O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 223

Neujednačena provedba MLC-a otkrivena u novom istraživanju

0
Foto: Seafarer's Right International/Safety4Sea

Nova istraživanja organizacije Seafarers’ Rights International (SRI) pokazala su da se Konvencija o radu pomoraca (MLC) ne provodi ravnomjerno na globalnoj razini, piše Safety4Sea.

Istraživanja ukazuju na značajna postignuća u provedbi MLC-a, ali također identificiraju i značajne nedostatke. Promatrajući podatke u cjelini i uključujući sve regije svijeta, procjenjuje se da provedba i izvršenje MLC-a postiže stopu uspješnosti od oko 65%. Prema anketi, glavne brige pomoraca su:

  1. Dodatna obuka: Preko 80% pomoraca ukazalo je na potrebu za dodatnim treningom, uključujući nadogradnju i prekvalifikaciju u područjima kao što su digitalne tehnologije, automatizacija brodova i zeleni energenti (te zelene vještine poput upravljanja resursima, energetske učinkovitosti i pitanja zagađenja zraka); također su važne i vještine poput obuke za vodstvo i druge vještine koje omogućuju pomorcima cjeloživotno učenje kako bi se prilagodili promjenama.
  2. Obuka o MLC-u: Oko 70% pomoraca želi više obuke o svojim pravima i odgovornostima prema MLC-u.
  3. Obuka o pravnim rizicima: Posebno je istaknuta potreba za informiranjem o lokalnim pravnim rizicima kada brodovi ulaze u strane luke.
  4. Umor povezan s prekomjernim radnim satima i nedovoljnim odmorom: 58,3% anketiranih pomoraca je iskusilo umor na brodu; 50,6% je izjavilo da je umor predstavljao rizik za njihovu vlastitu sigurnost ili sigurnost broda.
  5. Veće plaće i sigurnost zaposlenja: Nedostatak stalnih ugovora kao i niske plaće u suočavanju s ekonomskim nesigurnostima.

U anketi SRI-a, više od 80% pomoraca izjavilo je da su dobili kopiju procedura za pritužbe na brodu. Međutim, samo 17% je podnijelo pritužbu vezanu za MLC.

Veliki broj ratifikacija navodi na zaključak da je MLC globalno učinkovit, no istraživanje pokazuje drugačiju stvarnost i ukazuje na područja gdje su potrebni dodatni napori kako bi se riješile praznine u učinkovitosti MLC-a. Prema Deirdre Fitzpatrick, izvršnoj direktorici SRI-a, MLC još uvijek nije postigao jednaku primjenu na međunarodnoj razini.

Kada je MLC jednoglasno usvojen na 94. (Pomorskoj) sjednici ILC-a u Ženevi u veljači 2006., bio je opisan kao ‘izvanredno postignuće’, ‘istinski povijesni događaj’, ‘bez presedana’. Skoro 20 godina nakon što je MLC stupio na snagu, industrija se suočava s ogromnim promjenama.

Države ratificiraju Konvenciju, ali postoje slučajevi gdje države ne implementiraju odredbe MLC-a u svoje nacionalne zakone i prakse, ili ne prijavljuju svoju usklađenost ILO-u. Potrebno je stalno raditi na izgradnji kapaciteta i svijesti kako bi se postigla učinkovitija provedba MLC-a širom svijeta.

Ponovni napad Hutista: Brod MSC SARAH V izbjegao projektil

0
Foto: Marine traffic

Kako prenosi gCaptain, u Arapskom moru ponovno je zabilježen napad na brod koji je prijavio eksploziju u neposrednoj blizini.

UKMTO je izvijestio da je posada sigurna i da brod nastavlja prema sljedećoj luci.

Zajednički Pomorski Informacijski Centar Crvenog mora i Adenskog zaljeva (JMIC) kasnije je identificirao brod kao kontejnerski brod pod liberijskom zastavom, MSC SARAH V, te naveo da je brod napadnut projektilom dok je plovio Arapskim morem, ali nije pogođen. Brod je plovio 246 nautičkih milja jugoistočno od jemenske luke Nishtun.

Foto: Mapa pokazuje lokaciju napada na brod MSC SARAH V 7 JMIC/gCaptain

Brod je prijavio da je projektil pao u vodu približno 50 metara od desne strane broda, izvijestio je JMIC.

„Brod je vjerojatno napadnut zbog percipirane izraelske povezanosti,“ dodaje bilješka JMIC-a. Hutisti, koji su povezani s Iranom, od studenog lansiraju dronove i projektile na brodske rute, tvrdeći da djeluje u solidarnosti s Palestincima u ratu Izraela i Gaze.

U desecima napada, Hutisti su potopili dva broda, zaplijenili jedan i ubili najmanje tri pomorca.

O potopu broda Tutor već smo pisali, video možete pogledati ovdje.

Najam broda za $150,000 po danu: Maersk postavlja novi rekord!

0
Foto: Ilustracija / Marine Traffic

Maersk Line je pristao platiti rekordnih $150,000 dnevno za najam 7,000 TEU novogradnje Kota Valparaiso tajvanskog regionalnog prijevoznika TS Lines na tri mjeseca. Ova nevjerojatna cijena dolazi usred očajničke potražnje za brodovima među linijskim operaterima, što je rezultiralo vrtoglavim rastom cijena najma, piše gCaptain.

Samo dva tjedna prije, CMA CGM je unajmio sestrinski brod Kota Callao za $100,000 dnevno, što je tada bio rekord. Nakon što budu korišteni od strane CMA CGM i Maerska, brodovi će započeti dugoročni najam s Pacific International Lines. Prošlog mjeseca, CMA CGM je također unajmio TS Linesov brod TS Dubai za $80,000 dnevno na tri do četiri mjeseca.

TS Lines je naručio brodove od Shanghai Waigaoqiao Shipbuilding tijekom vrhunca izazvanog Covidom, s namjerom širenja na dugolinijske rute. Međutim, nakon korekcije tržišta prošle godine, neki od brodova su iznajmljeni.

Maersk i CMA CGM mogli bi brodove dodijeliti svojim Azija-Južna Amerika linijama, gdje su stope dosegle gotovo dvogodišnje vrhunce.

Prema Linerlytici, svih 1.62 milijuna TEU novogradnji isporučenih ove godine je u potpunosti apsorbirano na tržištu. Kriza na Crvenom moru uzrokovala je preusmjeravanje brodova oko Rta dobre nade, čime je iz tržišta efektivno uklonjeno više od 1.6 milijuna TEU od prosinca.

Konzultantska kuća je navela: „Globalno i dalje postoji manjak brodova, dok vozarine i cijene najma nastavljaju rasti u tradicionalnoj ljetnoj sezoni. Sve veličine brodova bilježe nove rekordne cijene najma, a razdoblja najma također rastu. Prijevoznici su prisiljeni plaćati značajne premije za kratkoročne najmove.“

Logistički uska grla su dodatni faktor u ograničenju dostupnosti brodova. Linerlytica procjenjuje da je nedavno povećanje zagušenja u lukama izbacilo dodatnih 500,000 TEU iz cirkulacije, dok aktivna flota trenutno iznosi nešto više od 25 milijuna TEU, ispod 25.5 milijuna TEU koliko je iznosila na vrhuncu u prosincu.

Globalno zagušenje u lukama ostaje visoko, posebice u jugoistočnoj Aziji, uključujući Singapur i Port Klang. Prošlog tjedna, 2.5 milijuna TEU brodova čekalo je na privezišta diljem svijeta, što čini 8.4% globalne flote. Gomilanje brodova iz Azije uzrokuje dodatna kašnjenja u sjevernoj Europi, posebno u Rotterdamu.

Nova vizura Rijeke: Građani biraju imena dizalica na Zagrebačkoj obali

0
Foto: Rijeka Gateway/Novi List

Rijeka Gateway terminal, tvrtka koja upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, odlučila je svojim glavnim dizalicama za prekrcaj kontejnera dodijeliti imena žena koje su ostavile neizbrisiv trag na području Rijeke i okolice, piše Novi List.

Ove superpostpanamax dizalice, najveće koje će biti postavljene u riječkoj luci, omogućit će prekrcaj kontejnera s najvećih brodova. Iako dio terminala neće biti dostupan građanima, zbog sigurnosnih razloga, prostor će trajno nositi naziv Trg snažnih žena Grada Rijeke.

Tvrtka u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa i ENNA Logica ističe da će Rijeka Gateway terminal vratiti Rijeci poziciju jedne od najvažnijih luka u ovom dijelu Europe. Terminal će biti najmoderniji daljinski upravljani kontejnerski terminal, koristeći naprednu tehnologiju i međunarodne standarde poslovanja. Investicija će unaprijediti logističku infrastrukturu, potaknuti gospodarski rast te otvoriti nove poslovne mogućnosti, jačajući povezanost Hrvatske sa svjetskim tržištima.

Projekt napreduje, a prva oprema, uključujući četiri dizalice, uskoro će stići. Rijeka Gateway naglašava da su dizalice simboli razvoja grada te su odlučili imenovati ih po izvanrednim ženama iz Rijeke i Primorja, koje do sada nisu dobile zasluženo priznanje.

Projekt, vrijedan 380 milijuna eura, fokusiran je na održivost, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i lokalnu zajednicu. Terminal će imati minimalan ugljični otisak, jer će 95 posto opreme biti električno, a energija će se dobivati iz obnovljivih izvora. Također, terminal će koristiti digitalni sustav upravljanja zgradama (BMS) i LED rasvjetu, osiguravajući optimalno upravljanje resursima i smanjenu potrošnju energije. Implementiran je i sustav za upravljanje vodom, čime se smanjuje utjecaj na okolna naselja, dok sustavi rasvjete smanjuju svjetlosno zagađenje. Tehnologija “soft landinga” i napajanje brodova električnom energijom sa samog terminala smanjit će razinu buke ispod zakonom predviđenih granica.

Nominirane žene su:

  1. Ada Felice Rošić – arhitektica poslijeratne obnove grada.
  2. Antonija Reljac – simbol grobničkih mlikarica.
  3. Zora Matijević – junakinja Drugog svjetskog rata.
  4. Vanda Ekl – čuvarica kulturne baštine Rijeke.
  5. Milojka Mezzorana Skvaž – “Sušačka Anna Frank”.
  6. Marisa Madieri – autorica “Vodnozeleno”.
  7. Snježana Pejčić – prva hrvatska osvajačica medalje na Ljetnim Olimpijskim igrama.
  8. Danica Kragić Jensfelt – pionirka u području robotike.
  9. Natalia Mrnjavac – znanstvenica koja je otkrila tajnu postanka života.

Građani imaju priliku odati priznanje ovim izvanrednim ženama glasanjem putem Facebook stranice Rijeka Gatewaya i portala Novog lista te sudjelovanjem u kreiranju novog vizualnog identiteta Rijeke. Glasanje za nominirane žene traje do 12. srpnja, a dizalice će nositi imena žena s najviše glasova.

2nd Officer– Research / Survey vessel

0
Foto: pomorac.hr


RANK: 2nd Officer
VESSEL TYPE: Research / Survey vessel
SALARY: TBA (Paid onboard)
JOINING: end of July
ROTATION: 4 weeks on/off
JOB REQUIREMENTS: Offshore experience mandatory, all valid STCW certificates mandatory

All potential candidates please send your CV to info@azara.hr and in mail subject write the position you are applying for.

APPLY NOW E-MAIL APPLICATION

Apel za pomoć: Posada broda “Solin” opisuje svoju situaciju

0
Foto: Marine Traffic

Član posade broda “Solin” u vlasništvu tvrtke Jadroplov d.d., koji se trenutno nalazi na sidrištu ispred Chittagonga, poslao je anonimni apel za pomoć našoj redakciji. U svojoj poruci, opisuje teške uvjete u kojima se posada nalazi posljednja tri mjeseca.

Prema informacijama iz apela, brod je bez ispravnog klima uređaja već tri mjeseca, što značajno otežava boravak na brodu u tropskim uvjetima. Hrane i vode imaju još za svega tjedan dana, a situacija je dodatno otežana zabranom korištenja perilice rublja zbog uštede vode. Posada je prisiljena sakupljati kišnicu za kupanje i koristiti kante s morskom vodom za ispiranje zahodskih školjki.

Nekolicina članova posade je na brodu već skoro 10 mjeseci, a nemaju informacije o planiranoj smjeni. Posada traži pomoć kako bi ostvarila pravo na repatrijaciju iz Bangladeša ili neke druge obližnje države.

Dodajemo i nekoliko fotografija s broda kako bismo bolje prikazali uvjete:

Odgovor kompanije Jadroplov d.d.

U odgovoru na ove navode, Jadroplov d.d. je pojasnio trenutnu situaciju i korake koje poduzimaju kako bi riješili probleme. Prema njihovim riječima, kada je brod krenuo iz Mediterana prema Bangladešu, klima uređaj je bio u funkciji, ali je tijekom plovidbe došlo do kvara kompresora. Novi kompresor je kupljen i spreman za isporuku u Singapuru. U međuvremenu, naručeno je šest prijenosnih klima uređaja u Bangladešu kako bi se smanjile poteškoće s nedostatkom klimatizacije.

Jadroplov d.d. također naglašava da su jučer dostavili veću količinu svježe hrane i pitke vode na brod, unatoč poteškoćama s dostavom u Bangladešu. Dodaju kako je proizvodnja vode na brodu moguća samo za vrijeme plovidbe, te je do Bangladeša bilo proizvedeno 250 m³ vode. No, zbog mjesec dana dugog čekanja na ulazak u unutarnje sidrište i početak iskrcaja tereta, uvedena su ograničenja potrošnje vode.

Kompanija pojašnjava da filipinska posada ima ugovore na devet mjeseci, a hrvatska posada na šest mjeseci, s time da su obje skupine trenutno produžile ugovore za mjesec dana. Naglašavaju kako čine sve što je moguće da riješe situaciju te ističu kako vode računa o uvjetima posade. Kao dokaz brige za sigurnost posade, napominju da je brod plovio oko Afrike, izbjegavajući rizične zone poput Južnog Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Pozivamo sve pomorce koji se ikad nađu u sličnoj situaciji da nam se obrate na mail: redakcija@pomorac.hr

Brod Dali otišao iz Baltimorea: Početak popravaka i nastavak istrage

0
Foto: Youtube screenshot

Dali, najpoznatiji brod ove godine, napustio je Baltimore jučer, tri mjeseca nakon što se sudario s najvećim mostom u gradu, piše Splash247.

Brod će se otegliti do Virginia International Gateway kako bi iskrcao otprilike 1.500 kontejnera i smanjio gaz, prije nego što krene prema Norfolk International Terminalu na popravke.

Nacionalni odbor za sigurnost transporta (NTSB) objavio je ažuriranje svoje istrage o blackout-u na brodu i kasnijem sudaru s mostom Francis Scott Key, nesreći koja je 26. ožujka odnijela živote šestero radnika na mostu.

Preliminarni nalazi objavljeni u svibnju otkrili su da su se tijekom odlaska iz terminala Seagirt, električni prekidači HR1 i LR1 neočekivano isključili kada je brod bio otprilike 300 m od mosta. To je uzrokovalo potpuni blackout, utječući na većinu opreme uključujući i sve tri steering pumpe.

NTSB istražitelji otkrili su prekid u kontrolnom krugu za HR1 tijekom inspekcije sustava za distribuciju električne energije. Uklonili su izoliranu komponentu koja povezuje žice, nazvanu priključni blok, za testiranje u laboratoriju za materijale.

Na putovanju jučer, samo četiri od 21 člana posade koji su bili na brodu 26. ožujka pridružili su se zamjenskoj posadi. Osam drugih članova originalne posade nedavno je stiglo kući u Indiju, dok su dva člana na putu. Ostali članovi posade napustili su Dali i smješteni su privremeno u Baltimoreu dok istrage – uključujući one FBI-a – traju.

Za više informacija o posadi na brodu Dali, pogledajte naš prethodni članak (LINK).

MOL preuzima Gearbulk od Kristiana Jebsena

0
Foto: Youtube screenshot

Kako prenosi Splash247, Mitsui OSK Lines (MOL), najveći japanski brodovlasnik, preuzima Gearbulk od Kristiana Jebsena u transakciji koja se očekuje da će biti zaključena do siječnja iduće godine.

MOL je prvi put investirao u Gearbulk 1991. godine, preuzevši 40% udjela u kompaniji osnovanoj 1968. godine. Kasnije je taj udio povećao na 49%, dok je Jebsen zadržao većinski udio od 51%. Danas je MOL objavio svoje planove za preuzimanje, čime će do početka iduće godine držati 72% udjela u Gearbulku.

Gearbulk posjeduje flotu od 60 brodova, uz nekoliko naručenih brodova u Kini. Cijena preuzimanja nije objavljena.

MOL ima značajno iskustvo u ulaganju u norveške pomorske kompanije. Neki od norveških investicija MOL-a u posljednjih nekoliko godina uključuju Odfjell Oceanwind, Larvik Shipping i AKOFS Offshore.

Split u problemima: Sidrenje u zabranjenim zonama i ugroženo zdravlje kupača

0
Foto: Pomorac.hr/arhiva

Više od deset godina traje nered sa sidrenjem na sjevernoj strani Marjana, u splitskom dijelu Kaštelanskog zaljeva, posebno u Poljudskom bazenu. Dnevno se tamo sidri dvadesetak jedrilica, katamarana i glisera, a neki su tjednima bez posade, što je strogo zabranjeno. Posebno zabrinjava što sidra bacaju i na arheološko nalazište antičke spinutske lučice, koje je zaštićeno rješenjem Ministarstva kulture RH. Konzervatorski odjel u Splitu zaštitio ga je još 1973. godine i postavio zaštitne mreže. Gužva pred obalom također ometa treninge Veslačkog kluba Gusar i Jedriličarskog kluba Split, piše Slobodna Dalmacija.

Problem sidrenja dodatno ugrožava zdravlje kupača zbog ispuštanja fekalija i otpada iz crnih tankova brodova. U ovom skučenom dijelu zaljeva, gdje se nalazi šest lučica i nekoliko sportskih klubova, brodovi ometaju normalnu cirkulaciju prometa. Splitsko-dalmatinska županija nedavno je donijela Plan sidrišta, ali obalni pojas uz sjevernu stranu Marjana nije predviđen za sidrenje.

Unatoč povremenim akcijama pomorske policije, brodovi se vraćaju, što uzrokuje kaos i nesigurnost. Prije nekoliko godina dogodio se incident kada je gliser naletio na veslače u dvojcu, srećom bez ozljeda. Veslački klub Gusar i Jedriličarski klub Split redovito upozoravaju na ovaj problem, ali bez većeg uspjeha.

Marko Bertolino, predsjednik Jedriličarskog kluba Split, napominje da turistički brodovi sidre pred lučicama, ostavljaju smeće i ometaju vezove članova kluba. Apelira na hitno rješavanje problema i uvođenje reda u Kaštelanski zaljev. “Obratili smo se Ministarstvu mora i prometa te Lučkoj Kapetaniji Split za njihov komentar o koracima koje namjeravaju poduzeti kako bi se poštovali propisi. Čim dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.” – istaknuo je.

Iskra brodogradilište Šibenik ulaže 1,5 milijuna eura u ekološku zaštitu i održivost

0
Foto: Šibenski portal

Iskra brodogradilište Šibenik uložilo je gotovo 1,5 milijuna eura u zelenu tranziciju, štiteći šibensku luku od zagađenja. Cilj je bio postići održivo poslovanje kroz izgradnju vlastite fotonaponske elektrane i naprednog sustava odvodnje otpadnih voda, piše Šibenski portal.

Nova fotonaponska elektrana snage 750 kWh zadovoljit će 80 do 90 posto potreba brodogradilišta za električnom energijom. Ova investicija omogućit će brodogradilištu status “zero energy shipyard“, smanjujući operativne troškove i emisiju stakleničkih plinova.

Foto: Šibenski portal

Ugradnjom vlastite elektrane potpuno ćemo zadovoljiti naše potrebe za električnom energijom, smanjujući ovisnost o vanjskim izvorima. Time ćemo postati predvodnici u održivoj brodogradnji, demonstrirajući našu predanost inovacijama i ekološkoj odgovornosti, ističu iz Uprave Iskra brodogradilišta Šibenik.

Razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda sastoji se od tri odvojena sustava za fekalne, oborinske i tehnološke vode. Fekalne vode usmjerene su u gradski kanalizacijski sustav, dok oborinske vode prolaze kroz pročistače i separatore ulja prije ispuštanja u more. Tehnološke vode prolaze kroz taložnike, separatore ulja, te uređaje za elektrokemijsku obradu i dezinfekciju, čime postaju ekološki prihvatljive za ispuštanje u more.

Sustav odvodnje tehnoloških voda najkompleksniji je dio. Nakon obrade, tehnološka voda više nema štetnih sastojaka te se može ispustiti u more bez ekoloških posljedica,“ pojašnjava Zoran Višić, voditelj projekta.

Sustav je dug oko dva kilometra, potpuno automatiziran i tehnološki učinkovit. Radove je izvodilo šibensko poduzeće „Čigra”, a dio cijevi bio je ukopavan ispod razine mora.

Foto: Šibenski portal

Ovim projektima, šibenska luka i akvatorij, uključujući zaštićeni krajolik kanala sv. Ante, po prvi put su zaštićeni od zagađenja iz brodogradilišta koje je trajalo više od jednog stoljeća.

Iskra brodogradilište Šibenik ovim ulaganjima postavlja nove standarde u održivoj brodogradnji, pokazujući kako ekološka odgovornost i tehnološki napredak mogu ići ruku pod ruku.