Brodovi prevoze 90% svjetskog tereta te zbog toga doslovno upravljaju svjetskom ekonomijom. Životni vijek brodova otprilike je 20-30 godina te nakon toga brodovi moraju u rezališta. Proces rezanja brodova uzrokuje veliko onečišćenje podmorja pogotovo u zemljama gdje su propisi o zaštiti okoliša zanemareni; piše The Maritime Post
Broj brodova koji se ne registriraju u matičnoj zemlji te plove pod zastavom pogodnosti naglo je skočio. Zašto?
Zastava pogodnosti, između ostalog, vlasnicima brodova iz zemalja sa strogim propisima za zaštitu okoliša dopušta rezanje brodova na jeftin način koji je vrlo štetan za okoliš. Vlasnici brodova iz dobrostojećih zemalja, uključujući članove EU kao i SAD, Sjevernu Koreju i Japan, kontroliraju većinu svjetske trgovine brodske flote.
Prema podacima, između 2014. i 2018. godine, 80% ovakvih brodova uništeno je u samo 3 države (Bangladešu, Indiji i Pakistanu) gdje su propisi za rezalište brodova slabi i zanemareni. Upravo se na ovakav način vlasnici brodova ”igraju” sa sistemom. Registrirajući brodove u inozemstvu, vlasnici mogu izbjeći poreze i upravljati brodovima ”nižih standarda” što predstavlja još jedan dobar razlog za upotrebu zastave pogodnosti.
Foto: Youtubescreenshot
Između 2002. i 2019. godine glavne zastave pogodnosti prebačene su iz Paname i Liberije na dva mala otoka, Comoros i Palau, koji će, uz naknadu, izdavati zastave.
Rezališta brodova u zemljama niskog standarda uzrokuju veliku smrtnost radnika i ozbiljno zagađenje okoliša, uključujući ispuštanje žive, azbesta, opasnih tvari za ozonski omotač te pesticida.
Prema istraživanjima, procjenjuje se da će do 2027.godine gotovo 5000 indijskih radnika u rezalištima umrijeti od mezotelioma, agresivnog tumora uzrokovanog izlaganju azbesta.
Od 2009. godine na rezalištima je izgubljeno 407 ljudskih života. Prošle godine u Bangladešu je najmanje 10 radnika umrlo, a njih 14 teško ozlijeđeno.
Unatoč neprestanim pokušajima za dobivanjem službenih podataka, indijska i pakistanska vlada odbijaju ustupiti informacije o nesrećama.
U Bangladešu je usječeno tisuće zaštićenih šuma mangrova drva kako bi se napravilo mjesta za dodatno rezalište. 14 tisuća mangrova, posađenih uz potporu UN-a, ilegalno je posječeno u gradu Sitakund, a proteklih nekoliko godina najmanje 60 tisuća mangrova posječeno je i uz obalu grada Chattogram.
Talijanski kontejneraš ITAL LIBERA koji je od 19. travnja bio ‘’zarobljen’’ na sidrištu u Jakarti isplovio je 27. svibnja te se uputio prema Italiji kako bi se tijelo preminulog kapetana predalo obitelji; javlja FleetMon
Kapetan je navodno preminuo od posljedica korone, a 5 članova posade bilo je pozitivno na virus.
Bez obzira na mjesečnu izolaciju, indonezijske vlasti i ostale države jugoistočne Azije odbile su primiti kapetanovo tijelo.
Hapag-Lloyd nije imao drugog izbora nego proglasiti ‘’višu silu’’ (Force Major) i vratiti brod prema Europi.
U pitanju je tek kraća testna plovidba od dan i pol tijekom koje će se isprobati svi sofisticirani brodski sustavi prije nego što se ovaj kruzer trajno otisne iz Rijeke na svoja komercijalna krstarenja.
Ultraluksuzni polarni kruzer »Scenic Eclipse« danas isplovljava iz riječke luke. No, samo zakratko – Novi List doznaje od direktora brodovlasnikove hrvatske tvrtke MKM Yachts Saše Čokljata.
U pitanju je tek kraća testna plovidba od dan i pol tijekom koje će se isprobati svi sofisticirani brodski sustavi prije nego što se ovaj kruzer trajno otisne iz Rijeke na svoja komercijalna krstarenja. To će najvjerojatnije uslijediti kroz dvadesetak dana, odnosno početkom srpnja, na što upućuje i činjenica da se ovih dana gotovo cjelokupna posada vratila na brod.
»Eclipse« slovi za najraskošniji ekspedicijski brod na svijetu čija je svečanost krštenja održana u rujnu 2019. godine na dokovima New Yorka, a kuma mu je čuvena glumica Helen Mirren.
Ovaj luksuzni putnički brod, uz koji će zauvijek stajati da je izgrađen u jednom od hrvatskih brodogradilišta, onom pulskom, dugačak je 168 i širok 21,5 metara, a dizajniran je i opremljen u najvišoj polarnoj klasi Polar Class 6 za sigurnu plovidbu u zahtjevnim morima Artika i Antartike.
Dizel električni sklop pogoni dva azipoda, svaki snage tri megavata, koji mu osiguravaju sjajne manevarske sposobnosti i brzinu od 17 čvorova. Ovaj ploveći butik hotel u rangu šest zvjezdica raspolaže sa 114 apartmana u koje može primiti tek 228 gostiju, o čijoj udobnosti brine tek neznatno manji broj članova posade, njih 182.
Impresivni »Eclipse«, na kojem se boravak plaća i po 10.000 dolara po osobi po jednoj noći, opremljen je i s dva helikoptera Airbus H130 koji su na raspolaganju gostima za istraživanja nedostupnih područja. Nosi i podmornicu izgrađenu po mjeri, U-Boat Worx, koja može zaroniti do dubine od 330 metara te omanju flotu Zodiacovih brodica i kajaka.
Na »Eclipse II«, koji se upravo gradi u riječkom brodogradilištu, prije mjesec dana položena je kobilica na navoz što je označilo početak intenzivnih radova. Dobar dio sekcija već je izrađen, a porinuće bi trebalo uslijediti u ožujku iduće godine, nakon čega se kreće u završno opremanje novog najluksuznijeg ekspedicijskog broda na svijetu.
Obilježavanjem Svjetskog dana oceana podsjećamo se na nezamjenjivu ulogu koju mora i oceani imaju u svakodnevnom životu, na neophodne resurse koje nam pružaju i našu osobnu povezanost s njima.
Dan je rezerviran za podizanje globalne svijesti o neosporivoj važnosti koju oceani i mora imaju za održivi razvoj svih živih bića.
Višestruki svjetski prvak i rekorder u ronjenju na dah Goran Colak u suradnji s organizacijom Green Sail snimio je video o rastućem problemu mikroplastike u morskom okolišu.
Misteriozne dubine najčešće nedostupne i samom čovjeku, postale su dostupne plastici.
”Sve je puno plastike. Rizik od zagađene prirode, vode i hrane postaje sve veći. Neodgovorno odbačena plastika pretvara se u čestice manje od 5 milimetara. Takozvanu – mikroplastiku – koja zapravo NIKADA ne nestaje već se pod utjecajem sunca i valova raspada na još manje čestice i ulazi u sve pore okoliša.”
Talijanska Obalna straža iz grada Caorle (Guardia Costiera Caorle) objavila je na svojoj Facebook stranici da je u krivolovu u talijanskim teritorijalnim vodama zatekla stranu ribaricu, za koju je naknadnom provjerom utvrđeno da je hrvatski ribarski brod matične luke Umag.
U kratkoj vijestici se navodi da su “patrolni čamac CP 601 Obalne straže Jesolo i patrolni brod CP 732 iz Lignana, pod koordinacijom Veneto pomorske uprave, intervenirali nakon izvještaja o prisutnosti ribarskog plovila pod stranom zastavom s namjerom obavljanja ribolovnih aktivnosti u talijanskim teritorijalnim vodama u blizini obale Bibione”; prenosi Morski.hr
Nakon što je identificirala ribarski brod, Obalna straža je plovilo prepratila do luke Caorle. Ribarica je, navodi se dalje, prije toga iz mora izvukla ribolovni alat i ribu u vitalnom stanju bacila natrag u more.
Obalna straža je napisala prijavu protiv odgovornog vlasnika broda, oduzela je mrežu i 520 kilograma ribe već pohranjene na brodu.
Foto: Morski.hr
Neslužbene informacije koje je redakcija Morskog prethodno dobila, govorile su da je ribaru iz Savudrije koji je zatečen u ilegalnom ribolovu 1,2 milja u talijanskim teritorijalnim vodama, naplaćena kazna u visini od 4.000 eura, da mu je oduzet ulov od oko 520 kg morskog psa mekuša, kao i tisuću metara mreža carica.
Razgovarali su sa ribarom Rolandom Božićem čiji je brod ulovljen u krivolovu u talijanskim vodama. On je potvrdio da ga je talijanska Obalna straža doista prije pet dana ulovila u ribarenju u njihovim teriitorijalnim vodama, ali i da nije novčano kažnjen.
– Dobro smo prošli, Obalna straža je načinila zapisnik i pustila nas da se vratimo u Hrvatsku. Nisu nam naplatili nikakvu kaznu, iako su spomenuli da bi, da su inzistirali da platimo, iznos kazne bio oko 4.000 eura. Talijanski inspektori su se ponijeli fer, čak su prokomentirali da ‘mi nismo ni blizu kao njihovi’, što znači da su i te kako svjesni da se njihovi ribari neprestano zalijeću u naše more – kazao je Božić.
Iako su iz Morskog od nekih ribara posve neslužbeno čuli da se i naši ribari pokatkad znaju zaletjeti u talijanske obalne vode, ovo je , kako je potvrđeno, prvi puta da je neki hrvatski brod ulovljen od strane talijanske Obalne straže.
Kompletan ulov mreže psare i nekoliko stotina kilograma ulova – uglavnom morski psi i nejestivi golubovi – oduzet je i predan humanitarnim organizacijama za siromašne građane, a mreža psara im je oduzeta, potvrdio je Božić.
U talijanskoj luci Gioia Tauro u regiji Kalabrija na jugu Italije pronađen je brodski kontejner s više od 1,1 tone kokaina. Prema informacijama bliskim istrazi, kokain je namijenjen balkanskom tržištu te se još utvrđuje je li trebao biti iskrcan u Pločama ili albanskom Draču.
Iz izvora bliskih istrazi, Dubrovački vjesnik doznaje kako je kokain svakako trebao ići preko Hrvatske, a istraga će pokazati je li trebao biti iskrcan u Pločama ili je kamionima trebao proći preko našeg teritorija, a biti iskrcan s broda u Draču.
Odnedavno su uvedene posebne kontrole za sve kontejnere koji iz Južne Amerike dolaze u luke koje su glavni kontejnerski terminali u EU, a to su: Valencija, Livorno, Gioia Tauro i Pirej.
Dok se Pentagon sprema za objavljivanje izvješća o viđenjima NLO-a, američka mornarica otkrila je da susreti vojske s tajanstvenim objektima nisu ograničeni samo na svjetla na nebu.
Mornarica se također susrela s neidentificiranim podmorskim objektima (tzv. USO), a izvješća ukazuju na to da ovi misteriozni strojevi – ili što god već bili – imaju još impresivnije sposobnosti nego što se moglo zamisliti, piše Maxim, a prenosi Slobodna Dalmacija
Ako pretpostavimo da su dostupni podaci američke mornarice točni, ti USO-i kretali su se brzinom od najmanje 200 čvorova, a to je 230 morskih milja na sat.
Koliko god čudne bile sve vijesti o NLO-ima objavljene uoči izvješća Pentagona, postaju još čudnije kada se oglase javne osobe koje baš i nisu poznate po tome da govore lude stvari, poput bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, koji je u intervjuu za CBS rekao da “postoje snimke i zapisi objekata na nebu, ne znamo točno što su, ne možemo objasniti način na koji su se kretali i njihovu putanju.”
“Nisu imali lako objašnjiv obrazac”, nastavio je Obama, “I zato, znate, mislim da ljudi i dalje takve stvari shvaćaju ozbiljno, pokušavajući istražiti i shvatiti što je to.”
Teško je povjerovati da će nakon desetljeća neprekidnog zataškavanja američka vojska i vlada sada priznati da su NLO-i i USO-i stvarni. Još je teže povjerovati da će puno više toga izići u javnsost tijekom ovog mjeseca kada Pentagon iznese svoje izvješće.
Poznati slogan serije Dosjei X očito je cijelo vrijeme bio točan – istina je vani i mi ćemo je tek naučiti.
The US Navy photographed & filmed “spherical” shaped UFOs & advanced transmedium vehicles; here is some of that footage. Filmed in the Combat Information Center of the USS Omaha / July 15th 2019 / warning area off San Diego @ 11pm PST. No wreckage found. No craft were recovered. pic.twitter.com/tK1YTG8sJ7
PLOČE – Kineski teretni brod “Development Way”, koji je zbog kvara pogonskog stroja od subote plutao u Otrantskim vratima natovaren sa posljednja 24 čelična segmentra mostne konstrukcije za Pelješki most, danas je uspio nastaviti putovanje do krajnjeg odredišta. Kvar je otklonjen; javlja Morski.hr
Tu je informaciju Morskome potvrdio kontrolor pomorskog prometa Lučke kapetanije Ploče Tomislav Šimović, koji je kazao da bi, prema najavama, brod trebao stići na vez ispred luke Ploče u utorak u 13 sati.
Nakon rješavanja carinske i ostale plovidbene dokumentacije i dobivanja odobrenja za ulazak u hrvatske teritorijalne vode „Development Way“, koji plovi pod panamskom zastavom, nastavit će put do gradilišta Pelješkog mosta kako bi isporučio posljednje dijelove mosne čelične konstrukcije.
Da je brod nastavio plovidbu vidljivo je i na stranici Vesselfinder. Uz zadnju lokaciju broda u Otrantu stoji i oznaka da „Development Way“ plovi brzinom od oko 11 čvorova.
Kada se prije 30 godina pokrenula priča učilišta Adria Libar vizija je bila jasna, želja za educiranjem u pomorstvu i nautici u zemlji koja ima pomorsku tradiciju i potencijal u ljudima, razvoju i ponudi. Reklamirati znanje po niskoj cijeni nikada nije bila karta zbog koje ovo učilište postoji više od 30 godina.
U čemu je tajna kontinuiteta u radu, pitali smo direktoricu učilišta Renatu Knežić Rak.
”Naš fokus je svih ovih godina isti. Osiguravamo kvalitetu, prepoznajemo potencijal tržišta i razvijamo kompetencije koje su primjenjive u praksi. Educiramo jer tako stvaramo pozitivnu klimu. Baš kako smo se postepeno i razvijali, zaposlenici s učilištem, učilište s polaznicima.” – izjavila je
Nautička slika Hrvatske sastavljena je od brojnih pojedinaca, inicijativa, tvrtki i institucija koje koriste isti nazivnik – more. Srećom danas ih ima sve više koji prakticiraju održivi način razmišljanja i žele zaštiti more poštivanjem propisa i odgovornim ponašanjem.
Potencijal nautičkog turizma u Hrvatskoj je sasvim sigurno u udruživanju takvih, snažnim odnosima i profiliranom stavu u poslu.
”Svjesni smo svoje uloge i odgovornosti. Razmjena iskustava i partnerski odnosi koje gradimo nisu jednokratan čin. Kada pričamo o edukaciji u nautici rado ističemo povezanost učilišta i izvrsnih škola jedrenja u Hrvatskoj s kojima surađujemo i nadopunjavamo se svaki u svojoj ulozi, kao teoretičari i praktičari.” – dodaje.
Foto: AdriaLibar
”Naša suradnja rezultirala je pozitivnim povratnim reakcijama koje su jasan signal kako ovakve inicijative udruživanja imaju smisao. Bez obzira koji program izabrali, tjedni, dvotjedni li kombinirani model učenja, naši polaznici odabiru znanje.” – zaključuje direktorica Renata Knežić Rak
Provodeći edukaciju učilište u suradnji s nadležnim institucijama i partnerima zajednički upozorava na važnost sigurnosti plovidbe, propise, pravila ponašanja na brodu, u luci, marini, bonton i brigu za ljude i okoliš. Velik je broj poklonika onih koji uživaju u moru na rekreativan ili profesionalan način ali kroz edukaciju je riječ o nečem puno većem, trajnoj povezanosti ljudi i mora.
Programi obuke u nautici koje provodi Adria Libar propisani su od najveće pomorske institucije u Hrvatskoj – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ali i drugih međunarodnih administracija prema kategoriji broda kojim se upravlja i dozvoli ili svjedodžbi koja je potrebna za upravljanje, zastavi pod kojom brod plovi i uvjetima osposobljenosti koje određena administracija zahtjeva.
S druge strane programi škola jedrenja s kojima surađuje učilište rad su susretljivih i iskusnih ljudi koji su podrška u radu i prakticiranju vještina na brodu. Odabir škole ovisi o potrebama, mogućnostima slobodnog vremena, odabira lokacije, ali su neprocjenjivo iskustvo kada nakon usvajanja osnovne i obavezne teorije u učilištu sudjeluješ, vježbaš i naučiš u praksi. Samostalno upravljanje brodom, udaljavanje od obale, dizanje jedara, plovidba, predstavlja izazov i poznavanje vještina i zahtjeva podršku iskusnih.
Foto: AdriaLibar
I da se vratimo na početak i zaključimo. Ovakve inicijative udruživanja aktera u nautici zajednički pričaju lijepu priču hrvatske nautike. Sve dobre promotore plovidbe i jedrenja možete pronaći na stranicama učilišta.
Ploviti sigurno i spretno, udaljiti se od svakodnevice a istovremeno uživati i očuvati ravnotežu između prirode i ljudi je osjećaj je više nego ispunjavajući. Safety first, poručuju iz učilišta.
Prije desetak dana većina domaćih medija objavila je kratku informaciju o havariji hrvatskog tankera u Bosporu. Kratko prepričano, zbog tankera Rava, kojemu je vlasnik Tankerska plovidba iz Zadra, kratko vrijeme bio je zaustavljen pomorski promet kroz tjesnac Bospor; piše Novi List
U jednom trenutku, prenijeli su hrvatski mediji informaciju turske televizije, tanker Rava počeo je nekontrolirano plutati prema obali. Zaustavljen je samo 300 metara od kopna. Katastrofa je spriječena!
Što se dogodilo, zašto je brod skrenuo s kursa plovidbe, jer u tom skučenom morskom prostoru strogo su određeni plovidbeni koridori. Prema jednoj verziji, došlo je do greške u sustavu upravljanja, a po drugoj brodu je otkazao motor.
Foto: Novi List
Također, postoje i dvije verzije zaustavljanja broda. Po jednoj, trebalo je osam remorkera, što je lako vjerojatno, budući da se radi o krcatom brodu dužine 249 metara. Drugi izvor tvrdi da je tankeru pomagao samo jedan remorker.
U konačnici nevažno je koliko je remorkera pomagalo hrvatskom tankeru i što je bio uzrok njegovu nekontroliranom plutanju. Činjenica je tek da nije bilo bezazleno. Tanker Rava, spomenimo i to, plovi pod hrvatskom zastavom, a bio je na ruti iz Novorosijska u Rusiji za Cartagenu u Španjolskoj. Lako je zaključiti što je prevozio.
Plovidba duga 108 dana
Vjerujem, nisam jedini iz stare i starije generacije kojega je taj incident podsjetio na jednu davnu pomorsku tragediju. Isti lokalitet, isti brodar, samo sada hrvatska, a onda je bila jugoslavenska zastava.
U prosincu prošle godine navršilo se šest desetljeća od tragičnog stradavanja tankera Petar Zoranić.
Najteža nesreća u povijesti hrvatskog pomorstva. Zauvijek je tragično obilježila plovidbu Bosporom i zadarskog brodara.
Foto: Novi List
Nesreća se dogodila u noćnim satima 14. prosinca, 1960. godine. Petar Zoranić, najveći brod izgrađen dotad u jugoslavenskim brodogradilištima i u tom trenutku najmoderniji tanker na svijetu, plovidbu je zauvijek okončao u stravičnom požaru.
Poginule su 53 osobe, a brod je gorio još 55 dana nakon tragičnog sudara. Važno je istaknuti i podatak da je stradali tanker bio novi brod, plovio je samo 108 dana.
Petar Zoranić izgrađen je u Rijeci, u brodogradilištu “3. maj”. Porinut je 20. rujna 1959. godine, a svečana primopredaja naručitelju, Jugotankeru iz Zadra, obavljena je 28. kolovoza 1960. U flotu zadarske kompanije uključen je 27. rujna.
Za ono vrijeme brod je imao impresivne tehničke karakteristike – dužina 192, širina 25 metara, istisnina 25.330 DWT. Dvije parne turbine ukupne snage 12.500 KS pokretale su ga maksimalnom brzinom od 17,5 čvorova.
Foto: Novi List
Bio je najsigurniji i najsuvremeniji tanker svog vremena. Među pomorcima zadarskog brodara ukrcaj na njega smatran je privilegijom. Prvi i jedini zapovjednik bio je kap. Ante Sablić iz Kostrene, iskusan i cijenjen pomorac. U danima tragedije za njega se govorilo da je imao više od 100 prolaza kroz Bospor.
Na tragičnu plovidbu Petar Zoranić krenuo je 13. siječnja iz crnomorske luke Tuapsa, tada u SSSR-u, danas Rusija, nakrcan s 12.000 tona kerozina u prednjem dijelu broda i 11.300 tona diesel goriva. Odredište je bio Hamburg.
Na brodu je bilo 50 članova posade, te dvije njihove supruge, što je tada bila uobičajena praksa na jugoslavenskim brodovima duge plovidbe. Na ulazu u Bospor ukrcao se turski pilot, što tada nije bila obveza, pa su neki brodari na tome štedjeli. Petar Zoranić plovio je brzinom od 5 – 6 čvorova, pravilno, uz azijsku obalu.
Foto: Novi List
Gorilo je more
Oko 4,5 milja sjeverno od Istanbula na radaru je uočen veliki brod što iz suprotnog smjera plovi ravno prema njima. Taj brod, grčki tanker World Harmony, plovio je protupropisno, bez pilota i znatno većom brzinom.
Bio je i dosta veći od našeg broda. Svi znakovi upozorenja s Petra Zoranića bili su uzaludni, nešto prije tri sata došlo je do sudara. Prazan grčki tanker velikom brzinom udario je u prednju desnu stranu pramca Petra Zoranića.
U trenu je odjeknula strahovita eksplozija i visoko se digla vatrena buktinja. Zatresao se čitav Istanbul. Gorili su brodovi, gorilo je more, eksplozije su odjekivale s oba broda, čitav Bospor bio je osvijetljen. Morske struje i vjetar nosili su zapaljene brodove, pa je požar zahvatio i uništio manje naselje drvenih kuća na obali.
Petar Zoranić udario je i zapalio usidren turski putnički brod. Istanbulski vatrogasci i vojska brzo su intervenirali, ali pomoći nisu mogli. Zbog stalnih eksplozija i velike vatre gorućim brodovima nisu se mogli približiti.
Tragičan epilog bio je 53 ljudske žrtve – 21 pomorac s hrvatskog broda, 29 grčkih, te tri turska službenika. Za pomorce s Petra Zoranića sretna je okolnost bila što im je malo prije sudara agent donio poštu, pa su uglavnom bili budni.
Spašavali su se skakanjem u more. Neki su imali sreće, drugi su skočili u vatru…
Petar Zoranić nasukao se u plićaku gdje je gorio 55 dana, uz povremene eksplozije. Gotovo čitavo vrijeme bio je obustavljen pomorski promet Bosporom. Vatru je pokušavala obuzdati turska vojska bombardiranjem zapaljenog broda iz aviona.
Nakon nekoliko godina – 1964. – u podrtinu Petra Zoranića, prije nego što je uklonjena, udario je jedan norveški brod. Opet je izbio požar.
Doživljaj Orhana Pamuka
Tragediju Petra Zoranića, između ostalih, opisao je turski nobelovac Orhan Pamuk. On je tada bio dječak i s obale je, zajedno s tisućama znatiželjnika, promatrao agoniju u Bosporu.
Foto: Novi List
Događaj mu se, očito, duboko urezao u sjećanje. O onome što je vidio i doživio te noći najprije je napisao esej, a potom je pisao i u romanu “Istanbul: grad, sjećanja”.
