Turisti malo dubljeg džepa već dobar niz godina mogu ispuniti svoju želju za ronjenjem bez straha da im se nešto dogodi.
U vodama oko južnoafričkog grada Durbana uz pomoć vodiča imaju priliku hraniti morske pse, i to lišeni zaštite čeličnim kavezom.
U obilju hrane oko njih predatori ih gotovo i ne primjećuju…
Građani su često zbunjeni u situacijama kad bi željeli saznati konkretnu informaciju o nadležnostima institucija pri očuvanju pomorskog dobra. Treba li kontaktirati policiju, lučku kapetaniju, komunalno redarstvo, koju od inspekcija, neko od ministarstava ili neku treću instituciju i koje su zapravo njihove nadležnosti?
Upravljanje pomorskim dobrom regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vodi brigu jedinica lokalne samouprave te u tom smislu donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom; piše Morski.hr. Takav plan sadrži plan redovnog upravljanja, kojim se planiraju sanacije nastalih manjih oštećenja na pomorskom dobru te održavanje komunalnog reda na pomorskom dobru sukladno odlukama o komunalnom redu tijela jedinice lokalne samouprave kojoj je pomorsko dobro povjereno na brigu, zaštitu i redovno upravljanje, a koje ta tijela donose u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.
Zakonski okvir i propisi koji reguliraju poslove i ovlasti komunalnog redara
Komunalni redar ima ovlast nadzora nad provedbom odredbi odluka o komunalnom redu i na pomorskom dobru u općoj upotrebi (npr. uređenim plažama), koje u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu donose tijela jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro koje joj je povjereno na upravljanje, brigu i zaštitu. To se odnosi na Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom koji je usklađen s Uredbom o postupku izdavanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i Jedinstvenim popisom djelatnosti na pomorskom dobru među kojima se navode kiosci, prikolice te montažni objekti do 12 m2 kao dopuštena sredstva za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine na pomorskom dobru, za koje koncesijsko odobrenje izdaje Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja jedinice lokalne samouprave.
Komunalni redar jedinice lokalne samouprave kada postupa u skladu s odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji, ima ovlast donositi i prisilno izvršavati rješenja o uklanjanju građevina na pomorskom dobru čijem se građenju, prema posebnom propisu, može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o građevinskoj inspekciji. Jednako tako, ima pravo donositi i prisilno izvršavati rješenja kojima se fizičkim i pravnim osobama naređuju radnje u svrhu održavanja komunalnog reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Smjernice za djelovanje komunalnih redara
Kako bi se ovlasti komunalnih redara što preciznije definirale, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja još je 2014. godine izdalo komunalnim redarima Smjernice za primjenu Zakona o građevinskoj inspekciji prema kojima komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno investitoru uklanjanje građevine temeljem ovlasti koju za to ima u skladu sa Zakonom o građevinskoj inspekciji kojim je propisano:
– u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno redarstvo, odnosno njezina dijela ako se gradi bez ili protivno tom rješenju, – u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenjem prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.
Pomoć policije u provedbi nadzora i izvršenja rješenja
U skladu s Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika i Zakona o građevinskoj inspekciji, kada komunalni redar očekuje da bi tijekom obavljanja nadzora ili tijekom provedbe izvršenja rješenja komunalnog redara moglo doći do pružanja otpora, nadležnoj Policijskoj upravi treba dostaviti pisani zahtjev za pomoć koji kao podnositelj zahtjeva upućuje upravno tijelo.
Što komunalni redar ne može
Komunalni redar nema zakonsku ovlast obavljati nadzor nad primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer je to u nadležnosti inspektora pomorskog dobra Ministarstva i inspektora lučke kapetanije, a u određenim slučajevima poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva, što ne isključuje ovlast komunalnog redara da nadležno postupa na pomorskom dobru u skladu s drugim propisima kojima je za to ovlašten.
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci danas je potpisan ugovor o početku radova na projektu “Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška na Lošinju”. Ugovor su potpisali ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Filip Balija i Antonio Deranja ispred tvrtka Texo Molior d.o.o. iz Cavtata te Impresa Construzioni Mentucci Aldo S.R.L. iz Italije u svojstvu izvođača radova, a uz prisustvo primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine; piše Glas otoka.
Texo Molior i Impresa Construzioni Mentucci Aldo ekonomski su najpovoljniji ponuđači u provedenom postupku javne nabave, ponudivši iznos od 57.180.492,45 milijuna kuna s PDV-om. Prema tom ugovoru, radove izvođač treba provesti u vremenskom razdoblju od 22 mjeseca, od dana uvođenja u posao, koji se evidentira upisom u građevinski dnevnik, a iste dovršiti do dana uspješne primopredaje radova.
Nakon dovršetka radova i dobivanja uporabne dozvole, Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija i otok Lošinj dobit će izgrađenu luku županijskog značaja, s lukobranom dužine 105 metara, dvije trajektne rampe i operativnim platoom u dužini od 95 metara s pripadajućim gatom za interventni prihvat vezova za domicilno stanovništvo. Luka Mrtvaška će imati višestruko veći kapacitet za prihvat brodske i brzobrodske linije u nacionalnom i međunarodnom pomorskom prometu koji će povezivati otok Lošinj sa susjednim otocima Rabom i Pagom, Dalmacijom, te Italijom.
Trenutno u luci Mrtvaška jedino može pristati državna brodska linija koja povezuje susjedni otok Ilovik s otokom Lošinjom i to brodom od dvadesetak metara, dok će u novoizgrađenoj luci istovremeno moći pristajati tri do četiri broda dužine do 90 metara i višestruko većim kapacitetom putnika. Izgradnja luke značajno će utjecati na poboljšanje života na otoku, pozitivno će se odraziti na gospodarska kretanja i demografiju te Lošinj učiniti dostupnijom i kvalitetnijom destinacijom.
Projekt “Dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju” je najveći projekt u Primorsko-goranskoj županiji po odobrenim sredstvima za lučku infrastrukturu u iznosu od 81.203.795,49 milijuna kuna, a drugi najveći na Jadranu.
Podsjetimo, Županijska lučka uprava Mali Lošinj trenutno provodi dva aktualna europska projekta, uz spomenutu Mrtvašku, na polovini realiziranih radova od planiranih je projekt “Sanacija i produženje postojećeg pristana u luci Unije-II.faza”, u iznosu od 34.243.594,97 milijuna kuna. Za projekte je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., a ukupan iznos projekata kojega je Županijska lučka uprava Mali Lošinj potpisala u posljednje dvije godine iznosi 115.447.390,00 milijuna kuna, što je najveći investicijski ciklus od svoga osnutka. Ono što cestovna infrastruktura i autoceste znače životu na kopnu jednako tako lučka, otočanima pruža mogućnost neophodnog, direktnog i kvalitenog povezivanja sa svim gospodarskim i društvenim tokovima, stoga je od velike važnosti nastavak kontinuiranog ulaganja u lučku infrastrukturu.
Smjene posade ponovno postaju teške, jer velik dio svijeta ponovno lagano ide u lockdown nakon pojave nekoliko novih i više zaraznih inačica Covid-19.
Zatvaranjem putničkih koridora i uvođenjem novih ograničenja putovanja, zrakoplovne tvrtke ponovno otkazuju ili smanjuju broj letova; što predstavlja problem za članove posade u tranzitu. Luke također, ako su se otvorile, nameću sve veća ograničenja.
Kao primjer strožih ograničenja putovanja koja su stupila na snagu, Filipinska lučka uprava je proširila ograničenja vezana uz smjenu posade.
Filipini, koji su se prije predstavljali kao središte za smjenu posade tijekom pandemije, uveli su zabranu za brodove koji su posjetili neke od zemalja s popisa „zabranjenih“ unutar 14 dana od ulaska u filipinske vode. Zabrana je produžena do kraja mjeseca, a brzo rastućem broju „zabranjenih zemalja“ dodane su još dvije države – Mađarska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ukupno je 35 zemalja sada na popisu zabranjenih.
Henrik Jensen, generalni direktor tvrtke Danica Crewing Services, izjavio je: „Vjerujem da ćemo možda krenuti prema novoj krizi smjene posade koja će biti jednako loša kao i prošlog proljeća. Tijekom posljednjih šest mjeseci smjene posade bile su moguće u mnogim slučajevima, iako su bile skupe i složene. Međutim, sada vidimo niz novih ograničenja i prepreka u putovanju članova posade. Mogu predvidjeti da će to jako utjecati na smjene posade tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.”
Zahtjev za Covid-19 testovima u određenom razdoblju prije putovanja nije uvijek lako ispuniti, ovisno o tome odakle se vrši smjena posade, istaknuo je Jensen. Testiranja možda neće biti dostupna u kratkom roku i neće biti raspoloživog smještaja u kojem će se moći izolirati članovi posade dok čekaju rezultate.
Jensen je također rekao kako nove inačice koronavirusa, koje su navodno više prenosive, predstavljaju veću prijetnju i pomorcima i brodovima.
„Nove, zaraznije inačice predstavljaju veći rizik da se član posade zarazi na putu do broda i prenese zarazu svojim kolegama. To posebno zabrinjava tijekom zračnog putovanja, zbog čega posada mora provesti mnogo sati u zatvorenom prostoru s velikim brojem drugih ljudi. Zbog svih otkazanih letova postoji mnogo zrakoplova koji se mogu iznajmiti za privatne tranzite, ali ova je opcija stvarno ekonomski isplativa samo ako postoji velik broj članova posade, što obično nije slučaj” – rekao je Jensen, opisujući kako je u nekim slučajevima Danica morala otkazati planove za smjenu posade, ako se radilo o dugom tranzitu ili rizičnom području.
Zaključno, Jensen je predvidio: “Čeka nas teških nekoliko mjeseci“.
Filipini dodali na popis još zemalja kojima je zabranjena smjena posade
Kada dobra srca žele, tada je toplo i u hladnjači za ribu preuređenoj u stambeni kontejner za postradale u Petrinji i Sisku. Ne jednoj, nego će ih biti koliko treba! – kao da ovjerava pečatom institucije od ugleda i čvrste riječi govori to Marko Bašić, rečeni Bačvar, poznati murterski brodograditelj u drvu, u čijem prostranom škveru u Lukama nekolicina umješnih Murterina klasičnim hladnjačama, predviđenima da stoje na kamionima, ugrađuju vrata i prozore, instalaciju za napajanje elektrikom i nužnu drvenariju; piše Otvoreno more.
Toga se dosjetio Marko Bašić, a prva serija preuređenih stambenih kontejnera za postradale potresom sastoji se od nekoliko njegovih hladnjača različitih veličina koje je ovih dana zamijenio novima, budući da u vlasništvu ima i koćaricu te ribom opskrbljuje peškariju u Varaždinu, koju vodi jedan od dvojice mu sinova.
– Najbolje bi bilo da rečete kako sve to rade Marko Bašić Bačvar i volonteri! Marko poteže najviše, a mi ostali najradije ne bismo da nas spominjete, da se ne stekne dojam da se razmećemo pomaganjem postradalima – govori Petar Ježina, direktor “Komunalnog” Općine Murter-Kornati, kojega je ekipa portala Otvoreno more zatekla pokraj jedne od dviju hladnjača koje su odredili dovršiti toga dana i isporučiti u Baniju, u srce katastrofe.
Namijenjene su za jednu šesteročlanu obitelj, a drugu će isporučiti za potrebe osobe u invalidskim kolicima. Trebalo je jedino pričekati da stolar izradi rampu, a dvije su već poslali dan prije.
Potres je ljude u Baniji prvo zavio u tešku nesreću, da bi im gotovo u istom trenutku dok se tlo ljuljalo, a kuće rušile u prah, stigla nada i ohrabrenje oživotvoreni u pravoj vojsci požrtvovnih anđela pomagača i čuvara iz cijele zemlje koje postradali nikad nisu vidjeli u životu.
SUHO I TOPLO
Murterini su skočili na noge na prvu vijest o nesreći, a njihov je načelnik Toni Turčinov, zajedno s kolegama Klarinom, Grubelićem i Gulamom iz Tisnog, Tribunja i Pirovca, jedan od pokretača plemenite zamisli da njihove općine izgrade po jednu kuću postradalima.
Njihova se inicijativa zavaljala kao gruda snijega i prihvaćena je među brojnim hrvatskim općinama, a Turčinov je ovih dana na Facebooku zahvalio svih murterskim volonterima koji se svakodnevno nesebično daju da bi pomoć stizala do Banije.
– Najbolje je pomoći ako možeš i koliko možeš pa nastaviti dalje. S vlastitim životom, poslom i pomaganjem, svakome je na volju. Pri tome, najbolje je da bude po onoj kršćanskoj da “lijeva ne zna što radi desna” – govori Ježinin kolega koji vodi uspješnu tvrtku i to je razlog više što se ne želi predstaviti, jer mu pod tim okolnostima nije ni do kakve reklame.
Krevet ili nekoliko njih na kat, ovisno o veličini obitelji, stol, stolice, i jedna zidna grijalica oprema su s kojom isporučuju preuređene hladnjače. Pomogli su obrtnici i trgovci, doniraju elemente za ugradnju, a u gotovim kontejnerima nekoliko je kutija s nužnim potrepštinama i trajnom hranom, kupljenima iz vlastitoga džepa meštara na preuređenju hladnjača.
– Suho je i toplo, a to je ljudima sada najvažnije, da imaju gdje prespavati pod suhim i ugrijanom krovom. Svi smo mi krenuli od sebe, pokušali se staviti u tu katastrofalnu situaciju. Ostati bez ičega u nekoliko sekundi, naprosto je strašna pomisao, a eto, dogodilo se mnogobrojnima u Baniji – razmišljaju ti Murterini.
I SLADOLEDARSKI KIOSK
Marko Bašić je poslao u Baniju i jedan sladoledarski kiosk, da posluži kao ostava jednoj obitelji koja je ostala bez ičega osim blata oko sebe, a donirao je i gotovo stotinu toplih radnih odijela vojske SAD-a koja je nabavio u Italiji kod svojih poslovnih partnera.
– Moraš uvik činiti dobro i dobro ti se vrati, makar je oko nas ipak puno nezahvalnika. To je jednostavno – govori Marko, a potpisuje snažna vojska volontera iz cijele zemlje koja je još jednom pokazala da ima nade dok je toliko požrtvovnih ljudi kojima lijeva ne zna što im radi desna.
Članak u cijelosti i fotografije pogledajte ovdje.
Poznata je uzrečica da mirno more nije učinilo vještog pomorca, a 2020. godina je dodatno uzburkala gospodarske i ekonomske neizvjesnosti uz dodatnu brigu za naše i zdravlje naših bližnjih. U takvim trenutcima poželjno je pronaći svoju mirnu luku, zaokupiti misli nečime što nas uveseljava i omogućava da se okrenemo prema boljim vremenima. Početak nove godine simbolično pruža i mogućnost donošenja novih odluka, otkrivanje novih hobija, da napokon popravite ili obnovite dio brodice ili ju dodatno uljepšate za još ugodnija druženja ili da se počastite putovanjem vaših snova uz vama dragu osobu. Na vama je da odlučite koje su to odluke, a OTP banka d.d. je tu da vam pruži brzu financijsku podršku za ostvarenje vaših snova.
Samo vas nekoliko jednostavnih online koraka dijeli od realizacije OTP Klik gotovinskog kredita u kunama koji uz povoljne uvjete oblikujete onako kako vi to želite. Kako ne biste gubili dragocjeno vrijeme OTP banka d.d. pripremila je sve potrebne informacije na jednom mjestu kako bi vas približila ostvarenju vaših želja. Putem kreditnog kalkulatora oblikujte uvjete koji prate vaše potrebe, a želite li se radije posavjetovati s operaterom Kontakt centra i provjeriti zadovoljavate li uvjete za ugovaranje gotovinskog kredita u OTP banci d.d. popunite našu kontakt formu i odgovor ćete dobiti putem e-maila, a za detaljnije informacije o kreditu koji možete ugovoriti uslijedit će povratni telefonski poziv.
Uz OTP Klik gotovinski kredit u kunama uz odobrenje zahtjeva u samo 30 minuta na vašem računu može biti iznos do 225.000,00 kuna uz rok otplate od jedne do 10 godina.
Ne odgađajte dalje vaše odluke i želje, informirajte se kako ih možete ostvariti i s veseljem i opušteno plovite 2021. godinom.
Stotine tisuća pomoraca bili su na brodovima mjesecima duže od planiranog, “zapeli” na moru zbog ograničenja putovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19. Šest mjeseci nakon što je problem prvi put otkriven, mnogi od njih još uvijek se bore s neizvjesnošću.
Tijekom cijele godine pomorska industrija uspjela je opstati, omogućujući prijevoz hrane, lijekova i druge neophodne robe širom svijeta; čak i za vrijeme najstrožih lockdown-ova.
Međutim, mnogi su pomorci bili prisiljeni ostati na moru i po nekoliko mjeseci duže od planiranog, ponekad i više od godinu dana. IMO procjenjuje da je oko 400 000 pomoraca iz cijelog svijeta još uvijek na brodovima – iako su im ugovori završili, ne mogu se repatrirati. Smatra se da je još oko 400 000 kod kuće zbog ograničenja, jer se ne mogu ukrcati na brodove i osigurati egzistenciju svojoj obitelj.
Matt Forster, upravitelj stroja, zaposlen na tankeru koji plovi uglavnom Bliskim Istokom i Azijom, rekao je kako je njegov ugovor u to vrijeme bio istekao, dugo je bio na brodu te je imao mentalnih poteškoća radi odvojenosti od obitelji.
“I prije sam odrađivao duge ugovore, ali ovo je drugačije”, rekao je. “Ima psihološki učinak, jer mu se ne nazire kraj. Puno više utječe na obiteljski život. Moja me djeca uvijek pitaju kada ću doći kući. Teško im je objasniti.”
Forster se sada vratio u Englesku, ali njegovo ga je iskustvo natjeralo da dvaput razmisli o izboru karijere. “Željeli smo ići na posao, odraditi svoje i onda se vratiti kući. Nismo se prijavili za ono što se osjećalo kao neželjena zatvorska kazna.”
“Ne želim se vraćati ako ću opet zaglaviti još šest mjeseci. I ne mislim tako samo ja: puno drugih pomoraca širom svijeta osjeća isto. To će uzrokovati masovne otkaze u industriji.”
Nevolje pomoraca ove godine IMO je opisao kao kršenje ljudskih prava. Govoreći na Dan ljudskih prava u prosincu, Kitack Lim je odao počast pomorskim “radnicima na frontu” i pozvao zemlje da osiguraju da njihova prava na sigurne radne uvjete budu prepoznata, poštovana i zaštićena.
Hedi Marzougui, američki kapetan, izrazio je zabrinutost za mentalno zdravlje posade tijekom duljeg razdoblja na brodu.
„Što duže ostaneš na brodu, fizički ćeš se više umoriti. Sati, tjedni i mjeseci počinju se zbrajati, jako se umorite i niste toliko oštri ”, rekao je, dodajući da iscrpljenost može dovesti do nesreća. “Mi također imamo ljudska prava, imamo vlastite obitelji. Moramo se vratiti životu ”, dodao je kapetan Marzougui. “Mi nismo roboti, ne bi nas trebali doživljavati kao građane drugog reda”.
Filipinska vlada dodala je još država na popis zemalja kojima je zabranjena smjena posade u bilo kojem od filipinskih čvorišta za smjenu. Broj zemalja je sada narastao na 33.
Od 21 zemlje početkom siječnja, broj je narastao na 33; uz dodatak Pakistana, Jamajke, Luksemburga, Omana i Kine. Ispod možete pronaći cjelovit popis zemalja.
Svim brodovima koji dolaze iz spomenutih zemalja u roku od 14 dana od 1. do 15. siječnja, zabranjeno je obavljanje bilo kakvih aktivnosti vezanih uz smjenu posade u bilo kojem od 6 objekata za smjenu posade u zemlji, i to:
Radovi na gradilištu Pelješkog mosta nastavljaju se i u ovoj godini punom parom unatoč gotovo svakodnevnoj kiši i jakom jugu. U Komarnu je uplovio i četvrti brod s višetonskim dijelovima rasponske konstrukcije mosta; piše HRT.
Kinezi svaki važan posao na gradilištu Pelješkog mosta počinju vatrometom. Tako je bilo i ovaj put kad se na stup podizao dio rasponske konstrukcije, dugačak kao pola nogometnoga igrališta.
Isti takav dio na brodu je Al Genoa koji je iz Kine dovezao 16 dijelova rasponske konstrukcije. Četrnaest je 12-metarskih, jedan je dug čak 56 metara. Naravno, svi su široki 23 metra, kolika će biti i širina mosta.
Dosad su iz Kine na gradilište dovezena 74 dijela konstrukcije ukupne dužine 1080 metara.
– Od kojih je 38 segmenata već postavljeno na svoje pozicije na stupnim mjestima i još očekujemo tri pošiljke s kojima bi trebalo doći 91 segmet, rekao je predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta Jeroslav Šegedin.
Radnici su prvi dan bez kiše i vjetra još od Božića iskoristili za betoniranje pilona, zavarivanje konstrukcije.
– Pri ovakvim vremenskim uvjetima na tim visinama nije baš jednostavno i uputno obavljati betoniranja. Međutim, nadamo se da će izvođač sve male zaostatke koji su nastali u ovom kratkom periodu uspjeti nadoknaditi prilikom montaže čelične konstrukcije, objasnio je Šegedin.
Dijelove mosta grade i domaći kooperanti. Tvrtka s Korčule izrađuje ležišta za čeličnu užad na kojoj će visjeti konstrukcija.
– Isto tako radimo vrata, sva vanjska vrata na ovim stupovima, na čeličnim betonskim stupovima i radimo unutar samog mosta oko pet kilometra revizijskih staza, rekao je Jerko Andrijić, direktor tvrtke Radež Blato.
Rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, prema projektu, duga je 2400 metara. Dosad je postavljeno i zavareno 570.
U videu pogledajte kako je kapetan broda Blue Star pri veoma jakom vjetru manevrirao i pokušao pristati te što se dogodilo na kraju:
