Početkom siječnja je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Glas otoka uputio nekoliko pitanja s ciljem praćenja dolazaka tankera s ukapljenim prirodnim plinom (UPP) u Omišalj na Terminal LNG-a. Među ostalim, zatražili su ime tankera koji je najavljen za dolazak u drugoj polovini siječnja, ali su ih proslijedili prema tvrtki LNG Hrvatska odakle također još ranije nisu ponudili odgovor na isto pitanje.
Bilo je to dovoljno da se zatraže dodatni odgovori, te su u suradnji s portalom “Brodovi u Rijeci” došli do neslužbenih informacija kako su tankeri koji bi trebali doći u Omišalj, zajedno s ovim iz siječnja, preusmjereni na druge lokacije.
No, već kada nije tanker, ukazali su se na otvaranju spojnog plinovoda Zlobin – Omišalj 29. siječnja predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji tom prilikom nisu otkrili razloge nedolaska najavljenog UPP-a. Podsjetili su kako je riječ o velikom projektu u koji je uloženo 234 milijuna eura. Od toga je 100 milijuna eura dobiveno od Europske komisije, Vlada je dodala još 100 milijuna, a ostalo LNG Hrvatska sa suvlasnicima HEP-om i Plinacro. Upravo tog istoga dana od tog istoga LNG-a je zatraženo objašnjenje o nedolasku tankera s UPP-om uz potvrdu neslužbenih informacija kako sve do ožujka neće biti novih dolazaka.
“Činjenica je da će ovaj LNG u Omišlju utjecati na smanjenje cijena plina. Hrvatska ima novu poziciju na energetskoj karti Europe i svijeta”, naglasio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković u petak prilikom svečanog puštanja u rad plinovoda u Omišlju, te ponovio kako su “kapaciteti zakupljeni za prve tri godine”.
Međutim, nedolazak drugog tankera s UPP-om u siječnju i neotkrivanje njegovog identiteta te rokove sljedećih isporuka pokazatelji su prvih problema. Je li to zato što Hrvatska možebitno gubi stratešku poziciju zbog povoljnije cijene UPP-a na tržištu, zbog čega se tankeri preusmjeravaju na druge lokacije, pitanje je koje tek treba dobiti svoj odgovor. Najbliže takvom scenariju 29. siječnja u Omišlju bio je direktor LNG-a, Hrvoje Kohen, koji je ustvrdio da će razvoj kapaciteta LNG terminala ovisiti upravo o zahtjevima tržišta.
“Stanovnicima Omišlja i obližnjih mjesta narušena je kvaliteta života, a od toga neće biti koristi, nažalost. Ako se već moralo dogoditi, onda makar da radi punom parom, a ne ovako, financirat će se hladan pogon”, mišljenja su na stranici Brodovi u Rijeci, a sličnog razmišljanja su i njihovi članovi.
Hoćemo li doista biti primorani plaćati hladan pogon ukratko je objasnio Davor Štern, poduzetnik i bivši ministar gospodarstva.
“U nastojanju da korektno odgovorim, nedostaju mi konkretne informacije. Koliko znam iz medija, nekoliko korisnika je potpisalo čvrste ugovore o korištenju i preuzimanju plina iz LNG terminala te su potpisali ugovore s klauzulom “puno za prazno”, odnosno “take or pay” prema čemu su ugovorni partneri obavezni povlačiti plin u određenom terminu i određenim količinama. Ukoliko ne osiguraju robu ili nemaju potrebe za tim plinom, oni su obavezni plaćati usluge korištenja terminala i transporta plina kao da da je usluga za njih izvršena. Prema tome, ekonomika terminala u takvom slučaju ne bi smjela doći u pitanje”, objašnjava Štern, te dodaje kako bi drugi razlog skretanja najavljenog tankera mogao biti tehničke prirode na samom terminalu, ali to je tek pretpostavka za koju nema spoznaje.
“Nadam se da će vam se pružiti prava i relevantna informacija čime bi se otklonile sumnje i razne špekulacije o radu LNG terminala, koji se tako dugo planirao i gradio. I navodno, uspješno pušten u pogon”, zaključuje Štern u nadi da će iz LNG-a dati konkretne odgovore.
Nastavno na to mišljenje, ekipa Glasa otoka zatražila je dodatna pojašnjenja pa su uspjeli dobiti tek šturi odgovor u kojemu potvrđuju da je “obzirom na trenutne cijene UPP-a (LNG-a) na azijskom tržištu, došlo do pomaka u inicijalno predviđenoj dinamici dolaska brodova na terminal u Omišlju”.
“Sljedeći pristanak LNG tankera u Omišlju očekujemo tijekom veljače”, navode iz LNG-a, ponovno bez podatka o imenu tankera u dolasku.
U nedostatku konkretnih informacija, u ovom se trenutku može razaznati tek da najavljenog pojeftinjenja plina neće skoro biti – jer plina nema!
