Dana 28. siječnja, pomorac koji je proveo 13 mjeseci na tankeru Sea Princess počinio je samoubojstvo, prema izjavi dobrotvorne organizacije Human Rights at Sea (HRAS).
Tanker je nedavno prodan na rezalište u Alangu te je plovio u Omanskom zaljevu, izvijestio je HRAS. Kad se član posade nije mogao pronaći, zapovjednik je podigao uzbunu i naredio pretragu plovila. Nesretni pomorac je pronađen obješen u kotlovnici.
HRAS je za nesreću saznao 30. siječnja kada je jedan od članova posade izvijestio da brodu nije bio omogućen pristup lučkim službama UAE-a. Vlasnik Sea Princess obavijestio je dobrotvornu organizaciju da su službenici u Khor Fakkanu odbili pristup brodu do luke i da neće dopustiti da se tijelo preminulog iskrca za repatrijaciju.
Nakon peticije indijskog generalnog konzulata u Dubaiju, dužnosnici u Khor Fakkanu složili su se da u nedjelju posmrtni ostaci pokojnika budu pripremljeni za repatrijaciju.
Očevici govore kako je preminuli pomorac upravo bio ručao sa svojim kolegama i da je “izgledao dobro raspoložen” nekoliko sati prije smrti. S obzirom na plan plovidbe, trebali su pristati u Indiju za manje od tjedan dana.
Bulk carrier Giulia I napustio je Norfolk Virginiu 26. siječnja te krenuo prema Bizerti u Tunisu, ali morao je prekinuti putovanje 30. siječnja i krenuti prema Halifaxu (Nova Škotska), nakon tragične nesreće.
Brod je uhvatilo nevrijeme, jedan član posade je smrtno stradalo, a tri člana posade su ozlijeđeni.
Navodno je brod udario visoki val, pa se pretpostavlja da je posada radila na vanjskoj palubi kada se to dogodilo. Svi članovi posade su filipinske nacionalnosti.
Lijep i sunčan jučerašnji kasnozimski dan netko je u Splitu iskoristio za – ekološki incident! Prema informaciji čitatelja portala Dalmacija Danas koji su oko 13 sati boravili na Bačvicama, došlo je do izlijevanja otpadnih voda u more.
– Mrlja je sve veća, sivo-zelene je boje i cijelim područjem se širi nesnosan smrad. Prvo nisam ni vidio mrlju, nego osjetio smrad, a kada sam pogledao prema moru, sve mi je bilo jasno – govori čitatelj.
Foto: Dalmacija Danas
Čitateljica koja je također svjedočila događaju kaže da je smrad bio užasan.
– Morala sam poći dalje jer nisam mogla disati. Je li netko ispustio kanalizaciju ili je pukla cijev, ne znam, u svakom slučaju strašno – kaže.
Incident je prijavljen vodnom redarstvu ViK-a Split, koje upravo izlazi na teren. “Nedopustivo je da se u 2021. godini događaju ovakve stvari na najpoznatijoj plaži grada Splita! – ističu u društvu Picigin Bačvice.
Na tankeru Iba već više od 40 mjeseci žive siromašni pomorci, nakon što im je vlasnik broda prije 17 mjeseci prestao isplaćivati plaće. Pomorcima nije isplaćeno više od 170 000 dolara zarađenih plaća.
Vlasnik tankera, kompanija Alco Shipping, izjavila je da će im se sve isplatiti čim se brod proda.
Tanker je od 22. siječnja usidren kod Umm Al Quwaina te članovi dobrotvornih organizacija donose pomorcima neke od osnovnih namirnica.
Jedan od pomoraca kaže kako kuhaju samo jednom dnevno, kako bi što više uštedjeli.
Obalna straža i mornarica zaplijenila je u San Diegu preko 5 tona kokaina i preko 4 tone marihuane; čija je vrijednost više od 211 milijuna dolara.
“Kada pokrivate tranzitnu zonu krijumčarenja droge veličine kontinentalnog dijela Sjedinjenih Država, svaki brod je važan”, rekao je poručnik Jonathan Dietrich.
Količina zaplijenjene droge na brodovima Obalne straže:
LEDET 407 – zaplijenio je preko 4,700 kilograma kokaina i oko 2,000 kilograma marihuane
Seneca (WMEC-906) – zaplijenio je oko 160 kilograma kokaina
Legare (WMEC-912) – zaplijenio je 24 kilograma kokaina i preko 1,500 kilograma marihuane
Spencer (WMEC-905) – zaplijenio je 120 kilograma kokaina i preko 650 kilograma marihuane
“Obalna straža i mornarica godinama surađuju kako bi zaštitili naše vode i obalu od brojnih pomorskih prijetnji i čast nam je nastaviti tu tradiciju u budućnosti.” – rekao je admiral Brian Penoyer.
Napori obalne straže u zaplijeni narkotika usmjereni su na transnacionalne kriminalne organizacije koje se financiraju novcem od trgovine drogom.
Pirati su se ukrcali na MV Rowayton Eagle 30. siječnja, oko 04:30h, nekih 200 NM od obale Akre (Gana). Posada se navodno sklonila u citadelu. Brod je bio na putu od Kanarskih otoka do Lagosa (Nigerija).
Trenutno nisu dostupne dodatne informacije te se čekaju daljnje potvrde i novosti vezano uz incident.
Prema Dryad Globalu, ovo je sedmi offshore incident ove godine i treći zabilježeni ukrcaj.
Početkom siječnja je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Glas otoka uputio nekoliko pitanja s ciljem praćenja dolazaka tankera s ukapljenim prirodnim plinom (UPP) u Omišalj na Terminal LNG-a. Među ostalim, zatražili su ime tankera koji je najavljen za dolazak u drugoj polovini siječnja, ali su ih proslijedili prema tvrtki LNG Hrvatska odakle također još ranije nisu ponudili odgovor na isto pitanje.
Bilo je to dovoljno da se zatraže dodatni odgovori, te su u suradnji s portalom “Brodovi u Rijeci” došli do neslužbenih informacija kako su tankeri koji bi trebali doći u Omišalj, zajedno s ovim iz siječnja, preusmjereni na druge lokacije.
No, već kada nije tanker, ukazali su se na otvaranju spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj 29. siječnja predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji tom prilikom nisu otkrili razloge nedolaska najavljenog UPP-a. Podsjetili su kako je riječ o velikom projektu u koji je uloženo 234 milijuna eura. Od toga je 100 milijuna eura dobiveno od Europske komisije, Vlada je dodala još 100 milijuna, a ostalo LNG Hrvatska sa suvlasnicima HEP-om i Plinacro. Upravo tog istoga dana od tog istoga LNG-a je zatraženo objašnjenje o nedolasku tankera s UPP-om uz potvrdu neslužbenih informacija kako sve do ožujka neće biti novih dolazaka.
“Činjenica je da će ovaj LNG u Omišlju utjecati na smanjenje cijena plina. Hrvatska ima novu poziciju na energetskoj karti Europe i svijeta”, naglasio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković u petak prilikom svečanog puštanja u rad plinovoda u Omišlju, te ponovio kako su “kapaciteti zakupljeni za prve tri godine”.
Međutim, nedolazak drugog tankera s UPP-om u siječnju i neotkrivanje njegovog identiteta te rokove sljedećih isporuka pokazatelji su prvih problema. Je li to zato što Hrvatska možebitno gubi stratešku poziciju zbog povoljnije cijene UPP-a na tržištu, zbog čega se tankeri preusmjeravaju na druge lokacije, pitanje je koje tek treba dobiti svoj odgovor. Najbliže takvom scenariju 29. siječnja u Omišlju bio je direktor LNG-a, Hrvoje Kohen, koji je ustvrdio da će razvoj kapaciteta LNG terminala ovisiti upravo o zahtjevima tržišta.
“Stanovnicima Omišlja i obližnjih mjesta narušena je kvaliteta života, a od toga neće biti koristi, nažalost. Ako se već moralo dogoditi, onda makar da radi punom parom, a ne ovako, financirat će se hladan pogon”, mišljenja su na stranici Brodovi u Rijeci, a sličnog razmišljanja su i njihovi članovi.
Hoćemo li doista biti primorani plaćati hladan pogon ukratko je objasnio Davor Štern, poduzetnik i bivši ministar gospodarstva.
“U nastojanju da korektno odgovorim, nedostaju mi konkretne informacije. Koliko znam iz medija, nekoliko korisnika je potpisalo čvrste ugovore o korištenju i preuzimanju plina iz LNG terminala te su potpisali ugovore s klauzulom “puno za prazno”, odnosno “take or pay” prema čemu su ugovorni partneri obavezni povlačiti plin u određenom terminu i određenim količinama. Ukoliko ne osiguraju robu ili nemaju potrebe za tim plinom, oni su obavezni plaćati usluge korištenja terminala i transporta plina kao da da je usluga za njih izvršena. Prema tome, ekonomika terminala u takvom slučaju ne bi smjela doći u pitanje”, objašnjava Štern, te dodaje kako bi drugi razlog skretanja najavljenog tankera mogao biti tehničke prirode na samom terminalu, ali to je tek pretpostavka za koju nema spoznaje.
“Nadam se da će vam se pružiti prava i relevantna informacija čime bi se otklonile sumnje i razne špekulacije o radu LNG terminala, koji se tako dugo planirao i gradio. I navodno, uspješno pušten u pogon”, zaključuje Štern u nadi da će iz LNG-a dati konkretne odgovore.
Nastavno na to mišljenje, ekipa Glasa otoka zatražila je dodatna pojašnjenja pa su uspjeli dobiti tek šturi odgovor u kojemu potvrđuju da je “obzirom na trenutne cijene UPP-a (LNG-a) na azijskom tržištu, došlo do pomaka u inicijalno predviđenoj dinamici dolaska brodova na terminal u Omišlju”.
“Sljedeći pristanak LNG tankera u Omišlju očekujemo tijekom veljače”, navode iz LNG-a, ponovno bez podatka o imenu tankera u dolasku.
U nedostatku konkretnih informacija, u ovom se trenutku može razaznati tek da najavljenog pojeftinjenja plina neće skoro biti – jer plina nema!
Brojnost morskih pasa i raža u oceanima pala je za alarmantnih 71 posto u posljednjih 50 godina zbog čega su ti morski predatori izloženi velikom riziku od izumiranja, pokazala je studija međunarodne skupine znanstvenika objavljena u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature; prenosi Jutarnji list.
– Zaštitari prirode godinama upozoravaju na neodrživo ubijanje top predatora u moru, morskih sisavaca i hrskavičnjača, na temelju regionalnih izvještaja i podataka o pojedinim vrstama, te ovaj objavljeni rad daje mjerodavan globalni pregled ugroženosti morskih pasa i raža. Ova studija je odličan pokazatelj stanja populacija hrskavičnjača, odnosno morskih pasa i raža) u svjetskim oceanima i morima.
Smanjenje populacija morskih pasa za 71 posto od 1970. godine zastrašujuća je brojka i potvrđuje sumnje da pretjerani izlov morskih pasa, baš kao i tune, vodi prema brzom izumiranju ove skupine morskih životinja. U ovom istraživanju uzete su u obzir samo populacije oceanskih vrsta – kaže dr. Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
– Kod svih istraživanih vrsta potvrđen je značajan pad u broju jedinki unutar populacija u posljednjih 50 godina. Od 31 vrste morskih pasa i raža analiziranih u studiji, gotovo za njih 24 prijeti izumiranje. Populacije tri vrste oceanskih morskih pasa, Carcharhinus longimanus, Sphyrna lewini i Sphyrna mokarran, pokazale su trend značajnog pada u brojnosti te su klasificirane kao kritično ugrožene – pojasnio je Kružić.
Rizik od izumiranja prvenstveno uzrokuje prekomjerni izlov, kao ciljani lov na morske pse i češće “prilov” tijekom ribolova na druge vrste poput tune i sabljarke.
Zašto su morski psi važni?
Morski psi spadaju u drevne životinjske vrste, pojavili su se prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina praktički se nisu mijenjali.
– Osim same važnosti očuvanja morskih pasa i raža kao vrsta, vrlo su važni za održiv ekosustav i gospodarstvo, te zdravlje samih oceana i mora. Ljudi često imaju iskrivljenu percepciju da su morski psi “opasna čudovišta”. Njihova intervencija sprječava eksploziju pojedinih vrsta riba i njihovo preuzimanje određenog mjesta unutar hranidbenog lanca. Često ih zovu i “imunološkim sustavom oceana” – pojasnio je Kružić.
Ističe kako su ekosustavi krhka mreža u kojoj svaka jedinka ima jedinstvenu ulogu. – Uklanjanje vršnih predatora hranidbenog lanca imalo bi pogubne posljedice za cijeli lanac, a na kraju bi došlo do znatnog povećanja populacija morskih alga, koje bi ugušile bentoske vrste (vrste morskog dna) kao npr. koraljne grebene. Ako koraljni grebeni nestanu, tisuće vrsta izgubit će svoje stanište, te će i one same nestati. Osim izravnih razarajućih posljedica na morski ekosustav, lokalnim bi ribarima i obalnim zajednicama oduzeli glavni izvor hrane i prihoda – naglasio je Kružić.
Zašto su ugroženi?
Morski psi i raže su posebno osjetljivi na kolaps populacija, jer polako rastu i razmnožavaju se razmjerno rijetko s malim brojem potomaka.
– Svakog sata ubije se oko 11 tisuća morskih pasa. To su tri morska psa ubijena svake sekunde. Danas je trećina vrsta morskih pasa gotovo izbrisana. Oni žive u oceanima više od 400 milijuna godina i naša je dužnost zaštititi ove drevne vrste. Osim slučajnog ulova kao neciljane vrste, morski psi se love zbog mesa i peraja koje se u Aziji smatraju delikatesom, lijekom i afrodizijakom.
Primjerice, zbog svojih peraja je globalna populacija vrste Carcharhinus longimanus, odnosno Trupan oblokrilac, smanjena za 98 posto u posljednjih 60 godina – rekao je Kružić.
Naglašava da su ugrožene sve vrste, posebno veliki predatori poput velikog bijelog morskog psa, psine goleme, modrulja, kučine i kučka (mako) te vrste sklatova. – Također su ugrožene i vrste koje se komercijalno love, poput kostelja i mekuša. Kod nas je dobro što su ribari u sjevernom dijelu Jadrana uočili problem prelova morskih pasa te sami predlažu lovostaj – rekao je Kružić.
Postoji li regulativa oko morskih pasa na razini EU?
– Postoji, kao što postoji i zakonska regulativa svake članice EU. Postoji, npr. Uredba Vijeća EU br. 1185/2003 utvrđuje opću zabranu prakse rezanja peraja morskih pasa pri čemu se peraje morskog psa odstranjuju, a tijelo morskog psa se baca u more. Također, 2009. godine komisija EU predložila je akcijski plan za zaštitu morskih pasa: European Community Action Plan for the Conservation and Management of Sharks – rekao je Kružić.
Naglašava kako je prema “Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske”, koja je izrađena prema smjernicama, u Jadranskom moru 16 vrsta hrskavičnjača pred izumiranjem, od ukupno 54 vrste koje su zabilježene u Jadranu. – Njih 23 su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Među strogo zaštićenim vrstama je i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias, nepravedno nazvan “pas ljudožder” – upozorio je Petar Kružić.
Mini Koko, najmanja jedinka glavate želve pronađena u Jadranu, stigla je prošli tjedan u Centar za oporavak morskih kornjača u Puli.
Zaštićena morska kornjača pronađena je 15. siječnja u uvali Javić na Korčuli; piše Morski.hr.
– Zbog ozljede lijevog oka, splitski veterinar pregledao je mladu jedinku te ustanovio da joj je rehabilitacija u Centru prijeko potrebna.
Nakon provedenih pregleda kornjače i organizacije transporta za Pulu, Mini Koko je dospjela u Centar gdje je već počela primati potrebnu terapiju (inekcije i antibiotik) – kazali su u Aquariumu Pula.
