Francuski energetski div TotalEnergies nedavno je produžio ugovor za MAERSK VOYAGER, brod za bušenje nafte sedme generacije u vlasništvu kompanije Maersk Drilling. Brod će biti iskorišten za istražno bušenje na bušotini Ondjaba-1 na obali Angole, čime će oboriti svjetski rekord, piše FleetMon.
Kako piše Splash247, bušotina Ondjaba-1 u angolskom Bloku 48 oborit će svjetski rekord jer će se bušenje odvijati na dubini mora od 3 628 metara.
Maersk Drilling prvotno je sklopio ugovor s TotalEnergies u listopadu 2020., a uključivao je bušenje tri bušotine na obali Angole do drugog kvartala 2021. godine.
Radovi na ovoj ultradubokoj istražnoj bušotini započeli su ovog mjeseca nakon što je angolski ogranak TotalEnergies pristao na produženje ugovora na 54 dana, do veljače 2022. godine. Nakon toga brod će se preseliti u Namibiju.
Trenutni svjetski rekord od 3 400 metara dubine mora drži bušotina Raya-1 pored Urugvaja, koju je 2016. godine izbušio Maersk Venturer, sestrinski brod Maersk Voyagera.
Oduševljeni smo što možemo potvrditi da ćemo doista postaviti novi svjetski rekord. Ondjaba-1 bila je dio izvornog ugovora Maersk Voyagera u Angoli, ali je program bušenja doživio nekoliko promjena zbog okolnosti sa kojima se svijet suočio od početka 2020. godine, rekao je glavni izvršni direktor Maersk Drillinga.
Maersk Voyager, brod za bušenje nafte na velikim dubinama isporučen je 2014. godine, a operira u Africi posljednjih šest godina.
Znamenita pomorska Bitka kod Navarina, u kojoj su europske velesile pružile ključnu pomoć Grcima u borbi za nezavisnost protiv Osmanskog Carstva, dogodila se 20. listopada 1827. godine, piše Povijest.hr.
Naime, prije te bitke postojala je opasnost od potpunog gušenja Grčkog ustanka u Osmanskog Carstvu, i to od strane egipatske flote potpomognute pomorskim snagama niza osmanskih ejaleta. U to je vrijeme Egipat bio polunezavisna država pod vlašću moćnog Muhameda Alija, koji je samo nominalno bio osmanski vazal.
U Bitci kod Navarina združena britanska, francuska i ruska flota odlučno je porazila protivničke snage, tako da je Grcima osigurana nezavisnost.
Bitka se dogodila u zaljevu smještenom na obali Peloponeza, zvanom na talijanskom jeziku Navarino (na grčkom jeziku poznatom i pod imenom Pylos). Riječ je o povelikom zaljevu promjera oko 5000 metara, vrlo dobro zaštićenom od otvorenog mora. Taj zaljev s morem povezuju samo dva razmjerno uska prolaza pa on predstavlja veliko prirodno sidrište.
Bitka kod Navarina bila je posljednja velika pomorska bitka u povijesti koja je vođena isključivo pomoću brodova pokretanih jedrima. U kasnijim bitkama počeli su se pojavljivati parobrodi, koji su naposljetku potpuno istisnuli jedrenjake.
Egipatskim pomorskim snagama u Bitci kod Navarina zapovijedao je Ibrahim-paša, najstariji sin spomenutog moćnog egipatskog vladara Muhameda Alija. Ibrahim-paša postao je zloglasan po masakriranju Grka. Navodno mu je sultan bio obećao dati Peloponez u posjed u slučaju da uspješno uguši tamošnji ustanak Grka i osvoji taj poluotok. Poraz Ibrahim-paše u Bitki kod Navarina stoga je izazvao veliko oduševljenje kod Grka.
Jedrenjak brazilske mornarice CISNE BRANCO udario je u most za pješake koji spaja Guayaquil i otok Santay u Ekvadoru, javlja FleetMon.
Nesreća se dogodila 18. listopada oko 13:30 sati po lokalnom vremenu. Jedrenjak je u trenutku nesreće napuštao luku u gradu Guayaquil.
Brod se nakon udara u most nagnuo i naslonio na most, no pomoću tegljača je ispravljen. Jedan od tegljača koji je asistirao u ispravljanju jedrenjaka je u procesu potonuo.
Kako su objavile lokalne vlasti, u nesreći nitko nije ozlijeđen.
Pretpostavlja se da je do nesreće došlo zbog jakih struja te pogrešnog izračuna posade koja je upravljala jedrenjakom.
Brod će ostati u Guayaquilu dok se ne obavi istraga.
Jahta Solaris u vlasništvu Romana Abramoviča jutros se mogla vidjeti u gruškoj luci, nakon čega je napustila Dubrovnik i krenula na put prema Francuskoj, javlja Dubrovački dnevnik.
Solaris je duga 140 metara, zbog čega spada u top 15 najvećih plovila na svijetu, a proteže se na čak osam paluba, zbog čega može primiti 36 gostiju i 60 članova posade u čak 48 kabina. Za apsolutnu sigurnost tu je sustav za otkrivanje projektila s radarskim upravljanjem, neprobojna stakla kao i oklopna zaštita.
Vidljivo je da ima veliki bazen, jaccuzzi na vlasnikovoj privatnoj terasi, heliodrom, platforme za goste na strani, kao i bočna garaža, ali i pravi noćni klub.
Najbogatiji čovjek Rusije i predsjednik engleskog nogometnog kluba Chelsea čekao je punih šest godina novu megajahtu koju je platio 610 milijuna dolara. Abramović je s jahtom Eclipse bio čest gost u dubrovačkom akvatoriju.
Ako je vjerovati dobro upućenim izvorima o čemu piše Tportal, a prenosi Dubrovački dnevnik, Solaris je najmoćnija i tehnološki najnaprednija jahta. Prvi put Solaris je krenuo još u travnju ove godine, no dok se u potpunosti sve ne provjeri, Roman Abramovič nije htio na njoj isploviti. Je li ipak stigao u Dubrovnik Solarisom ili je ovo moćno plovilo još uvijek u testnoj fazi, ostat će nepoznanica koje sve zanima.
Aktivisti “Greenpeace”-a u ponedjeljak su izveli akciju na LNG terminalu na Krku, kad su se približili gumenim čamcima i ispisali poruku na terminalu “Climate Killer (Ubojice klime)”, izvijestila je programska voditeljica “Greenpeace”-a za Hrvatsku Petra Andrić. Nakon zalaska sunca, pokušali su i projicirati laserske poruke na spremnicima Janafova Terminala u Omišlju, piše Morski.hr.
Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise, koji se u ponedjeljak oko 17 sati usidrio nedaleko od broda LNG terminala na otoku Krku. U efektnoj prosvjednoj akciji protiv upotrebe prirodnog plina, aktivisti Greenpeacea na oplati LNG terminala bijelom bojom ispisali su poruku “Climate killer”.
Prosvjed se održao uz nedavno otvoreni LNG terminal, objekt koji je stajao 233,6 milijuna eura i koji je gotovo u cijelosti financiran europskim i državnim sredstvima. Umjesto da rješenje za energetsku krizu traži u većem udjelu obnovljivih izvora energije, hrvatska Vlada planira daljnje širenje plinske infrastrukture i za to traži nova sredstva EU, upozoravaju aktivisti. Uoči sastanka europskih čelnika koji će u Bruxellesu razgovarati o skoku cijena plina i električne energije, Greenpeace ističe da fosilni plin nije rješenje, te da upravo ovisnost o fosilnim gorivima šteti i klimi i gospodarstvu i kućanstvima.
Foto: Greenpeace / Facebook / Morski.hr
Petra Andrić programska voditeljica u hrvatskom Greenpeaceu rekla je da su “mirno prosvjedovali protiv LNG terminala i fosilnog plina, a ispisivanjem poruke na terminalu željeli su ukazati na to koliko fosilni plin negativno utječe na klimu”.
Usred energetske krize uzrokovane potresima na tržištu fosilnih goriva, naša vlada i dalje raspreda o tome kako dodatno povećati ovisnost o fosilnom plinu i time nas gura dalje prema klimatskoj katastrofi. Industrija fosilnog plina i nafte bogati se na divljanju cijena energije i produbljivanju klimatske krize, a račun na kraju plaćaju građani. Javni novac mora se prestati bacati na financiranje nove plinske, dakle fosilne infrastrukture. Sva nova ulaganja trebaju se usmjeriti na obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i rješenja za pohranu energije, rekla je Andrić.
Istraživanja potvrđuju da je cijeli proces proizvodnje, skladištenja i transporta plina često povezan s nekontroliranim istjecanjem metana i da to ima štetnije posljedice nego što se ranije mislilo, smatraju Greenpeaceovci.
Industrija fosilnih goriva uvjerava nas da je fosilni plin sigurno rješenje za klimu. To je laž! Plin podstiče klimatsku krizu baš kao i ugljen i nafta. Industrija fosilnih goriva promiče lažnu sliku i koristi svoju propagandu da odvrati pažnju i zavede javnost, s jasnim ciljem odgađanja zelene i pravedne tranzicije. Danas smo ovdje kako bismo raskrinkali industriju koja zaslužuje titulu “ubojice klime, rekla je Joanna Flisowska, voditeljica europske Greenpeaceove kampanje protiv plina.
Traže od Vlade da prekine ulaganje u fosilnu infrastrukturu
Kao odgovor na, kako kažu, manipulativno predstavljanje fosilnog plina kao čistog, sigurnog i prirodnog, Greenpeace i 20 drugih nevladinih organizacija nedavno su pokrenuli peticiju europske građanske inicijative (ECI), zagovarajući novi zakon koji zabranjuje oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava u Europskoj uniji. Zabrana oglašavanja fosilnih goriva konkretan je potez za ubrzanje hitno potrebne energetske tranzicije.
Na nacionalnoj razini tražimo od Vlade da prekine daljnje projekte i ulaganje u plinsku i drugu fosilnu infrastrukturu i da se ta javna, novčana sredstava koriste za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i metode pohrane energije, istaknula je.
Prvenstveno se tu radi o energiji sunca, koje Hrvatska ima na pretek, a na samo je europskom dnu po njenom korištenju, upozorila je.
Time je, kako je dodala, završena misija Greenpeace-ovog broda Arctic Sunrise u Hrvatskoj.
Foto: Joanna Flisowska / Greenpeace / Morski.hr
Lučka kapetanija stala u tampon zonu
Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise. Aktivisti Greenpeacea očekivali su da će se dužnosnici Lučke kapetanije i policije popeti na brod i razgovarati s kapetanom Arctic Sunrisea Danielom Rizzottijem, ali to se nije dogodilo.
U Greenpeaceu su izjavili da njihov brod nije ušao u zabranjenu zonu oko LNG terminala, u kojoj je zabranjena plovidba. Plovila Lučke kapetanije i policije stala su između Arctic Sunrisea i LNG terminala.
No, na prilazima otoku Krku, LNG terminalu su se pridružila dva brza gumena čamca Greenpeacea s dva člana posade, koji su bez ikakvih problema uplovili u zabranjenu zonu i išarali brod krcat ukapljenim plinom LNG Croatia.
Podsjetimo, Greenpeace Hrvatska je proteklog vikenda započeo kampanju protiv upotrebe prirodnog plina. Aktivisti su u subotu, gotovo godinu dana nakon što je u Jadranskom moru potonula Inina plinska platforma Ivana D, u blizini olupine razvili 23 metra dug transparent s natpisom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”.
Nedozvoljen pristup tankeru s ukapljenim plinom – Tko im je to dozvolio?
Dok im neki na društvenim mrežama daju podršku, drugi pak tvrde da su licemjeri, jer su do broda LNG terminala stigli gumenjacima s moćnim vanbrodskim motorima.
Svaki od ovih idiota sa 200 konjskih snaga s dvotaktašem prdi ispuh i neizgoren dvotaktol ravno u more, jedan je od komentara na društvenim mrežama.
Danas na Krku zelena sekta zvana zelenaši jupolom uništavali tuđu imovinu… Kako ih zaustavit???, drugi je komentar, koji se odnosio na činjenicu da su, unatoč zabrani plovidbe, neometano stigli do zone koja predstavlja i sigurnosnu prijetnju.
Ne ulazeći u njihovo pravo na prosvjed, pravo je pitanje tko im dozvolio nedozvoljen pristup tankeru. Iz redakcije portala Morski.hr upit su poslali Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. A što je uopće radilo osiguranje broda? Ovo su pak pitanje poslali u LNG Croatia. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo, piše Morski.hr.
Pogled na prošlost ne ostavlja nam lijepa iskustva u vezi bolesti Covid-19. Pa tako isto ni pogled na budućnost!
Mi pomorci postali smo taoci pandemije. Taoci za koje nitko, baš nitko, nema pažnje, a ni sluha da čuje naš glas.
Gotovo svi tretiraju nas kao da smo glavni prenosioci zaraze. Pogledajte samo na trenutak južnokorejske i kineske luke i sami ćete se uvjeriti kako je to biti u koži pomoraca – onih za koje kažete “pun je ka brod”. Samo na trenutak obucite odijelo pomorca i vidjet ćete da je vrlo teško. Samo oni naoružani strpljenjem mogu to izdržati. To mogu samo pomorci. Hrabri ljudi!
Boravak u njihovim karantenama, dolazak u njihove luke – to su horor priče za koje malo ljudi može zamisliti da postoje u današnjem svijetu.
Većina nas pomoraca prisljena je cijepiti se kako bismo osigurali posao i egzistenciju. Završili smo pomorske škole da bismo plovili dalekim morima svijeta – svijeta u kojem nismo dobrodošli. Nismo završili škole da budemo pokusni kunići.
Znamo da je povijest nastanka cjepiva duga. No, oduvijek su postajale sumnje u njihovu sigurnost i učinkovitost. Postavlja se pitanje zašto je to tako, na što će vam odgovor dati veliki svjetski igrači koji kroje budućnost svijeta. Kako će svijet izgledati nakon pandemije, to nitko ne zna. Znamo samo da svijet neće biti onakav kakvim smo ga poznavali.
Sjećamo se da smo se u prošlosti morali cijepiti protiv kolere i žute groznice – zaraznih bolesti koje su vladale svijetom. Cjepivo se proizvelo nakon dosta godina istraživanja, a WHO je donio odluku da se svi pomorci moraju cijepiti te da se cjepivo mora zavesti u žutu knjižicu. Dokaz je to da je pomorac primio cjepivo te da prema tome može biti siguran da se neće zaraziti i oboljeti od iste bolesti. U slučaju zarazne bolesti žute groznice, jedno cjepivo štiti najmanje 10 godina, a imunitet može trajati i cijeli život. To nije slučaj sa gore navedenim cjepivom.
Danas WHO mudro šuti u vezi samovolje svjetskih kompanija o cijepljenju pomoraca. Ne spominje se da će ovo cjepivo biti zavedeno u žutu knjizicu kao obavezno. Zašto? Zato što je ono proizvedeno u vrlo kratkom roku, uz malo prethodnih testiranja, što ne jamči da je cjepivo sigurno, kao ni da se osoba više ne može zaraziti.
Pomorske kompanije, kako bi osigurale sebe, jednostavno pošalju dopis brodu da se pomorci u luci cijepe te da moraju potpisati izjavu da su primili cjepivo na vlastitu odgovornost. Firma neće snositi odgovornost za bilo koju vrstu nuspojava ili komplikacija nastalih uslijed primljenog cjepiva. To je još jedan dokaz da ni firme ne vjeruju u učinkovitost cjepiva. Slogan za pomorce danas glasi: Ako želiš plovit’ – cijepi se.
Pomorci su negodovali toj odluci. No, mali je broj pomoraca koji će iskidati svoju pomorsku knjižicu kao dokaz neposluha. Sjećam se početkom ove godine da su pojedini pomorci negodovali i isticali svoje nezadovljstvo, a sada ti isti plove na brodovima – cijepljeni i zadovoljni što imaju posao.
Postoje i takozvane papirnate organzacije, kao što su MLC i ILO. Po mojem osobnom mišljenju, to su organizacije koje do sada nisu ništa napravile za nas pomorce. Mudro sastanče i prilagođavaju se brodovlasnicima da bi na kraju utakmice rezultat bio 0:0. Gdje je nestala organizacija za zaštitu ljudskih prava? A da, ona je u gledalištu i sa zanimanjem prati tok utakmice.
U ovoj priči nešto nije u redu. Nema smisla da testiranje na Covid-19 ili PCR košta 700 kuna, a cjepiva su besplatna.
Bio sam svjedok, na prošlom brodu, gdje nas je 70% bilo pozitivno, a među nama i oni koji su primili cjepivo. Tako mi Bog pomogao, mučno mi je i kad se sjetim, a kamoli kad govorim o tom vremenu…
Koliko je cjepivo sigurno, pokazat će budućnost. Ostalo će biti povijest.
Tajfun Kompasu uzrokovao je najveće gužve u kontejnerskom prijevozu u posljednjih nekoliko mjeseci, a sada se zagušenja protežu diljem jugoistočne Azije, piše gCaptain.
Iako su se lučke operacije u Shenzhenu i Hong Kongu nakon prolaska tropske oluje uglavnom vratile u normalu, ukupan broj kontejnerskih brodova na ova dva vitalna čvorišta popeo se u petak na 271, što je najveći zabilježen broj otkako je Bloomberg News počeo pratiti podatke u travnju.
U petak je zabilježeno najmanje 109 brodova koji usidreni čekaju na ulazak u luke, što je velik porast u odnosu na četvrtak, kada je zabilježeno 67 brodova.
Lanac opskrbe trenutno je vrlo opterećen te svaki mali događaj uzrokuje još jedan veliki problem, rekao je James Teo, analitičar Bloomberg Intelligencea. Postoji previše točaka u kojima su zabilježena zagušenja.
Dodaje da očekuje da će zagušenje luka vjerojatno potrajati najmanje do kraja siječnja iduće godine.
Oluja, koja je stigla do Vijetnama, također je uzrokovala nakupljanje brodova u Haiphongu, trećoj najvećoj kontejnerskoj luci u toj zemlji. Broj kontejneraša koji čekaju kraj Singapura dosegao je najvišu razinu od 21. srpnja, kada je tajfun In-fa prošao kroz Šangaj i na sličan način utjecao na opskrbni lanac u regiji.
Utjecaj tajfuna u Aziji proširio se kroz svjetski lanac opskrbe na sličan način kao uragan u Meksičkom zaljevu, koji je uzrokovao zastoje u najvećim američkim lukama, ali posljedično i drugim državama. Američki predsjednik Joe Biden najavio je u srijedu da će luka Los Angeles sada raditi 24 sata dnevno kako bi se pokrili zaostaci.
Gužve u najvećoj američkoj kontejnerskoj luci i dalje su prisutne, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg, ali su se smanjile za 2,9% iznad medijana u razdoblju od travnja do listopada.
Najčešća asocijacija na Saudijsku Arabiju su pijesak, pustinja, vrućina i nafta. Područje je to koje još uvijek obiluje naftom, a upravo je ona u fokusu njihove nove, pomalo neobične turističke ponude.
Većina ljudi za godišnji odmor traži mir, tišinu, prirodu, cvjetne mirise i sve ono što čovjeka dokazano psihički opušta. No u Saudijskoj Arabiji opet su otišli korak dalje i u svoju turističku ponudu planiraju obogatiti – aranžmanom na naftnoj platformi. Riječ je o prvoj ovakvoj turističkoj atrakciji na svijetu, koja je inspirirana naftnim platformama na moru, prenosi Morski.hr.
Projekt naziva THE RIG nalazit će se u Arapskom zaljevu te će se prostirati na površini većoj od 150 tisuća četvornih metara. Radi se o platformi koja će imati tri hotela, bogatu ugostiteljsku ponudu, zabavne vodene aktivnosti, sportske aktivnosti, a pronaći će se nešto i za one “ovisne” o adrenalinu. Projekt je dio strategije PIF-a (The Public Investment Fund), koja cilja na daljnje jačanje međunarodne zabavne i turističke ponude Saudijske Arabije.
Koliko god to kontradiktorno zvučalo, autori projekta kažu da im je cilj osigurati održivo očuvanje okoliša u blizini projekta, koji će slijediti vodeće svjetske standarde i pozitivnu praksu s naglaskom na zaštiti okoliša.
Iako su kruzing komapnije pod SOS uzbunom, pa je i dio pomoraca more zamijenilo kopnom, počele su stizati bolje najave za nadolazeću sezonu, piše RTL.
Hoteli na moru nastavljaju uplovljavati u hrvatske luke. Iako je sezona započela tek u lipnju dubrovačka luka zaokružit će je s gotovo 140 dolazaka.
Naravno popunjenost tih brodova nije na razini koja je njihova maksimalna i dalje brodovi dolaze s 50 do 60 posto svojih kapaciteta, rekao je Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.
Tako će Dubrovnik ove godine posjetiti 120 tisuća gostiju s kruzera koji putuju u takozvanom zdravstvenom balonu.
Prema Državnom zavodu za statistiku u prvih 8 mjeseci prošle godine stiglo je tek 4 tisuće gostiju sa stranih kruzera. Ove godine ta se brojka povećala na 86 tisuća. Najviše posjeta imao je Dubrovnik njih ukupno 70, zatim Split sa 40, a slijede ih Korčula, Hvar i Šibenik.
Iza domaćih agencija stoji uspješna sezona. Sedmodnevne ture po hrvatskoj obali isplatile su prošlogodišnje zaostatke.
U odnosu na rekordnu godinu 2019. po nekim našim procjenama mislim da ćemo završiti na 60 posto prometa, apsolutno ćemo pokriti sve troškove i ono što nas još više veseli – zadržati sve zaposlenike, rekao je Marko Kapović, vlasnik putničke agencije za brodove na kružnim putovanjima.
Dio kruzera lani je završio u rezalištima, time je i dio pomoraca ostao kod kuće.
Dosta ljudi se trenutno ne vraća na brod jer su u godinu i pol dana našli poslove na kopnu i to im je siguran, kako da kažem posao, a opet nije sve tako sigurno kad se vrate na brod, objasnio je Momčilo Zdravković, manager restorana na kruzeru.
Na seminaru u Dubrovniku pomorci su iznijeli niz problema s kojima se sada moraju nositi. Jedan od njih je i nemogućnost izlaska u luke.
Ako je njima ugovor 4 mjeseca, oni 4 mjeseca moraju stajati na brodu, ne mogu izići van malo prošetati i raskomotiti se, kaže Romano Perić, ITF koordinator i predstavnik Sindikata pomoraca Hrvatske.
Ima i dobrih vijesti. Novih 15 kruzera na svim stranama svijeta uključuje se u plovidbu.
Procjenjujemo kako će do travnja 2022. godine ploviti 94 posto svjetske flote. Vjerujemo da ćemo se u potpunosti oporaviti do 2023.godine, rekla je Maria Deliganni, predstavnica CLIA-e za tržište istočnog Mediterana.
Sezona kruzera u Hrvatskoj završit će krajem studenog kad se očekuje njihov zadnji dolazak.
Venecijanski umjetnik i kipar Livio De Marchi ugodno je iznenadio sugrađane napravivši originalnu gondolu. Nije ni čudo s obzirom da ima oblik violine, a prvi put je zaplovila krajem rujna ove godine. Duga je 12 metara, ima pogon na struju i nosi naziv Noina violina (Noah’s Violin); piše Otvoreno more
Tijekom prve plovidbe Velikim kanalom u Veneciji su na njoj bili muzičari koji su svirali glazbu talijanskog baroknog skladatelja, violinista i svećenika Antonija Vivaldija.
