Vlada Bahama ulaže 665 milijuna dolara u proširenjeGrand Bahama brodogradilišta, s ciljem povećanja kapaciteta za održavanje i popravak velikih brodova.
Vlada Bahama potpisala je službeni sporazum s Grand Bahama Shipyardom kako bi finalizirala projekt revitalizacije i proširenja kapaciteta brodogradilišta.
Ukupna investicija od približno 665 milijuna dolara usmjerena je na povećanje sposobnosti brodogradilišta za održavanje i popravak velikih brodova posebno kruzera i trgovačkih brodova.
Projekt proširenja dobio je odobrenje vlade u drugoj polovici 2023. godine. Nakon dovršetka, modernizirani Grand Bahama Shipyard imat će predviđeni godišnji prihod od 350 milijuna dolara.
Proširenje će obuhvatiti izgradnju dvaju novih plutajućih dokova te instalaciju potpune morske infrastrukture i drugih pratećih objekata.
Jedan od novih suhih dokova zamijenit će raniji, koji je oštećen u travnju 2019. u incidentu s dizalicom tijekom održavanja kruzera Oasis of the Seas. Brod je također pretrpio oštećenja, a osam radnika je zadobilo lakše ozljede, piše Baird Maritime.
Više od dvije trećine svjetskog plastičnog zagađenja dolazi iz zemalja u razvoju, gdje nedostatak sustava sakupljanja otpada dodatno pogoršava globalnu krizu.
Novo istraživanje pokazuje da svijet godišnje stvara 57 milijuna tona plastičnog otpada, od čega više od dvije trećine dolazi iz zemalja u razvoju. Ove zemlje, uključujući Indiju (9,3 milijuna tona), Nigeriju (3,5 milijuna tona) i Indoneziju (3,4 milijuna tona), najviše doprinose zagađenju zbog loših sustava sakupljanja otpada.
Iako je Kina nekada bila najveći zagađivač, sada je na četvrtom mjestu s 2,8 milijuna tona, zahvaljujući poboljšanjima u upravljanju otpadom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na 135. mjestu s oko 4.000 tona otpada godišnje, s neodgovornim bacanjem kao najvećim problemom.
Istraživači sa Sveučilišta Leeds naglašavaju da neprikupljeni otpad čini više od dvije trećine plastičnog zagađenja, s oko 1,2 milijarde ljudi bez pristupa uslugama sakupljanja otpada. Plastični otpad se često spaljuje na otvorenom, bez ikakvih ekoloških kontrola, što ozbiljno ugrožava zdravlje, uzrokujući neurološke, reproduktivne i razvojne probleme.
Plastično zagađenje je globalna kriza koja sve više utječe na kopno, more i zrak, pa čak i ulazi u prehrambeni lanac ljudi. Svakog dana u oceane, rijeke i jezera ulazi više od 2.000 kamiona smeća napunjenih plastikom.
Unatoč naporima UN-a da izradi nacrt sporazuma za smanjenje plastičnog zagađenja, proces je spor i suočava se s otporom vodećih gospodarstava i naftne industrije, koji se boje da bi sporazum ugrozio njihovu proizvodnju plastike, piše The Maritime Executive.
MSC će pomoći popuniti kapacitete na rutama između Azije i Europe, dok se ONE, HMM i Yang Ming udružuju u novi Premier Alliance.
Od iduće godine planira se najveća promjena u savezima kontejnerskih linija u posljednjem desetljeću. Mediterranean Shipping Co (MSC) napušta suradnju s Maerskom u sporazumu o zajedničkom korištenju brodova 2M kako bi uglavnom poslovao samostalno, dok će njemački Hapag-Lloyd napustiti THE Alliance i pridružiti se danskom prijevozniku u novom savezu pod nazivom Gemini Cooperation. Ove promjene ostavile su preostale članove, isključivo azijske kompanije u THE Alliance, kao najmanju grupaciju na glavnim trgovinskim rutama između istoka i zapada.
Danas su tri azijska prijevoznika potvrdila da će ostati partneri najmanje još pet godina, sve do kraja desetljeća, dok su predstavili novi brend pod nazivom Premier Alliance.
“Kolektivno, ovaj novi trostrani savez ponudit će snažne, pouzdane i visoko ovisne direktne usluge kontejnerskog prijevoza između luka svojim klijentima na rutama između Tihog oceana i Azije te Europe,” izjavio je Jeremy Nixon, izvršni direktor ONE-a.
Još važnija je vijest da su tri prijevoznika sklopila dogovor o razmjeni prostora na brodovima s MSC-om na rutama između Azije i Europe na devet linija, čime će popuniti praznine u kapacitetu.
Foto: Splash247
MSC je danas svojim klijentima otkrio kako će izgledati njegovi samostalni servisi od veljače sljedeće godine, s detaljima o operacijama na pet trgovinskih ruta između istoka i zapada s 34 linije.
“Ova najava predstavlja važnu prekretnicu u razvoju naše globalne mreže i viziji osnivačke obitelji MSC-a,” izjavio je Soren Toft, izvršni direktor MSC-a. MSC, pod vodstvom obitelji Aponte, bio je u intenzivnoj kampanji izgradnje flote tijekom posljednje četiri godine s ciljem samostalnog poslovanja. U tom je razdoblju naručio više od 2 milijuna kontejnerskih kapaciteta novih brodova i kupio gotovo 400 polovnih brodova, čime je nadmašio Maersk kao najveći svjetski prijevoznik početkom 2022. godine.
Nakon odlaska Hapag-Lloyda iz THE Alliance, azijski trio HMM, ONE i Yang Ming istraživali su mogućnosti novih partnerstava.
Visoki dužnosnik tajvanske kompanije Wan Hai Lines nedavno je priznao da je njegova tvrtka primila ponudu za priključenje brodarskom savezu, bez otkrivanja koja je grupacija iznijela prijedlog.
Od veljače sljedeće godine, glavne trgovinske rute između istoka i zapada vidjet će kako MSC uglavnom posluje samostalno, dok Premier Alliance započinje s radom, a Gemini Cooperation kreće. Istovremeno, postojeći brodarski savez Ocean Alliance, koji čine CMA CGM, COSCO, Evergreen i OOCL, dogovorio je produljenje sporazuma o zajedničkom korištenju brodova do kraja ožujka 2032. godine, piše Splash247.
Njemačke vlasti izvukle su teretni brod koji je potonuo nakon sudara u Sjevernom moru.
Njemačka Savezna uprava za vodne putove i plovidbu (Wasser- und Schifffahrtsverwaltung des Bundes; WSV) potvrdila je da su spasilačke ekipe izvukle olupinu teretnog broda koji je potonuo nakon sudara s drugim brodom u Sjevernom moru u listopadu prošle godine.
Brod se raspao nakon nesreće te je olupina morala biti izvučena u dijelovima. Krma broda prva je podignuta na površinu, dok je pramac izvučen četiri dana kasnije.
Tijelo jednog člana posade pronađeno je u kabini unutar krme nakon njenog izvlačenja. Ostaci su predani njemačkoj saveznoj policiji.
Osim dva preživjela člana posade, još jedan mornar pronađen je mrtav ubrzo nakon sudara izmeđuVerityja i bahamskog teretnog broda Polesie, jugozapadno od otoka Helgoland, 24. listopada 2023. Nitko od 22 člana posade Polesieje nije ozlijeđen u incidentu, dok tijela trojice mornara s Verityja još uvijek nisu pronađena.
Nakon završetka ove operacije spašavanja, slijedi uklanjanje manjih dijelova olupine s morskog dna, nakon čega će se provesti konačno istraživanje kao dio istrage ove tragedije, piše Baird Maritime.
Sektor prijevoza suhih tereta doživljava oporavak, a Baltički indeks suhih tereta (BDI) pokazuje poboljšanje, što su primijetile i velike financijske institucije. Deutsche Bank je nedavno započela pokrivanje dionica dviju ključnih tvrtki u ovoj industriji, što ukazuje na obnovljen interes investitora za ovaj sektor.
BDI, važan tržišni pokazatelj, kreće se između 1.500 i 2.000 bodova u posljednjih deset mjeseci, nakon kratkog skoka krajem 2023., kada je premašio 3.500 bodova. Posebno je segment Capesize brodova pokazao snagu, a brokeri iz SSY-a izvijestili su o “oporavku na svim razinama” u svom tjednom izvješću.
Kombinirani iznos pet putovanja na najam Capesize brodova popeo se na otprilike 28.000 dolara dnevno, što je značajan porast u usporedbi s prošlogodišnjih 9.000 dolara dnevno. Ovaj porast ukazuje na mogući preokret u sektoru.
U važnom razvoju, Deutsche Bank je počela pokrivati dionice Star Bulk (SBLK) i Genco (GNK), dvije velike tvrtke u sektoru prijevoza suhih tereta. Ovaj potez signalizira rastući interes investitora za dionice u sektoru, nakon rasta u tankerima koji traje od početka 2022.
Star Bulk, koji je nedavno preuzeo Eagle Bulk, istaknut je zbog svoje strateške pozicije. Analitičari Deutsche Banke naveli su: “Star Bulk ima dugu povijest transformacijskih poslova koristeći svoje dionice kao valutu,” osvrćući se na akvizicije koje je tvrtka ostvarila tijekom posljednjeg desetljeća.
Sektor prijevoza suhih tereta pokazuje znakove oporavka, a investitori i promatrači industrije pažljivo prate hoće li se taj trend nastaviti i kako će utjecati na šire tržište brodarstva, piše gCaptain.
Američka brodarska kompanija Windstar Cruises, osnovana 1984. u Seattleu pod imenom Windstar Sail Cruises, danas ima šest luksuznih brodova za kružna putovanja. Njihov prvi brod, WIND STAR, isporučen je 1986. iz francuskog brodogradilišta, a pratile su ga sestre WIND SONG (1987.) i WIND SPIRIT (1988.). Ovi motorni jedrenjaci imali su 5307 bruto tona, dužinu od 134 metra i kapacitet za 148 putnika uz 90 članova posade. Pored glavnih motora, imali su i kompjuterski upravljana jedra.
Nažalost, WIND SONG je potonuo 2002. nakon požara u strojarnici tijekom krstarenja Francuskom Polinezijom, no bez ljudskih žrtava. Plan izgradnje većih jedrenjaka zapeo je kada je Holland America Line kupio Windstar Sail Cruises 1988. godine. Novi brodovi, WIND SURF i WIND SAGA, završeni su pod pokroviteljstvom francuske vlade za Club Méditerranée te su zaplovili 1989. kao CLUB MEDI i CLUB MED II.
WIND SURF je 1998. prešao pod Windstar Cruises, dok CLUB MED II i dalje plovi za Club Med. Ovi brodovi imaju po 14745 bruto tona, dužinu od 187 metara i kapacitet za 386 putnika, piše Dubrovački Dnevnik.
Godine 2014., Windstar Cruises je proširio flotu kupnjom polovnih brodova SEABOURN BREEZE, SEABOURN PRIDE i SEABOURN LEGEND, preimenovanih u STAR BREEZE, STAR PRIDE i STAR LEGEND.
Godine 2007., Carnival Corporation odlučila je prodati Windstar Sail Cruises. Danas je tvrtka u privatnom vlasništvu The Anschutz Corporation iz Denvera, a njome upravlja podružnica Xanterra Parks & Resorts. 2018. godine pokrenut je projekt rekonstrukcije tri broda, koji su tijekom 2020. produženi za 26 metara, povećavajući kapacitet na 312 putnika.
Svi brodovi Windstar Cruises nude visoku razinu luksuza, kategorizirani su s četiri zvjezdice i redovito posjećuju Dubrovnik.
Nosači zrakoplova ključni su simboli moći američke mornarice. Divovi iz klase Nimitz, dulji od 300 metara i s posadom od preko 5000 mornara, služe za projiciranje vojne snage diljem svijeta. Njihove impresivne tehnološke mogućnosti i arsenal zrakoplova čine ih nezaobilaznim elementom američke vojne strategije. Ipak, jedno pitanje često se postavlja: Može li se američki nosač zrakoplova potopiti?
Odgovor leži u njihovoj izvanrednoj konstrukciji, naprednom dizajnu i obuci posade. Američki nosači nisu obični brodovi – oni su plutajuće tvrđave, dizajnirane da izdrže i najteže napade.
Kako piše National Interest, nosači zrakoplova projektirani su kako bi preživjeli u najtežim uvjetima. Trup broda izrađen je od debelog čelika, što ga čini iznimno otpornim na oštećenja. No, nije samo debljina materijala ključna; unutrašnjost nosača podijeljena je na stotine vodonepropusnih odjeljaka. Ako je jedan dio broda poplavljen, voda se ne može proširiti dalje, omogućujući nosaču da ostane na površini čak i nakon teških oštećenja.
Nosač zrakoplova nikada ne plovi sam – on je središnji dio Carrier Strike Group (CSG), koja uključuje razarače, krstarice i podmornice. Ovi brodovi štite nosač koristeći napredne sustave kao što je AEGIS, sposoban pratiti i uništavati više ciljeva istovremeno. Uz to, sustavi za blisku obranu (CIWS) pružaju dodatnu zaštitu, uništavajući prijetnje koje uspiju proći kroz vanjsku obranu.
Ova kombinacija čvrstog dizajna i napredne obrane čini američke nosače zrakoplova gotovo nepotopivima, prenosi tportal.hr.
Najveći brod na svijetu u vrijeme kad je izgrađena, Lusitania, ostavila je dubok trag na razvoj Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje obavila je 7. rujna 1907. godine, a zahvaljujući svojoj brzini i snazi od 76.000 konjskih snaga, osvojila je prestižnu Plavu vrpcu – nagradu za putnički brod koji najbrže preplovi Atlantski ocean. Do početka rata, Lusitania je redovito plovila na liniji Liverpool – New York. U to vrijeme, američka javnost snažno je podržavala politiku neutralnosti i bila protiv ulaska SAD-a u europski sukob.
Ova neutralnost bila je usklađena s Monroeovom doktrinom, koja je zagovarala izolaciju SAD-a od europskih političkih zbivanja i usmjeravanje pažnje na vlastitu hemisferu. Američki predsjednik Woodrow Wilson nastojao je izbjeći sukob i poštedjeti naciju ratnih gubitaka. Međutim, niz događaja uskoro će narušiti Wilsonovu politiku mira.
Godine 1915. Lusitania je isplovila iz New Yorka prema Europi. Kada je stigla blizu obala Irske, njemačka podmornica U-20 locirala je brod i ispalila torpedo. Nakon snažne eksplozije, brod je potonuo za samo 18 minuta, usmrtivši 1.198 ljudi, uključujući gotovo stotinu djece. Potapanje tako velikog civilnog broda šokiralo je svijet, a američka javnost bila je duboko potresena. Njemačka je tvrdila da je Lusitania prevozila streljivo i vojnu opremu, no unatoč tome, ovaj tragični događaj doveo je do sve većeg pritiska u SAD-u za ulazak u rat protiv Njemačke, piše Povijest.hr.
Leut, tradicionalni hrvatski brod, ima bogatu povijest i duboke korijene u pomorskoj kulturi Jadranskog mora.
Oduvijek je bio prisutan u životima ribara i obalnih zajednica, služeći kao ključan alat za preživljavanje i razvoj obalnih naselja. Potječe iz Dalmacije i stoljećima je bio nezamjenjiv za ribolov i prijevoz između otoka i kopna. Iako se ne zna točno kada je nastao, postao je prepoznatljiv još u doba Mletačke Republike, kad je Jadran bio važna trgovačka ruta.
Leut su koristili ribari za lov na ribu, ali i mali trgovci za prijevoz robe. Bio je svestran brod, prilagođen raznim zadacima, a njegova pouzdanost u plovidbi omogućila je njegovu dugotrajnu uporabu. Građen od drva, jednostavan, ali čvrst, leut je bio dug između 7 i 12 metara, s jednim ili dva jarbola i latinskim jedrom. Upravo zahvaljujući takvoj konstrukciji, mogao je ploviti i pri slabim vjetrovima, što ga je činilo izuzetno praktičnim za svakodnevne poslove na moru.
Osim što je bio funkcionalan, leut je bio i estetski privlačan brod. Nosio je znatnu količinu tereta, ali je unatoč tome ostajao brz i stabilan na moru. Često su brodovi bili ukrašeni motivima koji su odražavali identitet i ponos vlasnika. Tako su brodovi, osim što su služili za rad, postali i simboli statusa i osobne povezanosti s morem.
Leut je bio više od radnog alata. On je postao simbol jadranske pomorske kulture, a vještine gradnje prenosile su se s generacije na generaciju. Brodograditelji su s ponosom izrađivali ove brodove, a vlasnici su ih s ljubavlju održavali, svjesni njihove važnosti i simbolike. Iako danas više nije u širokoj upotrebi kao nekad, leut je pronašao novu ulogu u očuvanju kulturne baštine. Mnogi stari leuti su restaurirani i koriste se u turističke svrhe ili na regatama, gdje plijene pažnju i evociraju prošlost.
Posebno u mjestima poput Murtera, održavaju se natjecanja tradicionalnih brodova, koja privlače turiste iz cijelog svijeta i pomažu očuvanju ove vrijedne pomorske tradicije. Leut, iako danas možda manje praktičan za svakodnevni ribolov, nosi sa sobom dublje značenje i simbolizira vezu čovjeka s morem i njegovom poviješću.
Hrvatski pomorac Ivan (Ivo) Visin isplovio je na povijesno putovanje oko svijeta 11. veljače 1852. godine, koje je dovršio 30. kolovoza 1859., postavši prvi Hrvat koji je oplovio svijet. Bio je to šesti pothvat u povijesti oplovljavanja svijeta, nakon što je prvi započeo Magellan, a dovršio Elcano.
Visin je putovao na briku Splendido, jedrenjaku srednje veličine s dva jarbola, koji je sagrađen u Rijeci od strane Andrije Zanona. Prema legendi, ugledavši brod, Visin je uskliknuo “Splendido!” te je brod tako dobio ime.
Foto: HTE
Kapetan Visin isplovio je iz Antwerpena pod habsburškom zastavom, u pratnji poručnika Fridriha Bellavitija i devet članova posade. Putovali su prema zapadu, slijedeći rutu: Antwerpen – Rt Horn – Valparaiso – San Francisco – Honolulu – Singapur – Bangkok – Hongkong – Rt dobre nade – Plymouth – Trst. Tijekom sedmogodišnjeg putovanja, Splendido je preplovio 101.297 morskih milja.
Za ovaj izniman pothvat, car Franjo Josip odlikovao je Visina bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.
Ivan Visin rođen je 1806. godine u mjestu Prčanj kod Boke Kotorske, u obitelji s istarskim korijenima. Svoju pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao brodski mali, a kapetanski ispit položio je u Trstu, piše Povijest.hr.
