne i Ever Given.
Naime, Uprava Sueskog kanala i egipatske vlasti zaplijenile su ovaj kontejnerski brod dug 400 metara i širok 59 metara, sve dok vlasnik plovila ne plati 900 milijuna američkih dolara odštete. Nagodba je konačno postignuta u srpnju iste godine za neutvrđeni iznos, a vlasnik plovila Shoei Kisen Kaisha u sklopu nagodbe poklonio je Upravi Sueskog kanala i jedan tegljač od 75 tona.
Ever Given je napokon ponovno zaplovio 12. srpnja, više od 100 dana nakon nasukavanja.
Neslavni kontejneraš stigao je na svoje odredište – kontejnerski terminal u Rotterdamu – tek 29. srpnja, nakon 17 dana plovidbe (koja inače traje samo 9 dana), 22 dana nakon što su ga egipatske vlasti pustile na slobodu i više od 4 mjeseca nakon samog nasukavanja. U Rotterdamu je postao prava turistička atrakcija, a ljudi su se slijevali u luku kako bi uhvatili barem jedan ‘selfie’ s najpoznatijim brodom na internetu u pozadini. Luka u Rotterdamu brzo je iskoristila priliku za zaradu na neželjenom publicitetu te prodavala karte za plovidbu trajektom u blizini Ever Givena po cijeni od 13 dolara.
Ever Given se nedugo zatim slavno vratio u Sueski kanal na putu prema luci Qingdao, gdje je dogovoren popravak oštećenog pramca, te je pod pratnjom od čak 22 plovila ponovno prošao kanalom u jutarnjim satima 20. kolovoza – ovaj put bez incidenata.
Kako kažu naši stari, nije svako zlo za zlo. Nasukavanje Ever Givena ponukalo je Upravu Sueskog kanala da konačno započne projekt proširenja južnog dijela kanala, koji se nakon više od 150 godina postojanja mora prilagoditi sve većim brodovima.
Ever Given također nas je podsjetio koliko je cijeli svijet zapravo međusobno povezan. Dok je nezaboravno nasukavanje ovog golemog kontejneraša uzrokovalo trenutna kašnjenja, dugoročna šteta postala je očita tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Pomorska industrija morala se boriti (i još se bori) s poteškoćama u globalnim lancima opskrbe, a s njom i ostatak svijeta s obzirom da se 90% svjetske trgovine odvija putem mora. Nije samo nasukavanje Ever Givena uzrokovalo navedene poremećaje – u ovo pandemijsko doba na to su utjecali i lockdowni u Kini, ali i rekordne gužve ispred američkih luka. U posljednjih mjesec dana tu je nažalost i ruska invazija na Ukrajinu, čiji će se utjecaj na pomorsku industriju tek pokazati.
Kako prva neslavna godišnjica ne bi prošla neobilježeno, spletom okolnosti još jedan Evergreenov kontejneraš znakovitog imena Ever Forward našao se u središtu pozornosti medija kada se prije 10 dana nasukao u zaljevu Chesapeake na istočnoj obali SAD-a. Operacija odsukavanja još uvijek traje, ali za razliku od svog poznatijeg ‘rođaka’, Ever Forward nije blokirao promet.
Prva faza operacije odsukavanja nasukanog kontejnerskog broda Ever Forward započela je u nedjelju, 20. ožujka, a čak dva velika jaružala uklanjaju mulj i pijesak na prednjem i stražnjem dijelu plovila.
Operaciju odsukavanja vode Donjon Marine Smit te Cashman Dredging uz nadzor američke obalne straže i lučke uprave Maryland, piše Offshore energy.
Dva Donjonova clamshell dredgera preuzela su ovu fazu operacije odsukavanja. Jedan od dredgera, Dale Pyatt od 1.179 bruto tona, dužine 55 metara, slovi za najveće takvo jaružalo na zapadnoj polutci. U vlasništvu je Cashmana Dredginga, a grabilica može doseći dubinu od 30 metara. Dredger Dale Pyatt smješten je kod krme Ever Forwarda, a teglenice će prikupljati materijal koji se iskopava. Dno oko prednjeg dijela kontejneraša iskopavat će drugi clamshell dredger, Oyster Bay, koji je izgrađen 2018. godine. Nešto je manjeg kapaciteta, a može doseći dubinu od oko 17 metara, piše The Maritime Executive.
Iz luke Baltimore izvijestili su jednu pozitivnu stranu nasukavanja Ever Forwarda: naime, iskopani materijal, odnosno pijesak i mulj, koristit će se u obnovi otoka u zaljevu Chesapeake.
Evergreen je objavio plan odsukavanja kontejneraša dugog 334 metra, a cilj uklanjanja materijala oko plovila je povećati uzgon trupa i podignuti ga s morskog dna. Dredgeri ne mogu kopati ispod plovila, ali mogu očistiti prostor oko trupa i, što je važnije, put kojim se kontejnerski brod planira povući natrag u more.
“Nakon što se iskopa dovoljno mulja, s ‘Ever Forwarda’ ispustit će se dio balasta kako bi se smanjila težina broda. U operaciji odsukavanja koristit će se tegljači i snaga glavnog motora”, naveo je Evergreen u svom priopćenju. Iz kompanije su također naveli da će nastojati tempirati odsukavanje tijekom plime, no stručnjaci ističu da u zaljevu Chesapeake u normalnim uvjetima nema velikih promjena u razini mora.
S obzirom da je puni mjesec tek prošao, operacija odsukavanja možda će morati pričekati sljedeći puni mjesec 16. travnja, što će pružiti povoljnije uvjete za odsukavanje. No, razlika plime i oseke u sjevernom dijelu zaljeva Chesapeake iznosi najviše oko jedan metar, tako da pun mjesec možda neće imati velik utjecaj s obzirom da će biti riječ o razlici od tek nekoliko centimetara, piše gCaptain.
Ever Forward nasukao se u nedjelju, 13. ožujka, nakon što je skrenuo s plovnog puta kanala Craigshill prilikom isplovljavanja iz Baltimorea za Norfolk u Virginiji. Brod je još uvijek nasukan u blizini otoka Gibson, a uzrok nasukavanja još nije poznat. Luka Baltimore nastavila je s radom bez ometanja pomorskog prometa. Američka obalna straža nadzire plovilo, a članovi posade redovito prate stanje broda. Dosad nije zabilježeno zagađenje, a plovilo je i dalje stabilno.
Donjon je također uputio poziv dostupnim tegljačima da se pridruže u pokušaju odsukavanja plovila. Nadaju se da će uspjeti odsukati Ever Forward bez da istovaraju kontejnere, što bi bio kompliciran i spor proces.
